Od rane povijesti timski rad bio je opterećen brojnim zadacima – od prikupljanja velikih količina podataka do razumijevanja očekivanja i izvršenja ljudi u timu. Jedna od najvažnijih zadataka bio je i ostao razumijevanje tajni učinkovitosti tima. Konkretno, ostaje važno za razumjeti zašto su neki timovi izvrsni, dok drugi zaostaju.
Autor: dr.sc. Saša Petar
Najčešće se smatra da da izgradnja najboljih timova znači okupljanje najboljih ljudi. Ima smisla. Na trenutak. A onda je dovoljna samo usporedba s nogometnim timom u kojem igra 11 Messija, Ronalda ili Luka Modrića. Onoga časa kada započne utakmica i kad vidite da se genijalci na jednoj poziciji ne snalaze na nekoj drugoj, također važnoj za uspjeh možete samo zaključiti da ste potpuno pogriješili.
Tajna uspjeha je u nalaženju savršene (ili barem jako dobre) mješavine vještina, obrazovanja i osobina za stvaranje uspješnih timova. Da biste ih definirali, možete regrutirati organizacijske psihologe, sociologe, inženjere i istraživače kako bi vam pomogli u rješavanju zagonetke. Možete također vjerovati i svojem iskustvu. Također, i intuiciji. No, najvažnije je da definirate koje vam osobine trebaju za izvršenje kojeg zadatka.
Možete također zaposliti članove tima i po stranačkom rodbinskom ili kumskom kriteriju. Nije bitno što znaju, bitno je da su „vaši“ i da su poslušni, bez ideja koje bi ugrozile vaše ciljeve. kao što je rekla jedna stranačka menadžerica: „Zaposlila sam ih jer su pametni (diplomirali su na fakultetima, ali nisu prepametni (ne mogu me ugroziti).
Projekt Aristotel, kojim je proučavano 180 timova kroz tehničke karakteristike, pokazao je da ne postoji jasan obrazac obilježja koji bi se mogli uključiti u algoritam za generiranje tima iz snova. Tek kada su analitičari počeli razmatrati nematerijalne elemente, stvari su počele dolaziti na svoje mjesto. Dok su se mučili shvatiti što tim čini uspješnim analitičari su stalno nailazili na istraživanja psihologa i sociologa koja su se usredotočila na ono što je poznato kao „grupne norme“ – tradicije, standardi ponašanja i nepisana pravila koja upravljaju funkcioniranjem timova kada se okupe. Takve norme mogu biti neizrečene ili otvoreno priznate, ali njihov utjecaj je najčešće dubok.
S novom perspektivom i dodatnim smjerom iz istraživačke studije o kolektivnoj inteligenciji (sposobnosti koje proizlaze iz suradnje) koju je provela skupina psihologa s Carnegie Mellona, MIT-a i Union Collegea, istraživači su se vratili na početak i pretražili podatke o neizrečenim običajima. Točnije, tražeći koje timsko ponašanje koje uvećava kolektivnu inteligenciju grupe.
Zaključili su da su pet ključnih karakteristika poboljšanih timova:
1. Pouzdanost. Članovi tima obavljaju poslove na vrijeme i ispunjavaju očekivanja, jer je pouzdanost ključna osobina koja uključuje točnost, odgovornost za zadatke i poštivanje rokova. Pouzdani radnici preuzimaju odgovornost, rješavaju probleme, surađuju s timom i jasno komuniciraju. Ova karakteristika je temelj radne etike i primarni uvjet koji poslodavci traže pri zapošljavanju.
2. Struktura i jasnoća komunikacije. Visokoučinkoviti timovi imaju jasne ciljeve i dobro definirane uloge unutar grupe. Kako bi timovi ostvarili efikasnu komunikaciju, važno je da članovi tima aktivno slušaju jedni druge, razumiju perspektive i grade povjerenje međusobno, te otvoreno razmjenjuju ideje.
3. Značenje posla za pojedinca. Posao ima osobni značaj za svakog člana. Bitno je znati da svaki pojedinac ima svoje životne i poslovne planove i ciljeve. Ponekad je cilj „raditi manje, zaraditi više“, ponekad je cilj uopće ne raditi, ali ostati zaposlen, no kada se usklade ciljevi pojedinca i tima, koji žele stvoriti uspjeh i visoke rezultate, onda su moguća poboljšanja.
4. Utjecaj. Grupa vjeruje da je njihov rad svrhovit i pozitivno utječe na opće dobro. Nekoga možda nije briga imali li, kakav i koliki, negativan utjecaj poduzeće na društvu i okolinu sve dok je plaća visoka i redovna. Ipak, većina ljudi želi raditi u timovima koji donose pozitivan utjecaj na društvo i okolinu, jer u toj zajednici žive i rastu njihova djeca.
5. Psihološka sigurnost. Svi smo se, zbog straha da ćemo izgledati nesposobni, suzdržavali od pitanja ili ideja. Ponekad je strah bio vezan i za nesposobnog menadžera koji je svoju nesposobnost skrivao agresijom prema onima koji mu nisu po volji. U svakom slučaju, uznemirujuće je osjećati se kao da ste u okruženju u kojem je sve što radite ili kažete pod mikroskopom. Ali zamislite drugačije okruženje. Situaciju u kojoj je svatko siguran da može riskirati, izraziti svoja mišljenja i postavljati pitanja bez osuđivanja. Kulturu u kojoj menadžeri pružaju zračnu zaštitu i stvaraju sigurne zone kako bi zaposlenici mogli spustiti gard. To je psihološka sigurnost.
Istraživanja stalno potvrđuju da pouzdani timovi s jasnom komunikacijom, značenjem posla, utjecajem i psihološki sigurnim okruženjima imaju zaposlenike koji rjeđe odlaze, skloniji su rasti na moći raznolikosti i, u konačnici, uspješniji su. Stvaranje vrhunskog tima subjektivnije je nego što bismo željeli, ali fokusiranje na ovih pet karakteristika povećava vjerojatnost da je moguće izgraditi tim iz snova. Sinergija je definirana kao cjelina, koja je bolja od pukog zbroja svojih dijelova.
Autor: Dr.sc. Saša Petar, poslovni trener, coach i poslovni savjetnik, autor je 33 poslovne knjige i brojnih stručnih članaka, predavač na nekoliko visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj.
Foto: Image by Alexa from Pixabay
Objavljeno 7. travnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM
