Koliko je važno ono što djeca jedu danas za njihovo zdravlje sutra? Zašto je doručak mnogo više od prvog obroka u danu? Kako djecu naučiti zdravim navikama u vremenu ekrana, brze hrane i sve manje kretanja?
O tim pitanjima u podcastu Ritam posla razgovarali smo s Koraljkom Novina Brkić, regionalnom nutricionisticom kompanije Nestlé Adriatic i voditeljicom programa Vrtim zdravi film, te dr. sc. Darijom Vranešić Bender, kliničkom nutricionisticom, autoricom brojnih stručnih projekata i jednom od kreatorica sadržaja programa Petica – igrom do zdravlja.
Poruka njihovog razgovora može se sažeti vrlo jednostavno: zdrave navike ne nastaju slučajno, one se uče – kod kuće, u školi i u zajednici.
Više od 20.000 djece godišnje uči o zdravijem životu
Program Vrtim zdravi film Nestlé provodi već 15 godina u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom i drugim partnerima. Od nekoliko škola i stotinjak učenika projekt je prerastao u nacionalnu inicijativu koja danas obuhvaća čak 185 škola i svake godine educira između 20 i 25 tisuća djece diljem Hrvatske.
Kako ističe Koraljka Novina Brkić, cilj nije samo prenijeti informacije o prehrani, nego pomoći djeci da steknu navike koje će ih pratiti cijeli život.
Program se posljednjih godina nadopunjuje i suradnjom s projektom Petica – igrom do zdravlja, koji je pokrenuo Hrvatski liječnički zbor. Dok je Petica usmjerena na djecu nižih razreda osnovne škole, Vrtim zdravi film obraća se učenicima viših razreda, stvarajući svojevrsni kontinuitet zdravstvene edukacije.
Vranešić Bender kaže da u Hrvatskoj otprilike svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost i to nisu dobre statistike. Urbane sredine imaju bolje rezultate, ruralne sredine slabije.
Sve počinje od roditelja
Iako škole imaju važnu ulogu, obje sugovornice slažu se kako je obitelj i dalje najvažnije mjesto usvajanja životnih navika.
„Sve kreće od kuće“, naglašava dr. Vranešić Bender, dodajući kako su roditelji uključeni kao sekundarna ciljna skupina upravo zato što bez njih nema trajnih promjena. Djeca mogu usvojiti znanja u školi, ali tek kada ih vide i primijene kod kuće, ona postaju dio svakodnevnog života.
Zbog toga oba programa posljednjih godina sve više uključuju roditelje kroz edukativne materijale, recepte i praktične savjete za svakodnevnu prehranu.
Posebno je zanimljivo da djeca često postaju ambasadori promjena unutar vlastitih obitelji.
Kada u školi nauče zašto je važno piti više vode, jesti voće ili redovito doručkovati, ta znanja prenose roditeljima, braći i sestrama te potiču zajedničke promjene životnih navika.
Jedna od ovogodišnjih tema programa je doručak, a podaci koje su iznijele gošće otkrivaju zanimljiv trend.
Dok oko 80 posto djece u dobi od osam do devet godina redovito doručkuje, kod petnaestogodišnjaka taj udio pada na približno 50 posto.
Zašto je to problem?
Brojna istraživanja pokazuju da djeca koja redovito doručkuju imaju bolju koncentraciju, bolje rezultate u školi i manju vjerojatnost razvoja prekomjerne tjelesne mase. Koristi se ne zaustavljaju samo na djetinjstvu. Redoviti doručak povezuje se s manjim rizikom razvoja kroničnih bolesti, boljim mentalnim zdravljem, pa čak i boljim poslovnim rezultatima u odrasloj dobi.
No doručak nije važan samo zbog prehrambene vrijednosti.
Kako ističu stručnjakinje, riječ je i o važnom obiteljskom trenutku koji djetetu daje osjećaj sigurnosti i pripremljenosti za novi dan. To je često jedini dio dana kada obitelj može zastati, razgovarati i zajedno započeti dnevne obveze.
Djeca nisu problem – problem je dosljednost odraslih
Jedna od tema razgovora bila je i poznata roditeljska dilema: kako djecu privoljeti da jedu zdravije?
