Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!
Koliko zdravstvena ustanova doista naplati za obavljene preglede, dijagnostičke postupke i liječenje ne ovisi samo o tome što je liječnički tim napravio, nego i o tome koliko je precizno sve dokumentirano i medicinski kodirano. Upravo u tom, često nevidljivom dijelu zdravstvenog sustava, krije se velik prostor za pogreške, ali i financijske gubitke.
Problem je prepoznao hrvatski startup Mediqcode, čija je platforma razvijena kako bi bolnicama pomogla točnije, brže i učinkovitije kodirati medicinske usluge te naplatiti ono što su stvarno odradile. O projektu je u podcastu Pametna Hrvatska, powered by Janaf, na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, govorio predsjednik Uprave Andrej Matić, jedan od trojice suosnivača, uz Gorana Ristića i Kristijana Šarca.
Prema Matićevim procjenama, zbog netočnog medicinskog kodiranja bolnice mogu gubiti između 20 i 30 posto prihoda. Njihova AI platforma ubrzava proces kodiranja šest do sedam puta, a startup koji je krenuo iz regije već razvija poslovanje u Saudijskoj Arabiji i Australiji.
Više od 20.000 dijagnostičkih i 15.000 proceduralnih kodova
Medicinsko kodiranje, odnosno pretvaranje medicinske dokumentacije u standardizirane šifre dijagnoza i postupaka, temelj je komunikacije bolnica sa zdravstvenim osiguravateljima i obračuna pruženih usluga. Riječ je o izrazito kompleksnom poslu koji uključuje više od 20.000 kodova dijagnoza i oko 15.000 kodova medicinskih procedura.
Kako objašnjava Matić, i u mnogim razvijenim zdravstvenim sustavima taj se posao još uvijek obavlja ručno, bilo na temelju papirnate dokumentacije ili uz pomoć različitih tablica i postojećih informacijskih sustava. Pritom se kodiranje često prepušta liječnicima ili administrativnom osoblju, koji uz svoje redovne poslove moraju pratiti složene standarde i pravila.
Upravo tu Mediqcode vidi prostor za primjenu umjetne inteligencije. Platforma analizira medicinsku dokumentaciju, predlaže odgovarajuće kodove, provjerava njihovu usklađenost i omogućuje učinkovitije korištenje podataka za obračun zdravstvenih usluga.
Tri razine tehnologije i čovjek u procesu odlučivanja
Mediqcode je razvio tri razine rješenja, prilagođene različitim stupnjevima digitalne zrelosti zdravstvenih ustanova. Prva pruža podršku medicinskim koderima bez primjene AI-ja, druga uvodi umjetnu inteligenciju i gotovo autonomno kodiranje, dok treća omogućuje napredniju automatizaciju i kontrolu procesa.
No ono što Matić posebno naglašava jest da tehnologija ne smije isključiti čovjeka iz procesa.
– Odbijam i dalje stavljati punu automatizaciju. Želim biti podrška koderu, a ne ga zamijeniti umjetnom inteligencijom, poručuje Matić.
Prema rezultatima koje navodi, Mediqcode sustav postiže oko 95 posto točnosti, dok uz ljudsku provjeru i potvrdu medicinskog kodera točnost doseže oko 98 posto. Matić pritom ističe kako platforma proces kodiranja ubrzava šest do sedam puta.
Osoba zadržava završnu odgovornost, može provjeriti prijedlog umjetne inteligencije i potvrditi ili ispraviti predloženi kod. Takav pristup važan je i zbog transparentnosti. Umjesto da umjetna inteligencija djeluje kao svojevrsna crna kutija, Mediqcode korisniku otvara uvid u način na koji sustav dolazi do prijedloga, što stručnjaku omogućuje provjeru i procjenu rezultata.
Matić ističe kako su imali i upite bolnica koje su željele zamijeniti cijele odjele medicinskog kodiranja, no takav pristup ne podržavaju. Njihova je filozofija da AI treba povećati učinkovitost stručnjaka, a ne eliminirati njihovu ulogu.
Od sedam bolnica u BiH do Saudijske Arabije i Australije
Mediqcode je nastao prije otprilike dvije i pol godine, kada su suosnivači prepoznali problem koji nije ograničen na jedno tržište. Sva trojica dolaze iz obitelji povezanih sa zdravstvom, pa su iz neposredne blizine razumjeli poteškoće s kojima se susreću bolnice i ljudi zaduženi za medicinsko kodiranje.
