Zagreb, 10. srpnja 2019. (MMPI) – Hrvatska će 2022. godine dobiti novi sustav naplate kojim zatvoreni način s pomoću brklji i još uvijek velikim dijelom ručne naplate odlazi u povijest. Time će se znatno povećati protočnost i smanjiti štetne emisije uzrokovane zastojima jer dok ručna naplata cestarine ima kapacitet oko 200 vozila po satu, novi sustav omogućuje prolaz i do 3000 vozila.
Kako je pojašnjeno na prezentaciji u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, novi će se sustav temeljiti na kombinaciji dvaju suvremenih i provjerenih tehnologija: naplati putem unaprijeđene verzije ENC uređaja ugrađenog u vozilo (DSRC) i automatskog sustava očitavanja registarskih oznaka (ALPR), koje spadaju u provjerene tehnologije koje se primjenjuju u EU. Tako će upotreba ENC-a biti obavezna za teška vozila, dok će korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Priređivači studije nisu zanemarili ni visoku sezonalnost i činjenicu da gotovo 85 % svih turista u RH dolazi cestovnim putom pa je ponuđeno rješenje za korisnike koji nemaju potrebu nabavke ENC-a, odnosno nisu česti korisnici autocesta. Sustav će istodobno biti interoperabilan s postojećim elektroničkim sustavima naplate u EU, a nakon početne implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a očekuje se uvođenje i na dionicama ostalih koncesionara u RH.
Uzevši u obzir tehnološke izazove, Hrvatska neće primijeniti tehnologiju satelitskog praćenja (GNSS) koja zahtijeva znatno veća ulaganja, naročito za korisnika, a ta tehnologija i zbog dvojbi o pitanjima privatnosti korisnika još ni nije uvedena ni u jednoj europskoj zemlji za prvu skupinu vozila.
Procjenjuje se da će novi sustav, bez potrebe za većim nadogradnjama, učinkovito funkcionirati najmanje 15 godina, dok bi na mjesečnoj bazi uštede mogle iznositi oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenutačni sustav koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca i sl. Planirane uštede odrazit će na daljnje smanjenje cestarskog duga, na kojem već sada, nakon provedenog refinanciranja, država na kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura.
Novi sustav naplate omogućiti će jednostavnije i brže formiranje cijena, primjerice viših cijena u vremenu najvećih zagušenja i nižih cijena (tarifa) u razdobljima manje gustog prometa. U skladu s trendovima u EU i cjenovnom politikom dodatno će se favorizirati električna i hibridna vozila, ali i sankcionirati zagađivači, odnosno vozila s visokim emisijama štetnih tvari. Česti će korisnici kao i do sada popuste moći ostvarivati putem ENC uređaja.
U Ministarstvu procjenjuju da će implementacija sustava, koja uključuje nabavku nove tehnologije, izgradnju portala za automatsku naplatu cestarine, prilagodbu postojećih staza i demontažu naplatnih postaja, stajati do 570 milijuna kuna uz uštede na operativnim troškovima novog sustava naplate koje će najkasnije kroz 7 godina doseći iznos investicijskog ulaganja.
Radovi na implementaciji sustava započet će iduće godine, a planirani je početak 2022. godine, uz prijelazno razdoblje u kojem će istodobno funkcionirati oba sustava kako bi se korisnicima omogućila što jednostavnija prilagodba s tzv. zatvorenog na otvoreni sustav naplate. Najavljena je i izmjena zakonodavnog okvira kojim će se mogući neplatiše brzo i učinkovito sankcionirati visokim kaznama.
Poslije uvođenja novog sustava naplate, očekuje se da će ukupna mjesečna ušteda (ušteda na kamatama od refinanciranih kredita (HAC i ARZ) i uštede ostvarene temeljem novog sustava) iznositi oko 43 milijuna kuna, odnosno oko 516 milijuna kuna godišnje, što odgovara vrijednosti gotovo trećine cijene izgradnje Pelješkog mosta.
Studiju novog sustava naplate cestarine izradila je španjolska tvrtka IDOM, koja je 2018. godine odabrana na međunarodnom natječaju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Odabir novog sustava naplate jedan je od ključnih koraka u reformi cestovnog sektora RH, koje resorno ministarstvo provodi uz potporu Svjetske banke.