Prema riječima dr. Vranešić Bender, djeca su često „prehrambeni neofobi“, odnosno oprezna prema novim okusima. Rješenje nije prisila niti zabrana, nego strpljivo i opetovano izlaganje novim namirnicama. Djeca će s vremenom prihvatiti ono što im se redovito nudi, osobito ako vide da to jedu njihovi vršnjaci ili članovi obitelji.
Djeca su često takozvani neofobi, znači boje se novih okusa. I kako mi tome onda doskačemo? Tako da opetovano nudimo te okuse pri čemu uvijek treba biti ustrajan. Naravno, ne stvarati mučnu atmosferu nego jednostavno uz ponovno izlaganje, opetovano izlaganje ponavljati, a posebno u određenim situacijama kada mogu primjerice vidjeti da to isto vršnjaci konzumiraju. Što smo više puta izloženi, to ćemo lakše s vremenom prihvatiti nove okuse. I roditelji moraju učiniti to da novi okusi ne budu novi okusi dugo vrijeme. Rano ih moramo otvoriti nekim novim jelima, kulturama, etničkoj hrani. Dakle, sve to, svako iskustvo s hranom je dobro iskustvo ako govorimo o pravoj hrani, ako ne govorimo o ultra procesiranim namirnicama. Ideja je uvijek u raznolikosti. Znači, i raznolikost, ravnoteža, umjerenost, to su nekakve tri ključne riječi koje u nutricionizmu, ako poštujemo, ne možemo puno pogriješiti’, kaže Vranešić Bender i zaključuje kako je fokus na zelenoj prehrani.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju kako prehrana ne smije biti prostor zabrana i kažnjavanja.
„Ništa nije zabranjeno“, poručuju sugovornice, ali ključ je u ravnoteži. Ekstremi i stroga ograničenja dugoročno ne daju rezultate. Mnogo je važnije naučiti djecu umjerenosti i odgovornom odnosu prema hrani.
Male promjene koje donose velike rezultate
Najveća vrijednost ovakvih projekata možda se najbolje vidi kroz konkretne promjene koje primjećuju učitelji i škole.
Nakon uključivanja u programe, djeca češće nose vodu umjesto zaslađenih napitaka, češće biraju voće za međuobrok i sve više donose hranu od kuće umjesto da posežu za brzom hranom. Neke su škole čak mijenjale jelovnike, povećavale udio voća i povezivale se s lokalnim proizvođačima kako bi učenicima ponudile kvalitetnije obroke.
Posebno su uspješni modeli međuvršnjačke edukacije, gdje stariji učenici prenose znanja mlađima, čime zdrave navike postaju dio školske kulture, a ne samo jednokratna lekcija.
Odgovornost prehrambene industrije
Govoreći o ulozi Nestléa u ovakvim projektima, Koraljka Novina Brkić podsjetila je kako kompanija još od svojih početaka djeluje u području prehrane te smatra da ima odgovornost poticati uravnotežene prehrambene navike.
Naglašava kako cilj nije promovirati zabrane, nego educirati potrošače o važnosti ravnoteže. Hrana može biti i praktična i ukusna, ali istodobno dio uravnoteženog načina života koji uključuje voće, povrće, tjelesnu aktivnost i umjerenost.
Možda je upravo to bila najvažnija poruka cijelog razgovora.
Zdrave navike ne nastaju preko noći. One se grade godinama, kroz male svakodnevne odluke – čašu vode umjesto gaziranog pića, voćku umjesto grickalica, zajednički doručak prije škole ili šetnju nakon ručka.
Kada se takve navike usvoje dovoljno rano, njihovi učinci osjećaju se desetljećima kasnije.
A upravo zato projekti poput Vrtim zdravi film i Petica – igrom do zdravlja nisu samo edukativni programi. Oni su ulaganje u buduće generacije koje će sutra biti zdraviji učenici, odgovorniji građani i uspješniji profesionalci.
Urednica i voditeljica: Lidija Kiseljak Sadržaj nastao u suradnji s Nestlé Adriatic Foto: PoslovniFM
Objavljeno 3. srpnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM
