Otpad od hrane nije samo pitanje onoga što ćemo navečer baciti u kantu za biootpad. Kada bacimo hranu, bacili smo i vodu, energiju, tlo, rad ljudi, transport i novac koji smo za tu hranu platili. Upravo zato smanjenje otpada od hrane sve više postaje pitanje odgovornog ponašanja pojedinca, ali i odgovornosti proizvođača, institucija i cijelog društva.
Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se svake godine 29. rujna, s ciljem upozoravanja na važnost racionalnog gospodarenja namirnicama i smanjenja otpada u cijelom lancu opskrbe. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2019. godine ovaj dan kako bi se globalno podigla svijest o problemu bacanja hrane i potaknulo djelovanje na svim razinama.
Upravo zato, o toj temi u podcastu Ritam posla na Poslovni FM radiju razgovarale profesorica Anet Režek Jambrak, voditeljica Laboratorija za održivi razvoj Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu i Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih komunikacija Nestléa. Povod je, uz Međunarodni dan, i inicijativa Biraj zeleno, koju Nestlé provodi s partnerima upravo s ciljem edukacije građana o tome kako smanjiti otpad od hrane.
U svijetu se, prema podacima, na godinu baci oko 120 milijardi tona hrane, što je gotovo 20 % svih proizvedenih namirnica. U Hrvatskoj se pak godišnje baci oko 70 kilograma hrane po stanovniku, pri čemu najveći dio otpada nastaje u kućanstvima. Zato je, ističu sugovornice u razgovoru s urednicom podcasta Majom Antonić, promjena ponašanja potrošača jedan od ključnih elemenata borbe protiv otpada.
Hrana nije otpad, nego resurs
Profesorica Anet Režek Jambrak naglašava kako je jedan od problema i nedovoljno razumijevanje oznaka na hrani. Razlika između „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do” važna je za sigurnost, ali i za smanjenje nepotrebnog bacanja hrane.
„Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu proizvoda – okus, miris i teksturu – dok proizvod nakon tog datuma ne znači automatski da je zdravstveno neispravan. Upravo zato potrošačima treba dati više znanja kako bi mogli pravilno procijeniti što još mogu koristiti.
No edukacija ne počinje samo u trgovini. Ona uključuje i planiranje kupnje, pravilno slaganje namirnica u hladnjaku, korištenje ostataka hrane i promišljanje o tome što nam zaista treba.
„Hrana je resurs”, jedna je od ključnih poruka razgovora. Takav pogled vodi i prema principima kružne ekonomije: ostatak jedne namirnice može postati sastojak drugog obroka, prilog, umak ili čak sirovina za neki novi proizvod.
Paradoks današnjeg vremena jest da nam je hrane dostupnije nego ikada, a upravo zbog te dostupnosti često je manje cijenimo.
Generacije naših baka i djedova nisu imale današnji komfor. Hrana se planirala, čuvala i koristila do kraja. Nije se bacalo ono što se moglo iskoristiti.
Nestlé je upravo tu ideju stavio u središte ovogodišnje inicijative Biraj zeleno – povezivanje iskustva starijih i znanja mlađih generacija.
Na radionici održanoj u ugostiteljsko-turističkoj školi učenici koji se školuju za kuhare kuhali su sa svojim bakama, uz vodstvo chefa Marija Mandarića. Cilj je bio jednostavan: pokazati koliko se namirnica može iskoristiti kada se malo razmišlja izvan uobičajenih obrazaca.
Radionice se nastavljaju i na jesen, a planirane su i besplatne radionice za građane.
Odgovornost proizvođača ne završava prodajom
Helena Radić Bosanac ističe kako Nestlé inicijativu ne promatra samo kao komunikacijsku kampanju.
– Kao najveći svjetski proizvođač hrane ne želimo samo govoriti o problemu, nego želimo biti dio rješenja poručila je. To znači djelovati u dva smjera: educirati potrošače i zaposlenike, ali istodobno mijenjati vlastite procese.
Posebno je važan sustav kojim se proizvodi koji se ne uspiju prodati u trgovinama, a još su dovoljno daleko od isteka roka trajanja, doniraju partnerima koji ih potom prosljeđuju građanima u potrebi. Istodobno, dobro planiranje proizvodnje i prodaje smanjuje i količinu viškova i neprodanih proizvoda.
Za uspostavljanje takvog sustava bilo je potrebno povezati različite dijelove kompanije – od financija i logistike do planiranja proizvodnje i prodaje. Rezultat je, prema podacima iz razgovora, da je Nestlé u Hrvatskoj u 2025. godini u odnosu na baznu godinu 2022./2023. smanjio uništavanje hrane kao proizvođač za 70 posto.
Najjednostavnija promjena – planirati
Možda najkonkretnija poruka razgovora nije komplicirana tehnologija niti veliki projekt. To je – planiranje.
Što već imamo kod kuće? Što moramo potrošiti prvo? Koliko nam stvarno treba? Što možemo skuhati od ostataka? Što treba kupiti, a što već imamo?
Helena Radić Bosanac ispričala je i vlastiti primjer: nakon što je sa suprugom sjela i napravila jednostavan plan obroka za nekoliko dana, prvo su pogledali što već imaju kod kuće, a tek potom napravili popis onoga što treba kupiti. Mala promjena koja ne zahtijeva ni novac ni posebnu tehnologiju.
Slično vrijedi i za kruh – namirnicu koju obje sugovornice izdvajaju kao onu koju nikako ne bi trebalo bacati. Od starog kruha mogu nastati krušne mrvice, pohani kruh, topli sendviči, deserti ili drugi obroci. Ključno je pravilno ga čuvati i na vrijeme odlučiti kako ga iskoristiti.
Jer, zaključak razgovora možda je najjednostavniji upravo u tome: ono što danas nazivamo otpadom, vrlo često je samo resurs kojem još nismo pronašli novu namjenu.
A odgovorniji odnos prema hrani ne počinje negdje drugdje. Počinje u našem hladnjaku.
Informativan, poučan i iskren razgovor poslušajte u streamu PoslovniFM radija i na brojnim podcast platformama.
Urednica: Maja Antonić
Objavljeno 29. rujna 2026., na Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane. Sva prava pridržana PoslovniFM.
