Piše: Tihomir Dokonal
Prema nominalnom indeksu promet motornim vozilima, motociklima te dijelovima i priborom za njih u 2020. pao je za 18,1 posto. Jedina kategorija roba koja je lani zabilježila veći pad prometa su tekstil, koža, odjeća i obuća.
Pad prodaje motornih vozila pokazuju i podaci agencije Promocija Plus o prodaji putničkih i lakih gospodarskih vozila u prošloj godini. U 2020. prodana su u Hrvatskoj 36.084 putnička vozila, što je pad od 42,67 posto u odnosu na prethodnu, 2019. kada je prodano 62.938 vozila. Kod lakih gospodarskih vozila pad je nešto manji i iznosi 23,19 posto: u 2020. prodano je 7016 vozila, a u 2019. prodano ih je 9134. Povijesno gledano, prodaja motornih vozila u prošloj godini bila je tek nešto bolje nego 2015. godine, kada je prodano 35.725 putničkih i 6879 lakih gospodarskih vozila.
Ni podaci za prva dva mjeseca ove godine ne ukazuju na poboljšanje, iako je dvomjesečni pad na godišnjoj razini ipak nešto manji. Ukupno je u siječnju i veljači ove godine prodano 6354 putničkih vozila, oko 13 posto manje nego u prva dva mjeseca 2020. godine (prije potresa i proglašavanja pandemije) kada ih je prodano 7305.
S lakim gospodarskim vozila je situacija nešto povoljnija, s obzirom na to da oscilacije u posljednje tri godine nisu toliko značajne: u prva dva mjeseca 2019. prodano je 1491 vozilo, u 2020. prodano ih je 1411, a u prva dva mjeseca ove godine 1402.
U prošloj godini možemo zamijetiti blagi pad udjela pravnih osoba među kupcima novih putničkih vozila. Od 2017. do 2019. godine, pa i u prva dva mjeseca ove godine, taj udio je varirao oko 75 posto, između 73,98 posto u 2018. do 75,89 posto u 2019. godini. U prošloj godini pravne osobe kupile su 69,22 posto vozila. Posljednji put je udio pravnih osoba među kupcima novih putničkih vozila bio manji od 70 posto 2016. godine (69,38 %).
Kada je riječ o lakim gospodarskim vozilima, udio fizičkih osoba među kupcima je gotovo zanemariv, iako blago raste. Taj trend se nije promijenio ni ove godine: fizičke su osobe u prva dva mjeseca ove godine kupile 1,21 posto lakih gospodarskih vozila (brojkom 17 vozila), lani 1,15 posto (81 vozilo), a u 2019 . su kupile 1,12 posto (102) novih vozila.
Promatramo li tržišne udjele, Volkswagen je na hrvatskom tržištu neprikosnoveni lider kada je riječ o putničkim vozilima. No, 2011. prvi pratioci bili su mu Opel, Renault, Peugeot i Škoda, a lani Škoda, Renault, Dacia i Suzuki. U tom razdoblju Volkswagen konstantno povećava svoj tržišni udjel (s 12,27% u 2011. na 15,62% u 2020.), a zamjetan pozitivan trend pokazuje i Škoda (rast sa 7,19% u 2011. na 12,95% u 2020.).
U navedenom desetogodišnjem razdoblju izraženije negativne trendove kada je riječ o tržišnim udjelima bilježe pak Peugeot (8,21% u 2011. naprema 4,44% u 2020.), Opel (2011: 9,54%; 2020: 4,65%), Svi ostali variraju – jedne godine malo bolje, druge malo lošije.
Najpopularniji model u prošloj godini bila je Škoda Octavia (6,66%), a slijede Volkswagen Polo (3,53%), Renault Clio (3,45%), Dacia Sandero (2,79%) i Dacia Duster (2,75%). Na šestom i sedmom mjestu su dva Volkswagenova modela; Golf i T-Cross.
U prva dva mjeseca ove godine najpopularniji modeli su Škoda Octavia, Fiat Panda, VW T-Cross, VW T-Roc i Dacia Duster. Bezvremenski Golf je šestom mjestu.
Kod lakih gospodarskih vozila vodeća petorka – Renault, Volkswagen, Opel, Citroen i Peugeot – drži zajedno više od dvije trećine tržišta. Najpopularniji modeli su Volkswagen Caddy, Opel Combo, Renault Muster, Citroen Berlingo… Lani se među najprodavanijih pet modela uvrstio Ford Transit, a u prva dva mjeseca ove godine Fiat Ducato.
U sklopu osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama. Premija iznosi 2.469.034.801 kn i viša je 13,17% u odnosu na prethodnu godinu. U 2020. sklopljeno je 2.403.103 polica odnosno 68.043 polica (2,91%) više nego prethodne godine. Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1.027,44 kn te je 9,97 % veća u odnosu na 2019.kada je iznosila 934,29 kn
