NaslovnicaBizBlogPod povećalom, Nikola NikšićFinancijska analiza grupe velikih trgovačkih društava iz djelatnosti maloprodaje za razdoblje 2016....

Financijska analiza grupe velikih trgovačkih društava iz djelatnosti maloprodaje za razdoblje 2016. – 2020.

Objavljeno:

spot_img

Definitivno, korona nije pretjerano negativno utjecala na grupu 19 najvećih poduzeća iz djelatnosti maloprodaje na hrvatskom tržištu. I u otežanim uvjetima uspjeli su pronalaženju načina kako da optimiziraju poslovanje, a po neto rezultatu u apsolutnim vrijednostima za 2020. Lidl kao veliki tržišni igrač – dominira.

Za poslovniFM pod povećalo smo stavili maloprodajne velike trgovačke lance i to „ručnim radom“ su prikupljeni podaci za velika poduzeća iz djelatnosti maloprodaje, koji su analitički obrađeni. Djelatnost je odabrana jer prema podacima za 2019. kao drugo rangirana sudjeluje s velikim udjelom (13%) u ukupnim prihodima realnog sektora RH (vodeća je veleprodaja sa 17.1%), a vrlo ju je interesantno inicijalno promotriti i s obzirom na negativne okolnosti iz društvenog okruženja (Covid kriza) koje su obilježile 2020., i općenito negativno utjecale na gospodarstvo

Uz prosječan godišnji rast prihoda u petogodišnjem razdoblju od 5.2 posto, 3 velika inozemna maloprodajna lanca kumulativno su povećali prihode u 2020. za 3,2 milijarde kuna u odnosu na 2016., a time i tržišni udio za 3,1 postotni poen, sa 32.5% (2016.) na 35.6% (2020.). Domaći igrači, predvođeni s dva (polu)nacionalna (Plodine, Tommy), povećali su prihode 2020. za 1,6 milijardi kuna u odnosu na 2016. i time povećali tržišni udio za 1,8 postotni poen, sa 34,2 na 36 posto. Povećanje tržišnih udjela te dvije skupine ostvareno je na teret Konzuma, koji je s 500 milijuna prihoda manje u 2020. u odnosu na 2016., smanjio svoj tržišni udio za 5,3 postotna poena, s 29,2% na 23,9%. Inače, u 2014. i 2015. Konzum je sa 13,3 i 14,6 milijardi kuna, ima tržišni udjel od 40 posto.

Ukupni prihodi u milijunima za razdoblje 2016. – 2020. s odstupanjem 2020. – 2019., prosječnim godišnjim rastom za petogodišnje razdoblje, te udjelima prihoda poduzeća u grupi za 2016. i 2020.

U petogodišnjem promatranom razdoblju, odnos tržišnih udjela nacionalnih i lokalnih igrača nije se značajnije mijenjao, 76 naprama 24 posto. Regionalni (lokalni) igrači s kontinenta ostvarili su blagi rast prihoda u 2020. u odnosu na godinu prije, dok su „jadranski“ (Pemo, Ribola, Trgovina Krk) ostvarili značajniji pad, što je logična posljedica pada potrošnje turista uslijed pada aktivnosti u turizmu izazvanih pandemijom (veliki su hotelijeri u 2020. ostvarili tek 40-tak posto prihoda iz 2019.).

Neto rezultat u milijunima za razdoblje 2016. – 2020. s odstupanjem 2020. – 2019.

Neto marža za razdoblje 2016. – 2020. s odstupanjem 2020. – 2019.

Po neto rezultatu, u apsolutnim vrijednostima za 2020, Lidl dominira kao veliki tržišni igrač, unatoč tome što mu je neto dobit u odnosu na 2019. smanjena za jednu četvrtinu (neto marža profita pala je za 27%, ili 1.7 postotni poen (s 6.2 na 4.5%) . Slijede Plodine s 3,8 postotnim rastom prihoda za 2020. u odnosu na 2019., u iznosu 163 milijuna kuna, a istiodobno je neto dobit iznosila 161 milijun kuna i u usporedbi s godinom prije porasla je 28 milijuna ili 21 posto. Treba napomenuti da pri mjerenju financijskog rejtinga poslovanja poduzeća koje su članice velikih međunarodnih grupacija uvijek treba biti malo suzdržan, s obzirom na njihove globalne poslovne, porezne i druge politike, i mogućnost da efekte poslovanja s jednog tržišta prenose i prelijevaju tamo gdje im odgovora. Ovo je napomena vezana uz činjenicu da su i Spar i Kaufland u svim godinama promatranja (osim u 2019. kada je Kaufland iskazao minimalnu neto dobit) iskazali negativan rezultat poslovanja, i nalaze se na začelju po neto rezultatu, i po apsolutnim vrijednostima i po maržama.

