Prostor nam je devastiran. U urbanističko planiranje se u posljednjih 30 godina nije ulagalo, jedinice lokalne zajednice nemaju viziju razvoja prostora. Radilo se stihijski, divlje se gradilo, naselja su samo nicala. Veliki dio stambenoga fonda je dotrajao i nije održavan. Zato danas imamo probleme koje imamo. Zato danas imamo zgrade koje predstavljaju veliki problem, izjavio je za PoslovniFM Robert Jonathan Loher, stručni tajnik Hrvatske komore arhitekata.
Istaknuo je da se generalni urbanistički planovi godinama samo nadograđuju.
– Moram priznati da se ne sjećam kada je donesen posljednji pravi GUP, bilo kojeg velikog grada u Hrvatskoj. Samo se krpaju rupe. Kako nekom investitoru treba neka parcela, tako se s nekim načelnikom dogovori prenamjena parcele. Struka, naravno, galami. Samo nedovoljno glasno. Zakonodavac je taj koji mora reći dosta, napomenuo je Loher, gostujući u emisiji ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Prema Loherovom mišljenju, arhitekti su danas u specifičnoj situaciji i njihova sloboda je varljiva, jer sve ovisi o tome koliko su si oni sami omogućili tu slobodu.
– Konačni izgled neke građevine proizlazi iz funkcije. Tako sam barem ja učio, prvo se napravi funkcija zgrade. Gradi se iznutra prema vani. A danas je situacija da klijenti dolaze sa slikom iz časopisa i kažu – želim ovo, ističe Loher.
Na pitanje urednika emisije Tina Bašića koliko se često događa da arhitekt želi jedno, projektant kaže da ne može, strojar ili statičar kažu da mora treće, Loher odgovara da je važno da arhitekt ne nastupa samostalno nego u timu.
– Ono što jest problem je da izvođač često ne radi ono što je po projektu. Ali to ima veze s time što projektanti više nisu povezani s izvedbom. Ta poveznica je danas jako slaba. Živio sam u Sloveniji i tamo što arhitekt nacrta, to izvođač napravi. On ne pita je li moguće ili ne. Projektanti, odnosno arhitekti moraju jako dobro poznavati izvedbu da bi uopće znali što se može izvesti, smatra Loher.
Upozorio je kako je do sada propušteno puno prilika u urbanističkome smislu. Dopustila se gradnja svega i svačega posvuda.
– Zato imamo divlju gradnju u Kaštelima, Viru, Podsljemenskoj zoni i tako dalje. Urbanistički red je izostao. Imali smo priliku kada je bila legalizacija, jer se tada mogao napraviti određeni inventar prostora, da se iz tog divljeg iščitaju smjernice za dalje. To se nije dogodilo. Iz te legalizacije nismo naučili ništa. Stvari će se samo sve više komplicirati jer će ljudi shvatiti da ako se gradilo divlje i prije, pa zašto ne bi i dalje, što će nam zakoni i struka. Reda nema. Doći će opet neki val legalizacije pa će se opet to riješiti, ocjenio je Loher.
U razgovoru se dotakla i tema posljedica potresa i obnove. Na pitanje voditelja hoće li netko za 200 godina reći – vidiš kako su naši stari bili mudri i nakon potresa uspjeli napraviti pravu obnovu, Loher je skeptičan.
– Stvari treba gledati cjelovito. Zgradu treba sanirati konstrukcijski, toplinski i svakako. Te su zgrade u lošem stanju. Onda treba dati smisao tim dvorištima koji su u velikom broju slučajeva štakornjaci. Ovo što se događa na Baniji treba gledati cjelovito – socijalno, ekonomski, gospodarski…. Ako želimo tamo zadržati ljude, treba im dati razlog da ostanu. Obnova kuće nije ‘toliko veliki problem’, koliko cijelu obnovu treba promatrati puno šire – zaključio je Loher.
Autor: Tin Bašić Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 21. siječnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM
