Simona Goldstein u podcastu Poslovna špica: Kreativnost i poduzetništvo nisu suprotstavljeni, a talent bez poslovnih znanja, vještina i razumijevanja tržišta teško može postati održiva profesionalna karijera.
Može li umjetnik biti i poduzetnik? Mora li kreativnost ustuknuti pred tržištem i poslovnim pravilima? I zašto talent, koliko god bio velik, nije dovoljan za uspjeh? To su neka od pitanja o kojima su u podcastu Poslovna špica prvog poslovnog radija Poslovni FM razgovarali urednik i voditelj Saša Petar i Simona Goldstein, stručnjakinja za poduzetništvo u kreativnim i kulturnim industrijama, autorica knjige „Poduzetništvo u kreativnim industrijama“.
Razgovor je otvorio temu koja nadilazi umjetnost i kulturu. Naime, kreativnost nije rezervirana samo za umjetnike, dizajnere, glazbenike ili autore. Ona je važna poslovna kompetencija, sposobnost pronalaženja novih rješenja i stvaranja vrijednosti, neovisno o tome radi li se o malom poduzetniku, korporaciji ili javnoj instituciji.
Goldstein se poduzetništvom u kreativnim industrijama počela baviti još 2004. godine, prepoznavši da u Hrvatskoj nedostaje svijesti o važnosti poduzetničkih znanja i vještina u području kulture i umjetnosti.
– Svi mogu imati fantastične ideje, ali da biste od određene ideje došli do realizacije koja nosi određenu vrijednost, potrebno je ono nešto između, istaknula je, upozoravajući kako talent bez rada, ali i bez vještina kojima se taj rad može predstaviti i valorizirati, teško vodi do uspjeha.
Poduzetnički mindset nije rezerviran za vlasnike tvrtki
Jedna od važnih teza razgovora jest da poduzetnički način razmišljanja ne bi smio biti vezan isključivo uz pokretanje vlastitog posla. On je potreban i zaposlenicima, kreativcima unutar organizacija, ljudima u javnim institucijama i svima koji žele biti proaktivni u svom poslu.
Takav pristup podrazumijeva komunikacijske i prezentacijske vještine, digitalne kompetencije, interpersonalne i intrapersonalne vještine, ali i spremnost na pogreške i učenje. Dobar menadžer, smatra Goldstein, prepoznat će i poticati takvo ponašanje jer bez toleriranja pogrešaka nema ni stvarnog razvoja.
Poseban izazov predstavljaju umjetnici i mladi kreativci koji često smatraju da su talent i formalno obrazovanje dovoljni za profesionalni uspjeh. Međutim, obrazovni sustav ih nedovoljno priprema za tržište rada, a poslovna pismenost, razumijevanje prihoda, troškova, bilance i osnovnih poslovnih procesa često ostaju izvan njihova obrazovnog iskustva.
Goldstein pritom upozorava da treba razlikovati umjetnički rad od kreativnog zanata. Neće svatko tko završi umjetničku akademiju postati međunarodno prepoznatljiv umjetnik, ali to ne znači da svoje znanje i talent ne može profesionalno valorizirati na tržištu. Potrebno je pronaći vlastitu nišu, razumjeti kome se obraća i naučiti predstaviti ono što radi.
Tržište treba slušati, ali ne i slijepo slijediti
U razgovoru je posebno naglašena važnost slušanja tržišta i potencijalnih kupaca. Kreativnost ne znači stvarati u potpunoj izolaciji, bez razumijevanja potreba i problema ljudi kojima se proizvod ili usluga nude. No, to ne znači ni odustajanje od vlastite kreativne vizije kako bi se zadovoljila svaka tržišna potražnja.
Rješenje je u kombinaciji znanja, vještina, talenta i sposobnosti osluškivanja. Kreativac mora znati što želi raditi, ali i kome se obraća, kako će doći do svoje publike i na koji će način predstaviti svoj rad.
Važan dio tog procesa jest i profesionalizacija. Goldstein ističe kako profesionalizacija kreativnog rada nije izdaja vlastitog talenta ili umjetničkog integriteta. Upravo suprotno, ona omogućuje umjetniku da se nastavi baviti onime za što je obrazovan i što voli, ali uz poslovnu strukturu koja mu omogućuje od toga živjeti.
Pritom upozorava da javne potpore i grantovi ne mogu biti jedini poslovni model kreativnih i kulturnih djelatnika. Visoka kultura, poput opere i baleta, mora imati stabilnu javnu potporu i država treba čuvati određene kulturne standarde. Međutim, za velik dio nezavisne kulture dugoročno nije održivo oslanjati se isključivo na natječaje i potpore. Potrebno je razvijati dodatne izvore prihoda i graditi vlastitu tržišnu poziciju.
Digitalizacija je otvorila svijet, ali traži nova znanja
Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija donijele su kreativnim poduzetnicima mogućnosti kakve prije nisu imali. Danas se kreativni proizvod može predstaviti globalnoj publici, a distribucija više nije ograničena geografskim granicama ili velikim produkcijskim budžetima.
Ipak, sama dostupnost alata ne znači i uspjeh. Goldstein kao primjer ističe važnost poslovnog promišljanja, brendiranja, marketinga i digitalnih kanala, koji zajedno čine cjelinu potrebnu da kreativni proizvod pronađe svoju publiku.
– Digitalne vještine su conditio sine qua non, to je zaista nešto bez čega se više ne može, poručuje Goldstein. Pritom umjetnu inteligenciju ne vidi kao zamjenu za kreativni rad, nego kao alat kojim se mogu unaprijediti vlastiti ukus, kriteriji i kvaliteta rezultata.
Upravo je kritičko korištenje umjetne inteligencije jedna od kompetencija koje smatra ključnima. Njezina svrha ne bi trebala biti proizvodnja generičkog sadržaja, nego povećavanje vrijednosti ljudskog rada i kreativnosti.
Nitko ne može biti one-man band
Još jedna važna poruka razgovora odnosi se na suradnju. Kreativni poduzetnik često istodobno mora biti autor, producent, menadžer, marketinški stručnjak i prodavač. Takav model dugoročno je teško održiv, osobito u industrijama u kojima su prihodi nepredvidivi, a angažmani i projekti vremenski ograničeni.
Zato je važno okružiti se ljudima koji imaju komplementarna znanja i vještine. Netko će osmisliti proizvod, netko njegovu prezentaciju, netko marketing i distribuciju, a netko će otvoriti vrata tržišta. Uspjeh nije nužno rezultat pojedinca koji sve radi sam, nego kvalitetno organizirane suradnje.
Na pitanje što bi kreativci trebali prvo naučiti kako bi od talenta izgradili održivu karijeru, Goldstein izdvaja razvoj samosvijesti – razumijevanje vlastitog identiteta, mogućnosti i ciljeva te vlastito pozicioniranje. Uz to, ključnim smatra kritičko i promišljeno korištenje umjetne inteligencije.
Jer, kako proizlazi iz cijelog razgovora, talent može biti početna prednost, ali održiva karijera traži mnogo više: poslovnu pismenost, planiranje, disciplinu, tržišnu orijentaciju, suradnju i spremnost na stalno učenje.
Poslovna špica – razgovori uz kavu o znanju, iskustvu i izazovima poslovanja.
Poslušajte podcast na PoslovniFM-u streamu, prvom poslovnom radiju i brojnim podcast platformama.
Poslovni FM #821/S26, Podcast Poslovna špica. Urednik Saša Petar Foto: PoslovniFM.
Objavljeno 13. studenoga 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.