Prve pilote pokrenuli su u Bosni i Hercegovini, gdje danas, prema Matićevim riječima, rade sa sedam bolnica. Potom su se otvorila vrata međunarodnih tržišta, a posebno Saudijske Arabije, gdje se uvode novi standardi medicinskog kodiranja i provodi postupna implementacija sustava u privatnim bolnicama.
Matić ističe kako su tamošnje bolnice same pokazale interes za testiranje rješenja, a startup je pronašao lokalnog partnera s kojim razvija suradnju i prve projekte. Prema njegovu objašnjenju, Saudijska Arabija prolazi kroz širu reformu sustava medicinskog kodiranja, što otvara prostor za rješenja poput Mediqcode.
Sljedeći korak je Australija. Zanimljivo je da Mediqcode koristi standard ICD-10-AM (Australian Modification), koji je nastao u Australiji i danas se, prema Matićevim navodima, primjenjuje u 35 zemalja, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Srbija i Bosna i Hercegovina, ali i brojne države Bliskog istoka. Upravo je zajednički standard olakšao prilagodbu platforme različitim zdravstvenim sustavima.
U Hrvatskoj startup trenutačno razgovara s dvije velike bolnice, od ukupno sedam kliničkih bolničkih centara. Matić ne želi otkrivati njihova imena dok se ne dogovore konkretni pilot-projekti, ali vjeruje da bi uspješna implementacija u jednoj ustanovi mogla otvoriti vrata i drugima.
Hrvatsko tržište sporije, ali potencijal je velik
Za razliku od nekih međunarodnih tržišta, u Hrvatskoj još ne postoji razvijena profesija medicinskog šifranta, a ni financijski pritisak na zdravstvene ustanove da unaprijede kodiranje nije jednak kao u sustavima u kojima se pogreške izravno odražavaju na bilancu bolnice.
Matić smatra kako je to jedan od razloga zbog kojih hrvatsko tržište sporije prepoznaje potencijal ovakvih rješenja. Dok se na nekim inozemnim tržištima financijski učinak lošeg kodiranja neposredno vidi u poslovnim rezultatima, u Hrvatskoj se problem često ne doživljava s jednakom razinom žurnosti.
– Dajte mi kodirane slučajeve iz prošlog mjeseca, provest ću ih kroz sustav i pokazati vam koliko ste zapravo propustili, opisuje Matić način na koji potencijalnim klijentima demonstriraju vrijednost platforme.
Ipak, prodajni ciklusi u zdravstvu mogu trajati od šest do 12 mjeseci. Riječ je o velikim i složenim sustavima u kojima odluku ne donosi samo financijski direktor, nego i uprava, ravnateljstvo te drugi dionici.
Bez žurbe s investitorima: traže strateškog partnera
Startup je zasad financiran vlastitim sredstvima osnivača i, kako navodi Matić, posluje pozitivno. Iako postoje razgovori s venture capital fondovima i konkretne investicijske ponude, osnivači ne traže samo kapital, nego strateškog investitora koji razumije zdravstvo i može pomoći u pristupu bolnicama i bržem međunarodnom širenju.
Kapital im je, objašnjava Matić, potreban prvenstveno za skaliranje poslovanja, razvoj izravne prodaje i širenje mreže kontakata unutar zdravstvenih sustava, a ne za financiranje svakodnevnog poslovanja.
Matić iza sebe ima iskustvo u financijama, menadžment konzaltingu, bankarstvu i venture capital sektoru, kao i sudjelovanje u razvoju međunarodnih startup projekata. Prije Mediqcode pokrenuo je i dva druga startup projekta, među kojima je Rekre, platforma za povezivanje rekreativnih sportaša i organizaciju sportskih aktivnosti.
Njegovo je iskustvo, kako ističe, potvrdilo da mnoge dobre startup ideje nastaju iz konkretnog osobnog problema koji osnivač želi riješiti. U slučaju Mediqcode riječ je o problemu koji nadilazi pojedinca, jednu bolnicu ili jednu državu.
Pametna Hrvatska – podcast o ljudima, idejama i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje, samo na prvom poslovnom radiju PoslovniFM.
Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!
Poslovni FM #820/S26, Podcast Pametna Hrvatska, u partnerstvu s JANAF-om. Urednica Marijana Matković.
Objavljeno 6. studenoga 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM
