Zagreb, 29. siječnja 2021. (HNB) – Ukupni krediti, bez središnje države, krajem prosinca 2020. iznosili su 232,6 milijarda kuna, što je povećanje od četiri milijarde kuna ili 1,7 posto, na osnovi transakcija, u odnosu na studeni prethodne godine, navodi se u novom Komentaru monetarnih kretanja Hrvatske narodne banke.
Više od polovine mjesečnog prirasta kredita odnosi se na kredite poduzećima, odnosno na jednu veću transakciju zabilježenu u prosincu. Krediti stanovništvu u istom su mjesecu nastavili bilježiti rast, i to za 0,2 milijarde kuna, pri čemu su stambeni krediti porasli za milijardu kuna odražavajući učinak programa Vlade RH za subvencioniranje stambenih kredita, a gotovinski nenamjenski krediti nastavili su se smanjivati.
Na godišnjoj razini, u prosincu su ukupni krediti narasli za 4,1 posto, odnosno za 9,2 milijarde kuna. Promatra li se po sektorima, najveći je godišnji rast u iznosu od 4,9 milijarda kuna zabilježen kod kredita poduzećima, a odražava ga i ubrzanje godišnjeg rasta s 1,8 posto u 2019. na šest posto u 2020.
Godišnji rast kredita stanovništvu znatno je usporen tijekom 2020. godine pa su nakon porasta od 7,4 posto u 2019. u protekloj godini krediti stanovništvu porasli tek za 2,7 milijarda kuna, odnosno 2,1 posto. Osobito su snažno porasli stambeni krediti, za 4,3 milijarde kuna, to jest za 7,5 posto.
S druge strane, gotovinski su se nenamjenski krediti pod utjecajem neizvjesnosti zbog krize izazvane pandemijom smanjili za 0,7 milijarda kuna, odnosno za 1,4 posto u odnosu na kraj prošle godine, nakon što su u 2019. porasli za 11,5 posto.
Ukupni su depoziti, pak, u prosincu 2020. dosegnuli 329,4 milijarde kuna i bili su za 27,4 milijarde kuna ili 9,1 posto, na osnovi transakcija, veći u odnosu na prosinac 2019. Pritom su depoziti poduzeća bili na razini od 83,5 milijarda kuna i porasli su za 11,9 milijarda kuna, odnosno za 16,6 posto.
Depoziti kućanstava bili su veći za 12,1 milijardu kuna i porasli su za 5,7 posto u prosincu 2020. u odnosu na prosinac 2019. Depozitni novac, odnosno novac na tekućim računima građana popeo se na 65 milijarda kuna uz rast od 11,4 milijarde kuna ili 21,2 posto na godišnjoj razini. No, za 1,6 milijarda kuna, odnosno za 6,9 posto pali su na godišnjoj razini kunski štedni i oročeni depoziti i iznosili su 21,8 milijarda kuna. Za razliku od njih, devizni depoziti kućanstava porasli su na 137,7 milijarda kuna, s tim da je godišnji rast iznosio 2,3 milijarde kuna ili 1,7 posto na osnovi transakcija. (Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.)
