– Hrvatska uopće nema potrebu uvoziti povrće, no i ono što proizvodimo teško nam je prodati zbog enormnog uvoza. Domaće uzgojeno znači zdravo jer se naše proizvode kontrolira, što s uvozom nije slučaj. Stalno se ne provjerava kvaliteta niti zdravstvena ispravnost povrća iz uvoza. Kontroliraju se gotovi proizvodi poput meda, pekmeza, ali sumnjam da je itko od njih uzeo jednu salatu iz uvoza, poriluk ili kelj, i stavio na analizu na pesticide. Ali zakonski se neke stvari moraju regulirati, država mora stati iza nas proizvođača i moraju početi raditi svoj posao jer svaka država štiti svoga proizvođača, drži do njega. Stojim iza svoje izjave da smo mi europski kontejner, sva roba sumnjive kvalitete dolazi k nama. Ono što Europa ne želi jesti šalje se u Hrvatsku i prodaje se na policama naših centara pod prvu i drugu klasu što bi trebalo zabraniti zakonom, kaže Marina Galović, vlasnica OPG Gala i predsjednica Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije.
Bez dlake na jeziku, kako se narodski kaže, govori o problemima hrvatskih poljoprivrednika, posebno onih u metropoli i zagrebačkom prstenu.
Čudi je i loša suradnja s Gradom Zagrebom, na čijem području djeluje gotovo 7000 OPG-ova.
– Mislim da smo mi dosta veliki i moćni. Proizvodimo impozantnu količinu povrća i dosta smo jaki po tom pitanju, no konstantno nas se ignorira. Ministarstvo poljoprivrede nikad nije gledalo na povrtlare kao nešto bitno, predaju veću važnost ratarima i stočarima, nas povrtlare se uvijek gura sa strane iako svoju proizvodnju sami financiramo, većina nas ne uzima niti poticaje niti fondove, pogotovo u gradu Zagrebu. Smatram da bi se poticaje trebalo preusmjeriti na povrtlarstvo jer građanin nema nikakve koristi od ratara, jer svoje žitarice prodaju u inozemstvo. Hrvatska nema niti jednu tvornicu za preradu žitarica, u cijeloj je Hrvatskoj jedan mlin, a naše povrće se jede svakodnevno, navodi Galović koja je kritična i prema odnosu gradske uprave prema poljoprivrednicima.
– Suradnja u ove dvije godine, veli, nije zadovoljavajuća.
– Komunikacija s gradom je ravna nuli. Ukinuli su nam Gradski ured za poljoprivredu, spojili su ga s graditeljstvom. Nikakve logike tu nema. zbog toga je trenutno u Zagrebu teško biti poljoprivrednik jer nas se ignorira, a Možemo! je zelena stranka koja bi nam trebala držati leđa. Ako se to ne promijeni, ići ćemo i u štrajk, najavljuje. Ocjenjuje i da nije ugrožen samo sektor povrtlarstva, nego i voćari, pčelari, kaže Galović. Uz nedostatak komunikacije, veliki je problem i ukidanje brojnih poljoprivrednih sajmova i manifestacija. Cjelovit podcast poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.
– Tržnice se ne uređuju i propadaju. Infrastruktura je ista kao i prija 60 godina, kao da se želi da oni nestanu i da se tu oslobode parcele za neke druge stvari, ističe.
Zbog klimatskih promjena, nastavlja, naći ćemo se u situaciji da će hranu biti sve teže proizvoditi, zbog čega je poljoprivrednicima portebna zaštita.
Kupac za razliku od države prepoznaje kvalitetu i trud domaćih poljoprivrednika.
S Gradom zagrabački OPG-ovci spore se i zbog zelene tržnice koja bi se trebala seliti zbog najvljenog kapitalnog projekta denivelacije Slavonske avenije. Pokojni gradonačelnik Milan Bandić na sastanku s OPG-ovcima u listopadu 2020. obećao je da će nova lokacija biti u Ulici Siniše Glavaševića, nekoliko stotina metara od sadašnje, što su svi prihvatili. Kada je on umro, dogovor je otpao.
– Ako nas zatvore, zelenu tržnicu, što će Zagreb jesti? Nismo ugroženi samo mi već i svi koji od nas kupuju, a govorimo o najmanje 10.000 radnih mjesta – kaže Marina Galović.
– Ljudi nas podržavaju, dolaze na OPG-ove, na tržnice. Kada bi svaki Zagrepčanin jednom tjedno išao na tržnicu, mi bismo i proizvodili više, a ljudi bi se hranili zdravije. Malim OPG-ima prodaja na tržnici je jedini izvor prihoda, naglasila je Marina Galović u podcastu Agrobiz.
Autor: Mia Mitrović Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 26. svibnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.
