NaslovnicaGIA -Gospodarska informativna agencijaGIA KonferencijeHrvatsko plavo gospodarstvo: luke i pomorski promet kao ključni pokretači rasta

Hrvatsko plavo gospodarstvo: luke i pomorski promet kao ključni pokretači rasta

Objavljeno:

spot_img

Opatija, 20. svibnja 2026. (GIA) – Privredna banka Zagreb (PBZ), članica Grupe Intesa Sanpaolo, u suradnji sa SRM-om, danas je predstavila sveobuhvatno izvješće o strateškoj ulozi Plavog gospodarstva Hrvatske u globalnom konkurentskom okruženju. Nakon predstavljanja uslijedila je panel rasprava na visokoj razini koja je okupila vodeće predstavnike pomorskog i logističkog sektora.

Događanje je otvorio Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, koji je istaknuo važnost Plavog gospodarstva kao dugoročnog pokretača rasta i strateškog stupa održivog razvoja Hrvatske.

Uvodno institucionalno izlaganje održao je Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je govorio o državnim prioritetima u pomorskom prometu, lučkoj infrastrukturi i povezivanju.

Stratešku prezentaciju izvješća pod nazivom “Hrvatsko plavo gospodarstvo – Luke i pomorski promet kao ključni pokretači rasta” održao je Massimo Deandreis, glavni direktor SRM-a – Centra za ekonomska istraživanja (Grupa Intesa Sanpaolo). Izlaganje je pružilo uvid u hrvatski pomorski ekosustav, globalne logističke trendove, konkurentnost luka i ulogu Hrvatske u razvoju međunarodnih opskrbnih lanaca.

Događanje se nastavilo predstavljanjem vrijednosne ponude PBZ-a za pomorski i logistički sektor, koje je održao Paolo Musso, savjetnik predsjednika Uprave PBZ-a i kandidat za člana Uprave nadležan za poslovno područje za velika, srednja i mala poduzeća, koji je istaknuo ulogu Banke kao dugoročnog financijskog partnera u podršci razvoju infrastrukture, digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji unutar hrvatskog Plavog gospodarstva.

Izvješće ističe nekoliko strateških poruka koje oblikuju budućnost Plavog gospodarstva Hrvatske:

  • Hrvatska je prirodna strateška ulazna točka između Mediterana te srednje i istočne Europe

Zahvaljujući svom položaju na Jadranu, Hrvatska nudi izravan i potencijalno učinkovitiji pristup tržištima EU-a i Balkana. Time postaje sve važnija ulazna točka u europskim logističkim lancima koji su u kontinuiranom razvoju.

  • Plavo gospodarstvo igra ključnu ulogu za državu

 Hrvatska je prva u Europi prema udjelu Plavog gospodarstva u bruto dodanoj vrijednosti nacionalnog gospodarstva, s udjelom većim od 7% (4,1 milijarde eura) ukupno. Sektor zapošljava više od 150.000 ljudi.

  • Hrvatska pomorska mreža sve se više usmjerava na komercijalnu trgovinu i međunarodne logističke lance

Luke obrađuju sve opsežnije tokove robe i postepeno se integriraju s globalnim tržištima, uz vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu više od 66 milijardi eura (otprilike četvrtina istočnojadranske regije) i ključne partnere poput Kine i SAD-a, čime se jača komercijalna uloga zemlje.

  • Pomorski promet bilježi stabilan rast i postupno kvalitativno unaprjeđenje

Pomorska trgovina raste stabilnim tempom (oko 3% godišnje), a jedinična vrijednost robe se povećava, što ukazuje na pomak prema prometu s većom dodanom vrijednošću i sve veću integraciju u međunarodne opskrbne lance.

  • Digitalizacija i održivost ključni su pokretači jačanja konkurentnosti pomorskog sustava

Uvođenje pametnih luka, IoT-a i digitalnih tehnologija, uz ulaganja u zelenu tranziciju, ima za cilj unaprijediti učinkovitost, sljedivost i logističku integraciju, dovodeći Hrvatsku u korak s najnaprednijim europskim standardima.

  • Hrvatske luke, s Rijekom na čelu, predstavljaju rastuće čvorište unutar jadranskog sustava

Ulaganja poput Rijeka Gatewaya (novi kontejnerski terminal) i integracija u TEN-T koridore jačaju ulogu Hrvatske kao logističkog čvorišta za kontejnerski promet i intermodalne veze prema europskom zaleđu (s ulaganjima u željeznički promet od oko 2,5 milijardi eura).

  • Hrvatska se pozicionira kao nova platforma na Mediteranu za promet prema srednjoj i istočnoj Europi

U kontekstu globalne reorganizacije ruta, zemlja može privući nove tokove i razviti ulogu koja nadopunjuje glavna čvorišta, koristeći svoju geografsku poziciju i rastuću infrastrukturu.

PBZ kao strateški financijski partner za pomorski i logistički sektor

PBZ podržava razvoj Plavog gospodarstva kroz prilagođena financijska rješenja, savjetodavne usluge i međunarodnu stručnost. Oslanjanjem na snagu Grupe Intesa Sanpaolo i analitičke sposobnosti SRM-a, PBZ funkcionira kao dugoročan financijski partner za luke, brodarske tvrtke i logističke operatere, podupirući rast, razvoj infrastrukture, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju. Plavo gospodarstvo smatra se ključnom sastavnicom dugoročnog razvoja Hrvatske, osobito s obzirom na važnost turizma i pomorskih aktivnosti za nacionalno gospodarstvo.

Nakon predstavljanja izvješća uslijedila je moderirana panel rasprava pod nazivom “Navigacija budućnošću Jadrana”, koja je obradila globalno preusmjeravanje trgovinskih tokova, investicijske prioritete u lučkoj i logističkoj infrastrukturi te otpornost opskrbnog lanca kao ključne čimbenike jačanja dugoročne konkurentnosti jadranske regije. U raspravi su sudjelovali Robert Blažinović, predsjednik Uprave, Jadrolinija; Anton Barbir, član Uprave, ENNA Grupa; Marko Mišković, član Uprave, Luka Rijeka i Marin Škufca, izvršni direktor, Liburnija pomorska agencija.

PBZ zahvaljuje svim govornicima i sudionicima na njihovim vrijednim doprinosima i raduje se nastavku suradnje na razvoju konkretnih rješenja koja podupiru Plavo gospodarstvo Hrvatske i održivu budućnost zemlje.

Izvor i foto: PBZ/Millenium promocija

Objavljeno 20. svibnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

spot_img

Pretplati se

Novo

Zašto zdrave navike moraju početi od kuće?

U Hrvatskoj otprilike svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost.

Hrvatska dobila prvu cjelovitu geološku kartu za sigurno skladištenje ugljikova dioksida

Objavom ključnih stručnih studija otvaraju se vrata razvoju CCUS projekata, novim ulaganjima i dekarbonizaciji hrvatske industrije

BOSQAR predlaže isplatu 2,9 milijuna eura dividende te razmatra otkup vlastitih dionica u iznosu od približno 7,1 milijuna eura

BOSQAR razmatra provedbu otkupa vlastitih dionica u ukupnom iznosu od približno 7,1 milijuna eura.
spot_img