Hrvatska je lani imali rekordan urod pšenice, gotovo 1,1 milijun tona, nadamo se da će i ovogodišnja žetva biti na milijun tona, ako vremenske prilike budu zadovoljavajuće. Prošle jeseni pšenica je zasađena na 160.000 hektara, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje površina za 10-tak posto. Tome je sigurno pridonijela dobra cijena u prethodnoj žetvi. To je zadovoljavajući podatak, jer ćemo je imati dovoljno za svoje potrebe, a i svake godine je dvostruko više proizvedemo nego što nam je potrebno. Naime, domaće potrebe su 400.000 tona, dok se ostatak izvozi u susjedne zemlje, dvije trećine u Italiju, a ostatak u Sloveniju, BiH, istaknula je u razgovoru za PoslovniFM Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, koja okuplja 30 članova, tvrtke iz pekarske i mlinske industrije.
Cijene žitarica na burzama dostigle su povijesne razine. Cijena pšenice se kreće na 400 eura na nama najbližim burzama u Europi, a to je francuska. Obilježje sadašnjeg razdoblja je velika neizvjesnost, znači ne znamo kako će završiti i koliko će trajati kriza vezana za Ukrajinu. I ne treba zaboraviti da Ukrajina i Rusija čine 30 posto svjetskog izvoza svih žitarica i uljarica, pa ne čudi takav velik skok cijena. To je porast od 100 posto u odnosu na lani, a nema još naznake hoće li se taj trend nastaviti, porast cijena sirovina, a ujedno i svih energenata, kazala je Barišić.
No, svake godine se u Hrvatskoj bilježi rast potražnje za pekarskim proizvodima, uz izuzetak 2020. godine zbog korone. Uvoz je, prema podacima, u deset godina udvostručen, s 40.000 tona, došli smo do lani uvezenih čak 86.000 tona raznih pekarskih proizvoda. Hrvatska je inače među vodećim zemljama po potrošnji pekarskih proizvoda, pa se samo na kruh godišnje po članu kućanstva potroši 62 kilograma, istaknula je Barišić u razgovoru s Lidijom Kiseljak, u emisiji Ritam posla. Dodala je da je rastao i hrvatski izvoz, ipak je upola manji nego što je uvoz. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
– Iako nam je urod dobar, premali smo da bi imali utjecaj na cijenu na burzama. Poljoprivredne proizvođače može zadovoljiti što je, u trenutku rasta cijena ulaznih troškova – goriva, zaštitnih sredstava, gnojiva… , u porastu i cijena pšenice, a ovom krizom došlo je do eksplozije cijena svih žitarica i uljarica. Za nas je dobro što imamo dosta za sve potrebe, imamo još i za izvoz, odnosno postigli smo samodostatnost pšenice i nekakva dinamika robe je olakšana. U protivnom bili bi u nezavidnoj situaciji da je moramo nabavljati na vanjskim tržištima i da smo neizvjesni oko lanca opskrbe, što bi bilo dodatno opterećeno troškovima transporta.
– Uvođenjem otkupa pšenice po klasama kvalitete, uspjeli smo utjecali na promjenu sortimenta i na povećanje kvalitete. Od 2014. godine. bilježi se rast kvalitete, ali, ipak, one premium klase još uvijek nema dovoljno na domaćem tržištu, pa se ona uvozi, između 100 do 150 tisuća tona godišnje. Najviše se uvozi iz Mađarske, a miješa se s domaćom s obzirom da je zahtjev pekarske industrije za kvalitetnim brašnom sve više prisutan, a zbog ponude sve većih asortimana pekarskih proizvoda. Nekada se je na policama moglo kupiti dva do tri proizvoda, a sada je taj asortiman preko 20 do 30 vrsta proizvoda, naglašava.
Pekarima je cilj zadržati kupca, pa zbog toga, ali i same konkurencije, nije im cilj dizati jako cijene, no ako nakon ovogodišnje žetve, cijena pšenice poraste, uz rast cijene energenata, morat će to utjecati i na finalni proizvod, ocijenila je. Cijena finalnog proizvoda je okrenuta cijeni sirovine, a onda, kako je riječ o prerađivačkoj industriji, tada je ona zapravo ovisna i o cijenama svih energenata.. odnosno, trenutačno ništa ne ide u prilog tome da će se cijene stabilizirati. I strah od rizika i neznanja također utječe na cijenu.
Na upit o povećanju površina, Barišić naglašava kako ima i prostora za veće površine zasađene pšenice, no kako smo postigli samodostatnost, sad bi trebao prioritet biti kvaliteta.
Autorica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 6. svibnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM
