Hrvatska na 59. mjestu od ukupno 64 svjetske ekonomije

ZAGREB, 17. lipnja 2021. )NVK) – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.». Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću nalazi na 59. mjestu od ukupno 64 svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije. Tijekom posljednjih pet godina (2017.-2021.) pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti kreće se između 59. i 61. mjesta, što znači da zapravo stagniramo.

„Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti tek se marginalno poboljšala u odnosu na prošlu godinu, pa tako i dalje zaostajemo za nama usporedivim zemljama, novim članicama EU. Ipak, događanja tijekom pandemije i očekivanja u post-pandemijskom razdoblju, potaknuta novom financijskom omotnicom iz EU, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna,. Vjerujem da kao društvo možemo ubrzati implementaciju novih paradigmi, posebice u onim područjima na koje je kao najproblematičnije ukazalo i ovo izvješće“ – ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre pozicije u području međunarodne trgovine (29.), razine cijena (33.), zdravlja i okoliša (38.) te obrazovanja (44.).  Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 7 od 20 indeksa, pri čemu smo na samom začelju u području prakse upravljanja (64.), tržišta rada (64.), stavova i vrijednosti (63.), zakonodavstva u poslovanju (61.), osnovne infrastrukture (60.), stranih investicija (59.) te financija (59.).

Najpovoljniji indikatori, po mišljenju gospodarstvenika, su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.

Osnovni izazovi za Hrvatsku u 2021. godini navedeni su:

• reforma i digitalizacija pravosudnog sustava,
• reforma i digitalizacija javne uprave i lokalnih administrativnih jedinica vlasti,
• smanjivanje ukupnog poreznog tereta za poslovanje (parafiskalni nameti i skriveni troškove) radi poboljšanja poslovnog okruženja,
• podrška poduzetničkim aktivnostima na temelju ciljeva održivog razvoja (smanjenje siromaštva, zeleno gospodarstvo, pristup obrazovanju za sve),
• razvijanje i provođenje  širokog programa digitalizacije koji će pomoći u provedbi reformi i omogućiti brzi razvojni skok u odabranim sektorima gospodarstva.

I ove godine Hrvatska je na  posljednjem mjestu među članicama EU. U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, koja je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto, Slovačka, Mađarska i Rumunjska značajno su poboljšale svoje pozicije za 7, 5 i 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu pa se sada nalaze na 50., 42. i 48. mjestu. Poljska bilježi pad pozicije za 8 mjesta pa je sada na 47. mjestu, Slovenija i Bugarska za 5 (40. i 53. mjesto)) dok je Češka pala za 1 mjesto te se sada nalazi na 34. mjestu.

Globalna konkurentnost

Švicarska je ove godine zauzela prvu globalnu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švedska, a slijede Danska, Nizozemska, Singapur, Norveška Hong Kong,  Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države. 

Stručnjaci Svjetskog centra za konkurentnost smatraju kako je ujedinjena Europa  pokazala svoju snagu u razdoblju pandemije. Prema njima, dobre pozicije vodećih gospodarstava rezultat su ulaganja u inovacije te provođenja raznolikih gospodarskih aktivnosti i javnih politika. Gospodarstva koja su prije pandemije bila fokusirana na navedena područja učinkovitije se nose s ekonomskim implikacijama krize.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 334 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke podatke, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2021. godine.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, 5 za svako područje.

Analiza konkurentnosti Hrvatske

Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2021. u odnosu na 2020. godinu su:

• Gospodarski rezultati: – domaće gospodarstvo (+1), zaposlenost (+4),
• Efikasnost javnog sektora: porezna politika (+5), društveni okvir  (+10),
• Efikasnost poslovnog sektora: – produktivnost i efikasnost (+6),
• Infrastruktura: znanstvena infrastruktura (+4).

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području međunarodne trgovine (-10), stranih ulaganja (-18), cijena (-8) i javnih financija (-10).  

U okviru 4 osnovna faktora konkurentnosti izdvojeni su sljedeći indikatori koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost:

• Gospodarski rezultati

Prihodi od turizma, koncentracija izvoza po proizvodima, dugoročni rast zaposlenosti, niske cijene najma uredskog prostora, izvoz komercijalnih usluga (%), niski indeks troškova života, niska inflacija, omjer međunarodne trgovine i BDP-a, rast bruto investicija u fiksni kapital, relativno niske prijetnje zbog preseljenja poslovanja.

• Efikasnost javnog sektora

Stopa poreza na dobit, niska stopa ubojstava, niske carinske barijere, niska nejednakost (Ginijev koeficijent), devizne rezerve po stanovniku, raspodjela dohotka (najnižih 40%), ciljevi održivog razvoja, naplaćeni/prikupljeni porez na dohodak, stopa nezaposlenosti –  omjer spolova, raspoloživi dohodak.

• Efikasnost poslovnog sektora

Menadžerske naknade, naknade u uslužnim djelatnostima, dugoročni rast radne snage, razina naknada, pristup financijskim uslugama, visok udjel žena među zaposlenima.

• Infrastruktura

Povoljan odnos broja učitelja i učenika (srednje obrazovanje), investicije u telekomunikacije, povoljan odnos učitelja i učenika (osnovno obrazovanje), obnovljivi izvori energije (%), sporazumi o okolišu, broj diplomanata u prirodnim znanostima, broj pretplatnika na mobilne širokopojasne mreže, medicinska pomoć, rast šumskog područja, učinkovitost korištenja vode.

Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi:

• Gospodarski rezultati

Otpornost gospodarstva, izravna strana ulaganja u inozemstvu (u %BDP-a i u mld $), cijene benzina, realni rast BDP-a, izvoz roba, stopa zaposlenosti.

• Efikasnost javnog sektora

Državno vlasništvo u kompanijama, pravosuđe, pravni i regulatorni okvir, financiranje mirovina, birokracija, radno zakonodavstvo, poticaji za ulaganja, prilagodljivost vladinih politika, stopa poreza na potrošnju, osobni porezi.

• Efikasnost poslovnog sektora

Korporativni odbori, fleksibilnost i prilagodljivost, vjerodostojnost menadžera, privlačenje i zadržavanje talentiranih ljudi, financijske vještine, kompetentan viši menadžment, trening zaposlenika, potreba za gospodarskim i socijalnim reformama, agilnost tvrtki, prilike i prijetnje.

• Infrastruktura

Održivi razvoj, javno-privatno partnerstvo, obrazovanje menadžmenta, razvoj i primjena tehnologije, upravljanje gradovima, transfer znanja, kvalificirani inženjeri, visoko obrazovanje, kvaliteta avio prijevoza, zakonodavstvo o znanosti.

Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr i www.imd.org/wcc.

Na sjednici Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK),  održanoj 16. lipnja 2021. godine, gospodin  Ivica Mudrinić objavio je svoju odluku da se nakon niza godina povlači s mjesta predsjednika NVK.

NVK je zahvalilo dosadašnjem predsjedniku na njegovom doprinosu i donijelo odluku da će u prijelaznom razdoblju, do izbora novog predsjednika,  Vijeće voditi dr.sc. Ivan Mišetić, dosadašnji član NVK.

Komentar glavne ekonomistice HUP-a dr.sc. Ive Tomić na danas objavljenu IMD-ovu ljestvicu konkurentnosti:

„Iako smo ostvarili poboljšanje za jednu poziciju, nažalost i dalje smo pri samom dnu ljestvice konkurentnosti među 64 razvijenija svjetska gospodarstva, ali i na samom začelju među EU zemljama članicama. To znači da zapravo ne možemo govoriti o poboljšanju konkurentnosti a za svoju trenutnu poziciju ne možemo okriviti ni pandemiju Covid-19 s obzirom da su se sva svjetska gospodarstva tijekom 2020. u određenoj mjeri borila s posljedicama koronakrize. Mi zapravo već jedno dulje vrijeme manje-više stagniramo na ovim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti i bojim se da bez korjenitih strukturnih reformi još dugo nećemo napustiti ovo mjesto u kojem se trenutno nalazimo između Perua i Mongolije.

Ove ljestvice konkurentnosti s jedne strane pokazuju neke osnovne karakteristike trenutnog poslovnog okruženja pojedinoj državi, ali, što je možda još i važnije, ukazuju na to koliko je isplativo ulagati u tu zemlju. Rezultati ovogodišnjeg IMD-ovog Godišnjaka konkurentnosti* govore nam da je za poboljšanje pozicije na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti, odnosno stvaranju poticajnog poslovnog okruženja koje će privući strane investicije potrebno mijenjati cjelokupni mindset – i u dijelu korporativnog upravljanja, ali prvenstveno u dijelu vođenja javnih politika. Država mora omogućiti stabilne i predvidljive politike koje podrazumijevaju učinkovito pravno okruženje, konkurentan porezni sustav, fleksibilno radno zakonodavstvo, jednostavnije i brže otvaranje poduzeća, ali i jednostavniju mogućnost zapošljavanja stranih radnika i zadržavanje talenata te omogućiti digitalizaciju u svim sektorima gospodarstva. Ovo su i preporuke koje Hrvatska udruga poslodavaca pokušava nametnuti već jedno dulje vrijeme, a što je posebno bilo izraženo tijekom procesa izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. I dalje vjerujemo kako je upravo ovo prilika da se naše gospodarstvo transformira i postane konkurentno na međunarodnoj razini a to neće biti moguće bez značajnih strukturnih reformi u javnom sektoru kao ni bez sustavnijeg poticanja investicija u privatnom sektoru koje jedine mogu povući gospodarstvo prema sredini EU.

Ako pogledamo rezultate ovogodišnjeg IMD-ovog Godišnjaka svjetske konkurentnosti, vidimo da Hrvatska najviše zaostaje u područjima prakse upravljanja (općenito upravljanje, poduzetništvo, žene u odborima) i tržišta rada (naknade, obučavanje, strani radnici, brain-drain, talenti), u kojima zauzimamo posljednje mjesto na ljestvici, ali  pri samom dnu smo i u područjima  stavova i vrijednosti (fleksibilnost, stavovi prema globalizaciji digitalnoj transformaciji, potreba za reformama), zakonodavstva u poslovanju (uključuje i radno zakonodavstvo, otvaranje i zatvaranje poduzeća) i osnovnoj infrastrukturi (koja uključuje i demografsku situaciju u državi, energetiku). Prema mišljenju gospodarstvenika, pak, najlošije su ocjenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.“