Promatrajući neto marže profita, razvidna je dominacija lokalnih igrača. Vodeći Gavranović je sa 7,6 posto rasta prihoda (34 milijuna), ojačao je i s rastom neto marže profita, za 10 posto (0.7 postotni poen, sa 6.9% na 7.6%). Drugorangirani Bakmaz je uz zadržavanje prihoda 2020. na istoj razini kao i za 2019. (318 – 315 milijuna), značajno poboljšao profitabilnost, za 35 posto ili 1,8 postotni poen (sa 5,1% na 6,9%). Unatoč padu prihoda (Ribola 8%, Trgovina Krk 10%, Pemo 23%), „jadranski“ trgovci uspjeli su zadržati neto marže profita na dobrim razinama. Ribola, uz pad za 1.6 postotni poen, na dobrih 4.7%, Pemo uz pad za 2.2 postotna poena, na još uvijek visokih 6.7%, a Trgovina Krk je za 0.6 postotni poen povećala s 2.9% na 3.5%.

Naravno da od 19 promatranih svako pojedino poduzeće ima „svoju priču“, ciljeve i strategije, poslovni model i politike (vlasnička struktura, tranzicija, tržišna pozicija, …). Također, da razdoblje promatranja (2016. – 2020.) obuhvaća i slučaj Agrokor (u grupi promatranih poduzeća je i Konzum). Tako da na to treba skrenuti pažnju prije pregleda ključnih financijskih pozicija i izvedenih pokazatelja, kumulativno za promatranu skupinu. Kako bi se iskazane brojke i postotci uzeli s oprezom, i tretirali prvenstveno kao određeni indikatori.

Plaće su zadržane plaće na ranijim razinama (prosječna mjesečna neto plaća za 2020. niža je za 144 kune u odnosu na 2019.), s tim da je zbog rasta broja zaposlenih udio trošak osoblja (bruto II) u poslovnim prihodima blago porastao s 8.4% na 8.6% (tako je nastavljen trend rasta udjela, 2016. 8.1%, 2017. 8.2%, 2018. 8.3%).  

Novac na računima je s 1.6 milijardi kuna na 31.12.2019., na 31.12.2020. povećan za 24%, na 1.9 milijardi kuna. No, s obzirom na rast kratkoročnih (s 742 milijuna na 1.2 milijarde) i dugoročnih (s 4.6 na 4.9 milijardi) obveza prema bankama, neto financijski dug je porastao za 480 milijuna kuna, i blago pogoršan (još uvijek odličan) odnos neto financijskog duga i EBITDA, s 2.44 za 2019. na 2.55 na 2020.  

Koeficijenti likvidnosti (njihove su vrijednosti specifične za djelatnosti trgovine, i uvijek značajno negativno odstupaju od „općih“ referentnih vrijednosti ) zadržani su (tekuća) ili blago poboljšani (ubrzana), a za jedan dan poboljšani dani vezivanja obveza prema dobavljačima indicira da veliki u uvjetima krize nisu iskoristili pregovaračku moć na štetu svojih dobavljača.

U uvjetima kakvi su vladali i dijelom još zbog pandemije postoje, za djelatnost maloprodaje u dijelu velikih izgleda nema većih problema. To potvrđuju i vrijednosti Kraliček brzog testa financijske stabilnosti:

Objavljeno 5. srpnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM

spot_img

Pretplati se

Novo

Hrvatski startup razvija bioplastiku koja bi mogla zamijeniti milijarde tona otpada

Hrvatski startup razvija bioplastiku koja bi mogla zamijeniti milijarde tona otpada

Novo izdanje dionica za akviziciju PIK Vrbovca i ESOP program za zaposlenike: BOSQAR INVEST službeno dobio podršku dioničara za novu fazu...

Ambicija Bosqara nam je realizirati najveći SPO od strane privatne kompanije na hr-vatskom tržištu kapitala dosad”, izjavio je Darko Horvat, predsjednik Uprave BOSQARA

Posljedice lošeg upravljanja

Došlo je vrijeme da svatko svoju krizu riješi sam ili u društvu podjednako sposobnih pojedinaca.

Tjedna ponuda poslova – posao.hr 11.5.2026.

Deset atraktivnih ovotjednih poslovnih prilika i ovaj tjedan donose PoslovniFM i Portal posao.hr.
spot_img