Građevina, koja sada ima oko 120.000 zaposlenih, treba dosegnuti 8 posto BDP-a, a za to bi trebalo imati građevinsku operativu sa 150.000 do 160.000 zaposlenih u djelatnosti. Prihod svih građevinara u nas je oko 60 milijardi kuna, a dobit se kreće manje od tri posto, oko 1,4 milijarde kuna. Svi smo svjesni porasta cijena i troškova u građevinarstvu, a da smo imali usuglašene građevinske uzance u vrijeme ovoga rasta cijena, imali bi manje troškove, istaknuo je za PoslovniFM Mirko Habijanec, predsjednik Uprave i većinski dioničar Radnika d.d. Križevci, ujedno predsjednik Grupacije građevinara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Posebnim uzancama o građenju, koji su simboličkim potpisivanjem dokumenta utvrdili čelnici HGK i HUP-a, uređuju se odnosi između Naručitelja i Izvođača te njihovi odnosi s drugim sudionicima u gradnji, koji su ugovorno povezani u oslovima građenja. Uzance imaju 112 članaka na 30-ak stranica, a objavljene su na stranicama HUP-a i HGK, ali ćemo ih i tiskati u nekoliko tisuća primjeraka, najavio je Habijanec.
Cijene su do sada bile fiksne i nepromjenjive, a mogle su se mijenjati višom silom, no i ne uslijed promijenjenih gospodarskih okolnosti, koji su se sada dogodile. Dogodili su se poremećaji koji nisu samo posljedica COVID-a, nego i raznih špekulacija i svjetske politike megaigrača. Među bitnim dijelovima Uzanci izdvaja činjenicu da je to bilo regulirano, postavili bi modele, pa bi mogli mijenjati cijenu u odnosu na rast cijene materijala. Izvoditelji radova ne mogu snositi 10 posto povećanja ukupne cijene, jer je njihova dobit manja, tri do šest posto i bili bi u gubitku te bi propali, utvrdio je. Zato je potrebno ugovaranje tzv. klizne skale po kojoj se reguliraju odnosi, a to vrijedi od datuma ponude nadalje.
Pritom, nastavlja, potrebno je napraviti i predložak za kalkulacije koji će javni naručitelji imati, a gdje bi jasno pisalo koliki je trošak rada, zarada, fiksni troškovi gradilišta, zajedničkih službi… , kako je to uobičajeno u gotovo svim zemljama EU. U tu je uključena i promjena cijene rada, odnosno ako se plaće povećaju po kolektivnim ugovorima, da postoji mogućnost da se od toga datuma koristi pravo na promjenu cijene. Regulirana je i primopredaja, gotovo cijeli tok od nuđenja do primopredaje objekta, jamstveni rok se diže sa 5 na 10 posto, a bitna izmjena je i kod bankovne garancije koja će biti od sada na prvi opravdani poziv, a ne na prvi poziv tj. ne smiju se dopustiti zloupotrebe. U svakom slučaju Uzancama se osigurava više reda i transparentnosti, a takvu regulativu nismo imali dosad u građevini, istaknuo je Habijanec u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom emisije Ritam posla. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Sve to treba pratiti i nadogradnja i promjena odredbi drugih zakona, primjerice zakona o javnoj nabavi, kojim će se uglaviti da se uzance obvezno ugovaraju te da je sposobni ponuditelj onaj koji poštuje isplatu plaća po kolektivnim ugovorima. U Njemačkoj je kazneno djelo neisplata plaća po kolektivnom ugovoru. Zato i mi sada želimo regulaciju kolektivnim ugovorom, jer se sve ne može rješavati zakonom o radu, ustvrdio je.
Regulaciju treba napraviti u još nekim zakonima. To je, osim javne nabave, i zakon o gradnji, o poslovima komore inženjera, urediti kako će se ponude raditi, pisati troškovnici, kako uvesti njemačke uvjete građenja…
U prvom mjesecu će krenuti intenzivni razgovori u HUP i HGK sa zaposlenicima ministarstva i pokušati pokrenuti taj dio oko građevinskih uzanci, da se vidi razumijevanje, što sve treba, kojoj struci kakvo zanimanje i prostor, jer 30 zanimanja unutar građevine ima..
Radnik d.d. Križevci, posluje 73 godine, prošli su pretvorbu i privatizaciju, bazirana je na svojim zaposlenicima i razvoju, a ne na bogaćenju. I tu je trebalo napraviti puno pomaka, da od malo razvijene tvrtke iz Križevaca, ustrajnim radom godinama, dođemo do jedne od najvećih građevinskih firmi u Hrvatskoj i regiji, s ponosom će Habijanec, koji je pojedinačno najveći dioničar kompanije. Preostale dionice ima 40-ak dioničara, sadašnjih i bivših zasposlenika.
