Vrijeme korone donijelo je samo prolaznu promjenu za agrar, ljudi su se vraćali zemlji, no to je ipak bilo kratkoga vijeka, jer su shvatili da sve mogu i dalje kupiti u trgovačkim centrima. Mi, hrvatski poljoprivrednici, gubimo utrku od svih trgovačkih lanaca, a dodatno će nam proizvodi poskupiti zbog uvođenja eura, ocijenio je u razgovoru za PoslovniFM Josip Plazibat, vlasnik OPG-a Ivin Dvor iz Postinja Donjeg kod Muća.
– Mi nemamo zakone koji će zaštititi domaćeg proizvođača u sezoni našeg proizvoda – primjerice u sezoni lubenica lubenice dolaze iz Makedonije, u sezoni krumpira krumpir dolazi iz Izraela. Imam osjećaj da je hrvatska poljoprivreda jama bezdanka, usipaju se novci, a rezultata nema, rezignirano će Plazibat u razgovoru s Ojdanom Koharević, urednicom i voditeljicom podcast emisije Poslovni đir.
Kako je živjeti na zemlji i od zemlje, što bi u agrarnoj politici trebalo mijenjati, kako vratiti mlade na zapuštena polja u Dalmatinskoj zagori, poslušajte u nastavku ili preuzmite podcast emisiju za kasnije slušanje.
Prije desetak godina među prvima je počeo sa sadnjom hokaido tikve, do tada nepoznate povrtne kulture u Hrvatskoj, no kad sad gleda na te početke, čini mu se da je to bio dobar poslovni potez.
– Prije 10-12 godina kad smo započeli, ta bundeva u Dalmaciji bila je nepoznanica, ljudi su smatrali da je to hrana za svinje. Međutim bundeva je najzdravije i nutritivno najbogatije povrće. Trebalo je puno pričati, tiskali smo i letke, male kuharice…. Jednom smo i pobijedili na natjecanju u Ivanić gradu sa soparnikom od tikve, gdje smo umjesto brašna stavili brašno od hokaida, a umjesto blitve hokaido tikve, prisjetio se Plazibat.
Na upit koliko je teško biti poduzetnik u agraru, Plazibat odgovara kako hrvatska poljoprivreda ima negativan PR. Kad čitate medije, vidite samo ‘plač’ poljoprivrednika, naprosto je jako malo poticajnih priča, svi bi u kratko vrijeme zaradili mnogo novca, a to je u poljoprivredi nemoguće. Mladom čovjeku koji kreće s ničim jako je teško, bilo je bezbroj pokušaja mladih ljudi i to bi uglavnom završilo neuspješno, ocijenio je.
– Od institucija ne tražimo puno, no mladi ljudi se zapletu u bezbroj zakona, pravilnika, u poljoprivredi se sve iskompliciralo što je god moglo biti jednostavno. Danas je većina Zagore spaljena zemlja, ta ‘bijela kuga’ je pokosila mnoga sela i o tome nitko ne priča, tu je silni novac, EU sredstva, no ja to nigdje ne vidim. Prije par godina bila su nas trojica, sad sam na ovom području ostao sam, tužno će Plazibat.
– Ulaskom Hrvatske u EU promijenila su se pravila igre, morali smo podignuti kredit od 100 tisuća eura za novi peradarnik i ja to nisam htio. Počeli smo s alternativnim uzgojem peradi na otvorenom i napravili dobar potez, a oni koji su ušli u kredit, nikada iz kredita nisu izašli. Na žalost, danas je peradarski sektor – uništen, kaže.
Poljoprivredu će, napominje, pogoditi i veće cijene struje – konkretno ubrali su sve tikve, batate koji moraju biti na određenoj temperaturi, sistemima za ovlaživanje, a svi ti sistemi rade na struju.
Ima li mjesta za ekološku proizvodnju? Ima mjesta ako će nas osloboditi silnog administriranja, brojnih zakona i pravilnika, poručuje Plazibat.
Autor: Ojdana Koharević Foto: PoslovniFM
Objavljeno 4. studenoga 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM
