Autor: Boris Živković
Grad Zagreb kontinuirano radi na razvoju sveobuhvatne strategije koja obuhvaća prometni sustav grada s ciljem stvaranja održivog, učinkovitog i inkluzivnog urbano-prometnog okruženja.
No, uvođenje poboljšanja u prometnom sustavu Grada Zagreba nosi sa sobom niz izazova i nedostataka koji zahtijevaju nužne intervencije. Nedovoljna propusnost cestovne mreže, posebno u kontekstu tramvajskog prometa kroz grad, predstavlja ključni problem. Uska grla u motornom prometu, nedostatan kapacitet prometnica i raskrižja dodatno otežavaju protočnost vozila. Osim toga, prevelik teretni cestovni promet u odnosu na željeznički ukazuje na potrebu za preusmjeravanjem teretnog prijevoza na ekološki prihvatljivije alternative.
Zastarjelost infrastrukture željezničkih stajališta i kolodvora, kao i vozila u putničkom prijevozu, zahtijeva modernizaciju kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost prijevoza. Također, nizak udio alternativnih goriva u prometnom sektoru doprinosi povećanju zagađenja ispušnim plinovima, a zastarjelost Autobusnog kolodvora dodatno otežava kvalitetu usluge.
U području prometa u mirovanju, nedostatak parkirališnih mjesta, posebice za kamione, čini se izazovnim u kontekstu relativno visoke motorizacije. Također, veliki broj parkirališta u središtu Zagreba generira povećan automobilski promet, ograničavajući prostor za bicikliste i pješake. Nepostojanje intermodalnog pristupa u organizaciji robnog prometa dodatno komplicira logistiku.
U uvjetima nedostataka i izazova navedenih u prometnom sustavu Zagreba, nužno je usmjeriti pažnju na holistički pristup i strateško planiranje kako bi se ostvarile održive prometne promjene. Ovaj uvod identificira ključne aspekte koji će biti dalje razrađeni kroz konkretne mjere i projekte s ciljem unapređenja ukupne prometne infrastrukture i usluga, navodi se u Planu razvoja grada zagreba za razdoblje 2021. – 2027.
Osnovnu uličnu prometnu mrežu grada karakterizira nedostatak propusnosti tijekom vršnih opterećenja, parkirališta koja smanjuju prostor za pješake i bicikliste, nedovoljan broj mostova preko rijeke Save, te nedovoljan broj uređenih pješačko-biciklističkih prijelaza preko željezničke pruge. Biciklistička mreža je nedovoljno razvijena, a javni prijevoz suočava se s modernizacijom, ali i problemima niske brzine i zastarjelog voznog parka. Nedostaje integracija različitih oblika prijevoza, a korištenje zagrebačke obilaznice od strane lokalnog prometa uzrokuje zastoje i poteškoće na regionalnoj i državnoj razini.
Javni prijevoz nema dovoljno stajališta, a propusnost tramvajskog prometa kroz središnji Zagreb je nedostatna. Nedostaju intermodalni terminali i parkirališta pored željezničkih stanica. Integracija i usklađenost tarifnih sustava između različitih prijevoznika nedovoljna su, a prostorno okruženje Grada Zagreba nije dovoljno povezano s javnim prijevozom.
Biciklistička infrastruktura je nedovoljno razvijena, s premalo staza i nedostatkom mogućnosti prijevoza bicikala u javnom prijevozu. Nedostatak integracije i usklađenosti voznih redova između željeznice, tramvaja i autobusa dodatno otežava situaciju. Problemi u prometnoj infrastrukturi zahtijevaju holistički pristup i fokus na integraciju te unaprjeđenje infrastrukture kako bi se potaknuo održiviji promet i poboljšala mobilnost građana Zagreba.
Ne postoji sustav informiranja putnika u stvarnom vremenu. Nedovoljno je razvijena gradska i prigradska željeznička mreža, što sprječava bolji javni prijevoz putnika. Sav željeznički teretni promet prolazi kroz centar grada, ograničavajući potencijalnu uporabu mreže za putnički prijevoz, uzrokujući prekomjernu buku i vibracije. Željezničko-cestovni prijelazi u razini predstavljaju sigurnosni problem i problem prometnog toka na određenim područjima. Javni prijevoz putnika željeznicom nije u funkciji u južnom dijelu Zagreba, unatoč postojanju željezničke infrastrukture.
Proces prilagodbe cjelokupnog prometnog sustava za nesmetanu dostupnost osobama s teškoćama u kretanju je u tijeku. Novouređena stajališta imaju polja pristupačnosti, trake vođenja, taktilna polja upozorenja i taktilne crte vođenja za slijepe i slabovidne osobe. Autobusi i tramvaji opremljeni su audio-vizualnim porukama s najavom stajališta na trasi putovanja, dok niskopodna tramvajska vozila imaju rampe za ulaz/izlaz osoba s invaliditetom.
Istraživanjem prometnog sustava utvrđena je nedovoljna propusna moć i razina usluge cestovne prometne mreže Grada Zagreba za potrebe cestovnog prometa. Odnos između ponude i potražnje na postojećoj cestovnoj mreži pokazuje situaciju s značajnim prometnim zagušenjima i nedovoljnom razinom usluge, osobito u vršnim jutarnjim i popodnevnim satima. Ne postoji implementirano ITS rješenje unutar prometnog sustava koje bi pospješilo protočnost na zelenim valovima, dalo prednost prolaska na semaforima za autobuse i tramvaje, te omogućilo usklađivanje rada semafora kako bi se vozila javnog prijevoza i osobna vozila brže kretala, povećavajući atraktivnost javnog prijevoza.
Kapacitet postojeće cestovne mreže na prostoru grada Zagreba analizira se promatranjem kapaciteta na dionicama i raskrižjima. Intenzitet prometa zagrebačke obilaznice iznosi 5.600 vozila po smjeru na sat, dok gradske avenije u centru mogu podržati između 1.000 i 3.000 vozila po smjeru na sat. Ostale ceste imaju kapacitet manji od 1.000 vozila po smjeru na sat. Sva raskrižja u središnjim dijelovima Zagreba na glavnim gradskim koridorima prometne mreže imaju ugrađenu svjetlosnu signalizaciju.
Nedostaci u prometnoj infrastrukturi obuhvaćaju i oštećenja mostova uzrokovana potresom u ožujku 2020. godine. Mostovi su većinom premašili svoj predviđeni vijek trajanja, nisu projektirani za potresno opterećenje i povezuju stari dio grada, najosjetljiviji na potrese, s novim dijelom. U okviru Fonda solidarnosti EU predviđena su sredstva za obnovu infrastrukture cesta i mostova.
Grad Zagreb predano ulaže u razvoj biciklističke infrastrukture i potiče promociju biciklizma kao održivog načina prijevoza. Dugoročni cilj je izgraditi kompletnu biciklističku mrežu na području grada kako bi se osigurala kvalitetna i sigurna mobilnost biciklista. Svake godine bilježi se porast biciklističkog prometa, potičući potrebu za daljnjim poboljšanjem infrastrukture.
Strateški cilj budućeg razvoja gradskog prometa, uključujući i prigradsku područje Grada Zagreba, usredotočen je na poticanje održivog razvoja kroz integraciju biciklističkog prometa. Trenutačno postoje različite biciklističke površine, uključujući staze, trake, ceste za mješoviti promet i biciklističke puteve. Samo u 2021. izgrađeno je 3.730 m novih biciklističko-pješačkih staza te 18.720 m cesta za mješoviti promet, što čini ukupno 493.457 m, povećavajući se za 5% u odnosu na 2020.
Trenutno je u provedbi projekt “Greenway – državna biciklistička ruta br.2”, koji obuhvaća izgradnju biciklističke prometnice uz rijeku Savu. Ova ruta, duga 132 km, značajno će proširiti dostupnost biciklističkih staza. Projekt uključuje i dodatnu opremu poput rasvjete, punjača za e-bicikle, odmorišta, parkirališta, informativnih oznaka i brojača prometa. Također, planira se uređenje prilaza i spojeva na postojeću biciklističku i cestovnu infrastrukturu.
Grad Zagreb također promiče koncept dijeljenja prometnica, gdje biciklisti dijele kolnik s drugim vozilima. Dužina takvih prometnica iznosi 54,14 km. Uz to, postoji 1.515 stalaka za bicikle na 230 lokacija, pružajući parking za 3.030 bicikala. Javne garaže u vlasništvu Zagrebačkog holdinga nude dodatnih 3.32687 parkirališnih mjesta, s najvećim kapacitetom u garaži Rebro, koja ima 664 parkirališna mjesta.
Sustav parkiranja u gradu pokriva sedam parkirnih zona i 10 javnih garaža pod upravom Zagrebparkinga, dijela Zagrebačkog holdinga. Osim toga, postoje i privatne javne garaže koje dopunjuju ovu mrežu usluga. Sustav vremenskog ograničenja parkiranja i redovite kontrole doprinose smanjenju ilegalnog parkiranja na pješačkim i zelenim površinama. Ovaj sveobuhvatni pristup biciklističkoj infrastrukturi i parkiranju doprinosi održivoj mobilnosti građana Grada Zagreba.
Sustavno unapređenje javnog i biciklističkog prometa ključno je za stvaranje održivog i pristupačnog urbanog okruženja. Fokusirajući se na poboljšanje dostupnosti javnog prijevoza za osobe s invaliditetom, djecu s teškoćama u razvoju te starije osobe, možemo postići inkluzivno prometno okruženje. Dodatno, destimulacija korištenja automobila za dolazak u gradsko središte ključna je za smanjenje prometnih gužvi i poboljšanje kvalitete zraka.
Nadalje, izgradnja nedostajućih uličnih spojeva, mostova preko rijeke Save te denivelacija cestovnih raskrižja povećava protočnost i sigurnost u prometu. Uvođenje sustava automatskog upravljanja prometom optimizirat će prometnu učinkovitost. Modernizacija Park+Ride i Bike+Ride kapaciteta podržava multimodalni prijevoz i smanjuje potrebu za individualnim vozilima.
Uspostava dodatnih pješačkih zona, sustava prikupljanja podataka o prometu te uvođenje zone smirenog prometa unutar stambenih naselja dodatno će poboljšati sigurnost i kvalitetu života građana. Važno je ulagati u razvoj sigurnih parkirališta za kamione kako bi se kontroliralo i optimiziralo teretni promet u urbanim sredinama.
Povezivanje cestovnog i željezničkog prijevoza putem kontinentalnog intermodalnog terminala, uz izgradnju dodatnih skladišnih kapaciteta, pridonosi učinkovitijem teretnom prometu. Osim toga, gradnja novog željezničko-cestovnog kontejnerskog terminala podržava integraciju različitih oblika prijevoza i smanjuje potrebu za korištenjem automobila za prijevoz tereta.
Zaključno, holistički pristup prometnom planiranju, uključujući poticanje održivih prijevoznih sredstava, infrastrukturne projekte te mjere sigurnosti i efikasnosti, ključan je za stvaranje modernog, inkluzivnog i ekološki odgovornog urbanog prometnog sustava.
Objavljeno 31. prosinca 2023. u sklopu projekta Quo vadis Zagreb – postoji li spremnost za odmak od automobilske ovisnosti?, u partnerstvu sa Gradom Zagrebom. #7