Moja je percepcija da zaposlenici moraju imati dionice i vlasništvo, ali mislim da treba ulagati u daljnji razvoj i ljude, a ne isplaćivati dividendu, kratko će Habijanec. Imamo modele kojima pomažemo radnicima – dajemo kredite zaposlenicima za gradnju kuća, kupovinu nekretnina, interveniramo kada su nam zaposlenici na bolovanju, imamo godišnje odmore na Lošinju, ulažemo u puno toga, u zdravlje i razvoj, kao primjerice stipendiranje, od strukovne škole do fakulteta. Trenutačno imamo za naše zaposlenike pozajmice i kredite u vrijednosti oko 14 milijuna kuna i taj trend nastavljamo, poručio je.
Kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO), Habijanec očekuje rad i građevinske operative, kao i Radnika, na novim projektima. Nailazimo i na probleme, kao što je primjerice projekt Ekonomske škole u Zagrebu, gdje je projekt, bez obzira na građevinsku dozvolu, naknadno obustavljen zbog konzervatora. A obustava ugovora je jako loša, jer to znači gubitak radnih mjesta, pri čemu je posebno neprihvatljivo kada je u pitanju javni naručitelj, ocijenio je Habijanec.
U Hrvatskoj radimo sve, iako od ožujka nije bilo velikih objekata u visokoj gradnji, jer su investitori stali, osluškujući stanje na tržištu. No, imamo ukupno 70-80 gradilišta u ovom trenutku, od bolnice u Bjelovaru, upravne zgrade Podravke, više poslovnih prostora i škola, dva hotela na moru….. Vlasnici smo i četiri vodne tvrtke koji izvode radove u aglomeracijama. Radnik je prisutan na 6 -7 gradilišta i u Njemačkoj, gdje radi gotovo 80 ljudi, i to za renomirane građevinske tvrtke izvodimo konstrukciju, kazao je.
Imamo 70 do 80 milijuna kuna spremnih vlastitih investicija, među njima je obnova našeg hotela Kalnik u Križevcima, gradit ćemo i novu upravnu zgradu za inženjere, praktikum s logističkim centrom, u Sv. Ivanu Žabnom planiramo graditi upravni dio… Sve to planiramo kroz godinu-dvije napraviti, kazao je Habijanec.
Plaće moraju biti zakonite, tj. da nema prijave na minimalac a ostalo na ruke. Plaća bi morala biti barem 6 do 7 tisuća. Slična je situacija u Njemačkoj, tamo je minimalna satnica 9 eura, a u građevini osnovna skoro 13 eura. Građevinska su zanimanja na cijeni. Ta percepcija o građevini je danas kriva, kao i o svim majstorima, jer se svugdje cijene znanja i vještine, ali kod nas još ne i loše je postavljeno. Milijarda kuna se troški godišnje za prekvalifikaciju, a male su koristi od toga. Zato bi prije svega trebalo raditi na promidžbi zanimanja, kao što to i vani čine, smatra Habijanec.
Posebno se osvrnuo na problem radne snage, nedostatak kvalitetnih kadrove kao i dualno obrazovanje.
Nama je interes imati dobre radnike iz naše zemlje. U okruženju znaju jezik i imaju iste propise, a s onima izvan ovih prostora teško je dostići kvalitetu i jezik. Tako je danas u sustavu gotovo 400 zaposlenih, oko 25 posto radnika je iz drugih zemalja, ponajviše BiH i Srbije, manje iz azijskih zemalja.
Administracija naprosto ne shvaća što je to dualno obrazovanje, što je praksa, nego sve baziraju na malim radionicama, a kod građevine je praksa potrebna na velikoj površini, kako bi se moglo učiti i obučiti ljude, u prosjeku bi trebalo 10 do 20 tisuća kvadrata za praktikume. Radimo na tome, no za sada su u resornom Ministarstvu dosta gluhi, slaba je administracija koja bi to shvatila, kazao je Habijanec. Dodaje da postoji i Zakon o strukovnom obrazovanju, koji u načelu uopće o tome ne govori, nego se novci iz EU troše na stvari koje ne doprinose niti kvalificiranim radnicima, niti majstorima, niti razvoju radnih mjesta.
Nemamo niti pripreme u osnovnim školama za buduća zanimanja, nema ih. Mi smo radili puno tih animacija, ali niti nastavnici se ne uključuju. Nemamo model kao u Europi, da se djeca pripremaju za buduća zanimanja. U Križevcima trenutačno imamo 12 učenika u strukovnoj školi te 22 učenika u srednjoj građevinskoj školi koja je lani otvorena. Mi ćemo njima pomoći logistički, jer javni sektor ni država to ne može sama napraviti, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Mirko Habijanec.
Autor: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 23. prosinca 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM
