NaslovnicaPodcast epizodeZgradonačelnikTuralija: Zelena gradnja više nije tema budućnosti, EU taksonomija već danas odlučuje...

Turalija: Zelena gradnja više nije tema budućnosti, EU taksonomija već danas odlučuje tko dobiva kapital

Objavljeno:

spot_img
Poslovni FM
Poslovni FM
Turalija: Zelena gradnja više nije tema budućnosti, EU taksonomija već danas odlučuje tko dobiva kapital
Loading
/

Održiva gradnja u Hrvatskoj godinama je bila stvar entuzijazma nekolicine. Snježana Turalija, vlasnica tvrtke GREENiKA i jedna od vodećih hrvatskih stručnjakinja za održivu gradnju i certificiranje, dobro zna kako je to izgledalo: puno konferencija, malo gradilišta. No danas, kada EU taksonomija uvjetuje pristup financiranju, a klimatski rizici postaju svakodnevna projektantska realnost, situacija se mijenja.

U novoj epizodi podcasta ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju PoslovniFM razgovarala je s urednicom Anom Leko o tome što zelena gradnja zapravo znači u praksi, zašto su certifikati postali tržišni preduvjet i gdje Hrvatska još uvijek kasni.

– Sad već „davne“ 2009. osnovali smo Hrvatski savjet za zelenu gradnju i nadala sam se da ćemo brzo preuzeti svjetske i europske prakse. No to se nije događalo jer nije bilo financijskog razloga. Tek nakon 2020. godine, kada smo počeli osjećati učinke EU taksonomije, a komercijalne banke i fondovi počeli su postavljati konkretna pitanja o CO2 otisku i energentima, investitori su se počeli zaista okretati prema pravoj zelenoj gradnji – rekla je Turalija.

Prekretnica je došla s nizom događaja koji su se gotovo istovremeno složili: pandemija, potres u Zagrebu, zatim u Petrinji, i Europski zeleni plan koji je prerastao u financijsku uredbu s jasnom porukom svim investitorima. EU taksonomija definira šest ciljeva koje svaka investicija mora zadovoljiti kako bi bila podobna za europski kapital, a svi su u izravnoj vezi s principima zelene gradnje: od smanjenja CO2 emisija i učinkovitog korištenja resursa do zaštite bioraznolikosti i klimatske otpornosti.

Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na 10-ak podcast platformi, Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.

Iako većina održivost poistovjećuje s energetskom učinkovitošću, Turalija objašnjava da je to samo jedan od šest stupova zelene gradnje, uz ekonomske parametre, tehničke sustave, sociokulturološki aspekt, procese i lokaciju. Posebno naglašava lokaciju kao element koji se dramatično mijenja, više nije samo pitanje cijene po četvornom metru, nego i izloženosti klimatskim rizicima – poplavama, olujnim vjetrovima, sve intenzivnijim kišama. Zgrada se projektira na 50 godina, a u nekim slučajevima traje i više od 100 godina, i sve to vrijeme mora biti sigurna i funkcionalna.

– Lokaciju danas ne možemo sagledavati samo iz ekonomskog aspekta. Moramo sagledati i klimatske rizike. Vidimo sve češće bujične poplave, kiše koje su sve snažnije, vjetrove koji dođu niotkuda i naprave ogromnu štetu. O čemu se tu radi? Radi se o zaštiti ljudi i zaštiti imovine – naglasila je.

Među certifikacijskim sustavima posebno se osvrnula na DGNB, njemački standard koji smatra najiscrpnijim jer uz ekološki obuhvaća i ekonomski, tehnički, sociokulturološki aspekt te lokaciju i procese – ukupno oko 40 kriterija i 150 indikatora koje svaki projekt mora dokumentirati i dokazati. U Hrvatskoj je trenutačno oko 30 projekata u različitim fazama tog procesa. Uglavnom su to poslovne zgrade, čiji vlasnici certificiranjem postižu bolju tržišnu poziciju i lakši pristup financiranju.

