Logistiku primjećujemo tek kada prestane funkcionirati – istaknuo je dr. sc. Miljenko Mustapić o tome zašto su logistika, timski rad, umjetna inteligencija i održiva mobilnost sve važniji za budućnost poslovanja
Kada kažemo logistika, većina još uvijek pomisli na skladište, transport, špediciju i dostavu. No logistika je odavno prerasla granice prijevoza robe od točke A do točke B. Ona danas obuhvaća cijeli opskrbni lanac – od potrebe za proizvodom ili uslugom, preko nabave, proizvodnje i distribucije, sve do povratne informacije korisnika, reciklaže i oporabe materijala.
Upravo o toj promjeni u podcastu Poslovna špica na prvom poslovnom radiju Poslovni FM razgovarali su voditelj emisije dr. Saša Petar i dr. sc. Miljenko Mustapić, docent na Sveučilištu Sjever i pročelnik Odjela održive mobilnosti i logistike. Mustapić, koji iza sebe ima više od dva desetljeća iskustva u gospodarstvu, logistiku promatra iz perspektive koja povezuje akademsko znanje i realne poslovne izazove.
– Danas očekujemo da roba, informacije i usluge dolaze brzo, pouzdano i gotovo neprimjetno. Logistiku ne primjećujemo sve dok ona ne prestane funkcionirati, ističe Mustapić.
Upravo ta nevidljivost možda je jedan od razloga zbog kojih se važnost logistike još uvijek podcjenjuje. Globalni poremećaji u opskrbnim lancima, razvoj e-trgovine, digitalizacija i sve veća potreba za održivim poslovanjem pokazali su koliko je kvalitetno organizirana logistika važna za stabilnost kompanije.
Od operativne funkcije do upravljačkog stola
Za Mustapića više nema dileme – logistika mora biti dio strateškog promišljanja kompanije. U uvjetima stalnih promjena, od geopolitičkih poremećaja i tržišnih oscilacija do zatvorenih prometnih pravaca i nepredvidivih događaja, sposobnost kompanije da brzo reagira postaje jedna od ključnih konkurentskih prednosti.
Zato je, smatra, pogrešno logistiku promatrati samo kao operativni zadatak. Ako je ona izdvojena na razinu „odraditi isporuku“, kompanija propušta mogućnost da logistiku pretvori u zamašnjak poslovanja.
– Logistika danas nije samo operativna funkcija koja se bavi isporukama, nego je strateški element koji može bitno utjecati na konkurentnost i dugoročan uspjeh svakog poduzeća, poručuje Mustapić.
Takav pristup posebno je važan za male i srednje poduzetnike koji često nemaju vlastite velike logističke odjele. Upravo tu raste prostor za specijalizirane stručnjake i outsourcing logističkih funkcija, odnosno za ljude koji mogu analizirati i optimizirati logističke tokove te pomoći kompanijama da smanje troškove, povećaju učinkovitost i istodobno ostanu fleksibilne.
U logistici nema mjesta za „jednom smo to riješili“
Jedna od ključnih poruka razgovora odnosi se na stalnu prilagodbu. Logistički proces jednom uspostavljen na visokoj razini nije zauvijek kvalitetan. Tržište, tehnologija, prometna infrastruktura i globalne okolnosti neprestano se mijenjaju.
– Logistika je zapravo stalna igra prilagodbe, kaže Mustapić. Uspjeh zato nije stanje koje se jednom postigne, nego kontinuirani proces učenja, prilagodbe i donošenja odluka.
U takvom sustavu presudan nije pojedinac koji „sve zna“, nego dobro organiziran tim. Vrhunskog menadžera treba imati, ali bez ljudi koji međusobno komuniciraju, dijele znanja, preuzimaju odgovornost i samostalno donose odluke nema otpornog logističkog sustava.
Posebno u kriznim situacijama, kada odluku ponekad treba donijeti brzo i na temelju nepotpunih informacija, tim postaje ključna konkurentska prednost.
AI neće zamijeniti logističara – ali bi ga mogao zamijeniti logističar koji zna koristiti AI
Umjetna inteligencija već mijenja logističke procese. Automatizacija može preuzeti repetitivne, zamorne i analitičke zadatke, smanjiti mogućnost pogreške i osloboditi stručnjake za složenije poslove.
No Mustapić ne očekuje da će AI tako brzo zamijeniti logističke stručnjake.
– Logističare neće moći zamijeniti AI, nego će logističare moći zamijeniti neki drugi logističar koji zna upravljati AI-jem, jedna je od najupečatljivijih poruka razgovora.
Drugim riječima, tehnologija nije zamjena za stručnost, nego alat koji stručnjaku omogućuje da više vremena posveti strategiji, problemima i odlukama koje zahtijevaju ljudsko iskustvo i procjenu.
Studenti logistike uče izvan učionice
Takav pristup već se primjenjuje i na Sveučilištu Sjever. Odjel logistike i održive mobilnosti snažno je povezan s gospodarstvom, a studenti kroz terensku nastavu obilaze proizvodne pogone, skladišta i druge poslovne sustave. Stručnjaci iz gospodarstva dolaze predavati studentima, dok se u nastavi koriste suvremene tehnologije poput VR simulacija, dronova, računalnih simulacija prometnih i distribucijskih tokova te drugih digitalnih alata.
Cilj nije samo prenijeti teorijsko znanje, nego studente pripremiti za stvarne situacije i nepredvidivost poslovanja.
Studijski program pritom naglašava interdisciplinarnost. Uz logistiku i mobilnost, studenti stječu znanja iz menadžmenta, ekonomije, poduzetništva, kontrolinga, upravljanja ljudskim potencijalima i drugih područja.
Jer budući logističar, poruka je iz razgovora, ne može biti stručnjak koji poznaje samo svoj uski dio posla. Mora razumjeti što se događa u cijeloj kompaniji.
Logistika je, zapravo, poslovanje
Upravo je to možda najvažniji zaključak razgovora Saše Petra i Miljenka Mustapića. Logistika više nije „ono što se događa u skladištu“. Ona povezuje nabavu, proizvodnju, prodaju, distribuciju, tehnologiju, ljude i kupca.
U vremenu u kojem brzina, otpornost i fleksibilnost sve više određuju uspjeh kompanije, logistika postaje jedno od mjesta na kojem se odlučuje o konkurentnosti.
A poduzeća koja je i dalje budu promatrala samo kao operativni trošak možda će vrlo brzo shvatiti da su zanemarila jednu od svojih najvažnijih strateških funkcija.
Urednik i voditelj: dr. Saša Petar
Objavljeno 7. rujna 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.
