Autorica: Romina Štaba, odvjetnica, partnerica u Odvjetničkom društvu Porobija&Špoljarić
Nekako se u nas uvriježilo mišljenje kako prilikom podnošenja prijava i provedbe projekata financiranih sredstvima iz europskih fondova, kao i postupaka javne nabave, nije neophodan angažman i odvjetnička pomoć. No, zbog sve većih stručnih, ali i pravnih zahtjeva za uspješnost provedbe projekta/postupka javne nabave uloga stručnih savjetnika, pa time i odvjetnika u navedenim postupcima, postaje sve značajnija.
S obzirom na jedinstveno unutarnje tržište Europske unije, uz istodobnu povezanost s ponuditeljima ili naručiteljima iz trećih zemalja, jača potreba da u pojedini postupak javne nabave moraju biti uključeni, uz stručnjake konkretne struke (ovisno o predmetu nabave u odnosu na tehničke specifikacije, kriterije za ENP i ostalo) i pravni stručnjaci.
Uključenost pravnih stručnjaka ponajviše se odnosi na kasnije faze postupka ako dođe do potrebe podnošenja žalbe, prigovora, tužbe, zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava ili obrane u kaznenom postupku zbog štete prouzročene financijskim sredstvima Europske unije.
Ako se osvrnemo na hrvatski Zakon o javnoj nabavi, javni i sektorski naručitelji, u pravilu, imaju svoju zasebnu službu/odjel zadužen za provedbu postupaka javne nabave.
Javni naručitelj je prije početka postupka javne nabave obvezan internom odlukom imenovati stručno povjerenstvo za javnu nabavu koje priprema i provodi postupak javne nabave, a najmanje jedan član tog stručnog povjerenstva mora posjedovati važeći certifikat u području javne nabave.
To znači da jedan član stručnog povjerenstva mora biti osoba koja je prošla specijalistički program izobrazbe u području javne nabave te položila ispit Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Ipak, uvjet za ishođenje certifikata u području javne nabave nije da osoba koja je položila ispit iz područja javne nabave mora biti i pravne struke. Iako je i takvo rješenje u redu, kada se u postupku javne nabave pojavi složenija pravna situacija, u postupak se ipak mora uključi(va)ti pravni stručnjak.
S druge strane, u pravilu mali i srednji poduzetnici koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, u svojem poslovanju često nemaju zaseban odjel koji se bavi javnom nabavom, a ponekad ni zasebnu pravnu službu. Kod provođenja projekta/nabave financiranih iz europskih fondova, oni primjenjuju Pravila o provedbi postupaka nabava za neobveznike Zakona o javnoj nabavi.
E, sad dolazimo do prvih izazova. U praksi, od poduzetnika često se čuje da su ta Pravila ‘preštura’ te da nije uvijek jasno kada se u konkretnoj situaciji, uz Pravila, u određenom dijelu primjenjuje i Zakon o javnoj nabavi.
Povrijedite li Pravila ili Zakon o javnoj nabavi, tada postoji opasnost da se primijene i ‘zloglasna’ Pravila o financijskim korekcijama, koja su sastavni dio uvjeta pojedinog Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, odnosno postoji opasnost da Vam se ustegne dio ili čak sva odobrena sredstva.
Neželjene, odnosno negativne posljedice svakako predstavlja i eventualni kazneni postupak do kojeg može doći poduzimanjem određenih radnji prilikom provedbe pojedinog projekta, odnosno nabave. Naime, osim odredaba koje propisuje hrvatski Kazneni zakon, kao što je poznato, od 1. lipnja 2021. godine s radom je započeo EPPO koji je odgovoran za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim sredstvima Europske unije (prema podacima država članica, iako se doduše podatak odnosi na 2015. godinu, nepravilno je iz strukturnih fondova EU-a bilo upotrijebljeno oko 638 milijuna EUR).
To pak, jednostavno rečeno, znači da je sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, de facto, prvi značajniji korak prilikom realizacije pojedinog projekta financiranog sredstvima iz europskih fondova. Do konačne uspješne provedbe projekta treba proći i sve daljnje korake u kojima može doći do potrebe angažiranja stručne odvjetničke pravne pomoći.
Poslovni subjekt, ako i nije obveznik Zakona o javnoj nabavi i koji provodi pojedini projekt financiran EU sredstvima, mora poštovati načela izbjegavanja sukoba interesa, jednakog postupanja i zabrane diskriminacije, kao i načelo racionalnog i ekonomičnog trošenja sredstava u kontekstu usporedbe cijena i trenutne tržišne vrijednosti nabave. Također, dužan je ispoštovati i ostala propisana pravila same provedbe postupka nabave.
Ujedno, osim javne objave poziva na dostavu ponuda, novom verzijom Pravila propisano je da se na web stranici Strukturnih fondova također objavljuje i Odluka o odabiru ponuditelja, te o ukupnoj vrijednosti odabrane ponude, čime se očito teži što većoj transparentnosti i mogućnosti konkurenata za uvidom u podatke koji je ponuditelj u pojedinoj nabavi u konačnici i odabran.
Korak po korak dolazimo i do tzv. nakon faze. Ostaju tako i nadalje otvorena pojedina pitanja, kao primjerice korištenja konkretnih pravnih mehanizama/lijekova ponuditelja koji su sudjelovali u postupku, a nisu odabrani, i to osobito u slučajevima kada oni osporavaju pojedine elemente vezane uz objavljenu Odluku o odabiru donesenu od strane ne-obveznika Zakona o javnoj nabavi.
Ne manje važno, a vezano uz standardni postupak javne nabave i s obzirom na propisane visoke naknade za pokretanje žalbenog postupka, postavljaju se i sve viši standardi u kvaliteti izrade samih žalbi, odnosno kasnije upravnih tužbi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, što ne isključuje, posebice kod postupaka prekogranične prirode, i postavljanje prethodnih pitanja Sudu Europske unije.
Uz poznavanje stavova i prakse Suda Europske unije, potrebno je poznavati, te na konkretan slučaj primijeniti, i praksu Europskog suda za ljudska prava, s obzirom na to da se odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pod određenim pretpostavkama, primjenjuju i na naručitelje, odnosno poduzetnike koji su involvirani u pojedini postupak javne nabave.
U uvodnom dijelu dokumenta „Preporuke Komisije (EU) 2017/1805 od 3. listopada 2017. o profesionalizaciji javne nabave – Izgradnja strukture za profesionalizaciju javne nabave“ (SL L 259, 7.10.2017) navedeno je, među ostalim, da je javna nabava instrument za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta te da bi se tim instrumentom mogao ostvariti znatan gospodarski utjecaj kao dio Komisijina programa za rast, radna mjesta i prekograničnu trgovinu.
I ponovimo pitanje iz naslova: Treba li (i zašto) angažirati odvjetnika u postupke vezane uz provedbu EU projekata i javne nabave?
Objavljeno 20. veljače 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.