Stambeni i javni sektor gotovo da ne postoje u toj priči. Škole, bolnice i ostale javne zgrade građene novcem poreznih obveznika trebale bi predvoditi, a ne zaostajati. Najavljuje da su razgovori s resornim ministarstvima u tijeku i da se polako kreće u tom smjeru, ali naglašava da tempo nije ni blizu onoga što situacija zahtijeva. Paralelno, upozorila je da iste standarde moraju pratiti i sva ostala ministarstva koja financiraju projekte iz EU fondova ili nacionalnih sredstava, od zdravstva do turizma.

– Zakonska regulativa prelazi s gotovo nultih energetskih zgrada na zgrade nultih emisija. Imamo možda dvije godine. I kao uvijek, neki dionici će ostati iznenađeni. Pa kako sad, pa zašto ovi zahtjevi? A zahtjevi jednostavno rastu iz godine u godinu i treba se prilagođavati – upozorila je Turalija.

Što se tiče argumenta da je zelena gradnja skuplja, Turalija ga odbacuje kao zastarjeli mit. S rastom broja zelenih zgrada, struka se privikava, materijali postaju dostupniji, a razlika između zakonskog minimuma i zelenog standarda sve se više smanjuje. No i bez toga, upozorava, perspektiva je pogrešna ako se gleda samo u troškove gradnje. Troškovi zgrade, dakle sve što vlasnici i korisnici plaćaju dok zgrada „živi“, daleko su veći od početne investicije. Trajniji materijali znače rjeđe zamjene, niži operativni troškovi znače bolji povrat, a zgrada koja je pametno građena za 80 ili 100 godina može postati izvor novih resursa, a ne tek ruševina, što je i srž ideje kružnog gospodarstva u graditeljstvu, kojom se GREENiKA također sustavno bavi.

Na kraju razgovora Turalija je istaknula i temu zdravlja zgrada, koja se u javnom diskursu gotovo i ne pojavljuje. Postoje zgrade koje na korisnike djeluju pozitivno i one koje im čine zlo – loše osvjetljenje, loše provjetravanje, termalna neudobnost, buka. I na žalost, u nekima od takvih zgrada se liječimo, učimo ili radimo. Upravo zato, zaključila je, zelena gradnja nije samo investicijska ni ekološka tema. Ona je i tema javnog zdravlja.

#804/S26 PoslovniFM podcast Urednica podcasta Zgradonačelnik Ana Leko.

Objavljeno 29. svibnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

spot_img

Pretplati se

Novo

PBZ grupa donirala više od 70.000 eura Centru za odgoj i obrazovanje Šubićevac

PBZ grupa donirala je 70.000 eura Centru za odgoj i obrazovanje Šubićevac u Šibeniku za izgradnju i opremanje senzornog igrališta, što je njihova 103. donacija u sklopu projekta „Činim dobro svaki dan“ i programa Visa kartice sa srcem, kroz koji je do sada osigurano više od 5,5 milijuna eura za bolnice, dječje domove i ustanove socijalne skrbi diljem Hrvatske

10 “Imprese Vincenti” diljem svijeta: Intesa Sanpaolo nagrađuje međunarodnu izvrsnost

Intesa Sanpaolo u Milanu je zaključila šesto izdanje programa Imprese Vincenti, posvećeno najuspješnijim malim i srednjim poduzećima iz Srednje i Istočne Europe te Egipta. Među 10 međunarodnih „Tvrtki pobjednica” predstavljena je i hrvatska fintech tvrtka Aircash

Tko će ponijeti nagrade za povjerenje, rast i poslovnu izvrsnost?

Nacionalni pobjednici Franchise Brand Leader Awarda i EPL Awarda bit će proglašeni 11. lipnja na Brand Awards Gala svečanosti u Hotelu Zonar Zagreb. Brend forum pod motom „Povjerenje je nova valuta“ okupit će stručnjake za brendove, komunikacije, umjetnu inteligenciju, poduzetništvo i franšizno poslovanje te istaknuti organizacije koje grade povjerenje, rast i poslovnu izvrsnost.

Brend forum panel: Brands in a New Era

Jer nova era ne dolazi. Nova era je već ovdje.

Brend forum: Panel Osobni brend – mit, moda ili poslovna nužnost?

Nekada su brendovi pripadali samo kompanijama. Danas ljudi prate ljude.
spot_img