krajem srpnja u Hrvatskoj je nešto više od 3 tisuće poduzeća u postupku stečaja, dok ih je 131 u predstečaju, u postupku likvidacije 2.6 tisuće, a nešto manje od 900 ih je najavilo brisanje. Sveukupno 6,6 tisuća poduzeća s potencijalnim prestankom rada, što u kraćem ili duljem razdoblju.

Rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj u 2023. bio je znatno jači nego u drugim članicama euro područja.

Proporcije i odstupanja dovele su do toga da je neto marža profita zbirno za odabranu grupu za 2023. ostala gotovo na razini 2022. (2,87 posto - 2,75 posto).  

Prihodovno vodeći sektor, „G trgovina“, u 2022. je sa 195 tisuća radnika (21% od ukupnog broja) ostvario 46,6 milijardi EUR (34,8% od ukupnih prihoda) i generirao 1,8 milijardi EUR neto dobiti.

Da bi održavalo razinu konkurentnosti, a u skladu s financijskom snagom, 15 velikih u 5 godina u dugotrajnu imovinu investiralo je ukupno 757.1 milijuna EUR, s time da je vrijednost ulaganja u zadnje 2 godina, nakon investicijskog zastajanja u 2020., značajno povećana, 386.9 milijuna EUR ili 51.1% ukupnog iznosa.

U 2022. troškovi prodane robe (446,6 milijuna EUR) porasli su za 32,2 % u odnosu na 337,7 milijuna EUR ua 2021.

Od ukupno 352 člana Grupe 300+, njih 162 bili bi kandidati za plaćanje dodatnog poreza na dobit, kojim je Vlada šokirala poduzetnike.

Iako je udjel prihoda takvih poduzeća u ukupnim prihodima poduzetnika u nas tek 3 posto, činjenica je da je vidljiv trend rasta.

Proizvodnja i izvoz, te sposobnost da se ekonomski razumno i kontinuirano ulaže u ljude, informacije, imovinu, tržišta, te portfelj rješenja u skladu s potrebama i potencijalima tržišta, jamci su sigurnijeg i stabilnijeg, dugoročno održivog poslovanja, u vrlo kaotičnom okruženju, bez naznaka koliko će trajati i kojim intenzitetom. A jamstvo svih jamstava bila bi dugoročna i srednjoročna strategija razvoja Lijepe naše, kreirana po pravilima struke i usvojena konsenzusom svih dionika našeg društva.

Najveći prosječni godišnji rast zabilježen je kod mikro poduzeća (7,6 %), kod malih je iznosio 6,7 %, srednjih 5,4 %, a velikih 5,7 %.

Optimizma nikad dovoljno. Dosad javno objavljena financijska izvješća za 2021.,daju razloga za laganu pozitivu.

Analiza rezultata poslovanja 20 teškaša iz prerađivačke industrije s ZSE u razdoblju 2018. – 2021.

Kredit je dobar drug, ali loš gospodar. Kriza je sastavni i neizbježan dio ekonomskog ciklusa.

U 5 poslovnih godina troškovi osoblja (bruto II, neto plaće + porezi i doprinosi iz plaća + doprinosi na plaće) rasli su 4,8 %, a ostali vanjski troškovi 1.9 %.

Od 950 tisuća zaposlenih među poduzetnicima prošle godine, 481,2 tisuće ili 50,7 % zaposleno je u poduzećima koja izvoze.

Tri sektora, unatoč COVID krizi, u 2020. su u odnosu na 2019. povećala vrijednost ulaganja, a time i udjele u ukupnim ulaganjima

Vidljivo je jačanje malih i mikro poduzetnika

Promatrano kroz vrijednosti neto profitne marže, ona je s 5,6 posto za 2019. pala za 1,1 postotni poen ili gotovo 20 posto, na 4,4 posto za 2020.

Godišnji rast prihoda u petogodišnjem razdoblju 19 maloprodajnih lanaca iznosio je 5.2%

Neto profitna marža segmenta prehrane pokazuje trend rasta i uz trend rasta prihoda.

Graditeljstvo je sektor s velikim prostorom za prekvalifikaciju radne snage iz uslužnih djelatnosti pogođenih koronakrizom

Industrijske djelatnosti, u kojima se proizvodi i izvozi, blaže su pale, zadržale, a neke su ostvarile i rast prihoda i dobiti.