Zagreb, 11. lipnja 2021. (HNB) – Rad “U potrazi za optimalnom veličinom lokalnih jedinica: procjena ekonomije obujma kod hrvatskih lokalnih jedinica” autora Antonije Buljan, asistentice na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Milana Deskara-Škrbića, savjetnika u Direkciji za modeliranje i Sandre Švaljek, zamjenice guvernera, donosi empirijsku procjenu učinkovitosti lokalnih jedinica u Hrvatskoj analizom ekonomije obujma.
Na osnovi procijenjenih koeficijenta regresije u radu je izračunata optimalna veličina lokalnih jedinica, a rezultati upućuju na to da je veličina stanovništva ispod optimalne u 72 posto gradova i 76 posto općina, ako se optimalnom smatra medijalna veličina. U najkonzervativnijem slučaju, ako se veličina stanovništva uspoređuje s nižom granicom intervala pouzdanosti za optimum, ovi udjeli padaju na još uvijek relativno visokih 30 posto lokalnih jedinica ispod optimalne veličine. Ove rezultate treba oprezno tumačiti uvažavajući ograničenja primijenjene metodologije izračuna optimalne veličine lokalnih jedinica.
Ako se promatraju rezultati zasnovani na procjeni jednim brojem (engl. point estimate), može se zaključiti kako je optimalna veličina svih lokalnih jedinica u Hrvatskoj 4740 stanovnika. Međutim, budući da između gradova i općina postoje razlike, u radu je izračun proveden zasebno za gradove i zasebno za općine te taj izračun upućuje na to da je optimalan broj stanovnika u gradovima oko 15 140 stanovnika, a u općinama oko 3750 stanovnika. Ako se ove brojke usporede sa stvarnim brojem stanovnika, može se zaključiti da više od 70 posto gradova i općina ima broj stanovnika manji od optimalnog. Autori rada navode da u ovom slučaju nije dobro oslanjati se na jednu brojku, već je bolje uzimati u obzir intervale pouzdanost. Zato je u ovom radu izračunat i interval pouzdanosti. Veličina standardne greške i širina intervala pouzdanosti jasno upućuju na neizvjesnost procjena.
Kada bi se u obzir uzeo najkonzervativniji izračun optimalne veličine lokalnih jedinica određen donjom granicom intervala pouzdanosti, optimalan broj stanovnika u gradovima iznosio bi oko 6300 stanovnika, a u općinama oko 1900 stanovnika. Usporedba stvarnog broja stanovnika lokalnih jedinica u Hrvatskoj s ovim konzervativnim izračunima i nadalje upućuje na to da je u velikom broju gradova i općina (oko 30 posto) broj stanovnika manji od optimalnog.
Publikacija je objavljena na engleskom jeziku, a dostupna je, uz prošireni sažetak na hrvatskom jeziku, na poveznici: https://www.hnb.hr/-/u-potrazi-za-optimalnom-velicinom-lokalnih-jedinica-procjena-ekonomije-obujma-kod-hrvatskih-lokalnih-jedinica.
