Silicon Valley banka završila je u riziku zbog slabog upravljanja likvidnošću. Banka je na strani imovine imala prevelike pozicije u državnim vrijednosnim papirima pa se postavilo pitanje je li riječ o banci ili investicijskom fondu. Puno veći problem bio je što na strani izvora sredstava banka nije imala stabilne i disperzirane depozite, nego neosigurane depozite korporativnog sektora koji su po svojoj prirodi volatilni. Riječ je o depozitnoj bazi koja se prije svega odnosi na tehnološki sektor velikih kompanija iz Silicijske doline i predstavljala je preveliku sektorsku koncentraciju na jedan izvor. Banka je, dakle, zanemarila rizik izvora sredstava pa je u slučaju rasta kamatnih stopa došlo do povlačenja sredstava zbog potreba klijenata za likvidnošću i krize u tom sektoru, što se posljedično odrazilo na probleme s financiranjem poslovanja, odnosno aktivu, pojasnio je u razgovoru za PoslovniFM Goran Varat, član Uprave Podravske banke.
Varat je kao bivši zaposlenik HNB-a u sektoru nadzora i kontrole banaka često bio na edukacijama, između ostalih i u FED-u, zbog čega ocjenjuje kako je to iznenađujuća situacija i ukazuje na propuste u nadzoru od strane FED-a, jer je već ranije bilo signala da banka ne barata dobro rizikom likvidnosti, pa i kamatnim rizikom. Mislim da je cijeli početak krenuo još 2018. s većom deregulacijom, koji su pokrenuli republikanci s Donaldom Trumpom na čelu, ali najveći je problem mislim da je izostanak adekvatnog praćenja situacije na terenu, ocijenio je Varat.
Na upit urednice podcasta „Ritam posla“ Lidije Kiseljak o Credit Suisse, Varat odgovara kako je tu situacija bitno drugačija.
-Posljednjih godina je već bilo upozorenja vezano uz Credit Suisse i to u vrijeme kada se provodila ekspanzivna monetarna politika i sve je izgledalo dobro. Sada, kada je došlo do isušivanja monetarne mase rastom kamata, situacija je takva da se u bankama koje su slabo korporativno vođene pojavljuju rizici koje te banke nisu percipirale u dovoljnoj mjeri. Credit Suisse banka je već imala gubitak na investicijskim poslovima s fondovima koje su osnovali, pa je bilo nekoliko prijava od tamošnje središnje banke oko pojave reputacijskog rizika vezanog uz bogate klijente ali i one koji imaju kriminalne dosjee, kao i veliki postotak neprihodujućih plasmana. Pažnju privlači i činjenica da su se, u vrijeme niskih kamatnih stopa koje su tada vladale na tržištu, financirali obveznicama na koje su nudili prinose od 9 do čak 9,5 posto. Može se reći da je regulator svojim postupcima „spasio“ banku, iako se sa takvim postupcima osobno nužno ne slažem, s obzirom da su na taj način honorirani dioničari koji su po mom mišljenju prvi trebali odgovarati za neizvršenje novčanih obveza. Platili su im 3 mlrd CHF, dok su potraživanja vlasnika obveznica svedena na nulu. Može se argumentirati da su vlasnici obveznica morali biti svjesni rizičnosti instrumenta kojeg su imali u svom vlasništvu, ali koji su ipak u redu naplate trebali biti prije dioničara. Naime, poništeno je izdanja tih obveznica u ukupnoj vrijednosti od 17 milijardi dolara, obrazlaže Varat.
– Ovo su izolirani slučajevi i situacija se neće preliti na euro područje, mišljenja je Varat. Cjelovit podcast Ritam posla, kojeg uređuje i vodi Lidija Kiseljak, poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.
U EU je bankarski sektor sigurniji, a tu bih posebno istaknuo Hrvatsku, jer je kod nas bankarski sektor visoko kapitaliziran, adekvatno reguliran i likvidan. Prosječna adekvatnost kapitala hrvatskog bankarskog sustava je na razini od 24 posto, LCR pokazatelj likvidnosti je na 214 posto, a regulacija je dodatno pooštrena u odnosu na razdoblje prije članstva u eurozoni… Naravno treba uzeti u obzir geopolitičku situaciju, rast cijena, odnosno situaciju koja još uvijek nije pod kontrolom, ali ipak bez obzira na navedene rizike mislim da je eurozona u boljem položaju, ističe bankarski stručnjak. Očekuje i da će ECB nastaviti s rastom kamata, ali nešto slabijim tempom.
Što se tiče Podravske banke, koja je u većinskom talijanskom vlasništvu, Varat posebno naglašava kako su krize koje su bile prisutne posljednjih godina na bankarskom tržištu zaobišle Podravsku banku.
POBA nije odobravala kredite u švicarskim francima, unatoč velikim pritiscima klijenata, a što se na kraju pokazalo dobrom odlukom. Klijentima smo objasnili i ukazali na rizike koji se javljaju kada priljevi i odljevi nisu u istoj valuti i nad kojom nemate kontrolu s aspekta valutnog rizika.
Banka je iznimo likvidna – kapital banke je veći od pola milijarde kuna, a stopa adekvatnosti kapitala premašuje 20 posto. Trenutačno na bilancu od 650 milijuna eura imamo 120 milijuna eura cash pozicije, što ukazuje na iznimno dobru poziciju s aspekta likvidnosti, dodaje Varat. Najavljuje i daljnji organski rast, a sa zanimanjem prate i situaciju na tržištu vezano uz nove prilike, okrupnjivanje i sl.
Autorica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 31. ožujka 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.
