Hrvatska se nalazi u građevinskom boomu, puno je aktivnih gradilišta, novca u građevini nikad nije bilo više, a da to na terenu, de facto, nema tko odraditi. U građevinskom sektoru je lani bilo oko 140.000 sudionika, dakle svih u procesu gradnje – od radnika na gradilištu do inženjera. Od toga su 40 posto bili strani radnici. Sada je taj broj još i veći, dakle oko više je od 60.000 stranih radnika u građevini. Veliki problem je i u edukaciji naših mladih i (ne)zainteresiranosti za građevinska zanimanja, istaknula je u razgovoru za PoslovniFM Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
– Sva radna snaga koja dolazi iz inozemstva nisu kvalificirani radnici, rade uglavnom pomoćne poslove. Prema informacijama, oni nisu toliko učinkoviti kao naši radnici. S druge strane, tu je i problem jezika jer u našem sektoru, da bi se neki posao odradio, mora se znati komunicirati s nadređenim, mora se znati čitati tehnička dokumentacija. Posla je sve više, nikad više nije bilo novca nego danas – što od redovnih izvora financiranja, EU fondova, novca za obnovu nakon potresa – posao se mora odraditi, a nemamo naših radnika i logično je da se uvozi radna snaga, ističe Dražin Lovrec u razgovoru s Tinom Bašićem, urednikom podcasta Zgradonačelnik.
Obnova nakon potresa značajno je upogonila građevinsku operativu, no situacija, kaže, još nije kritična.
– Imamo više od 7.500 članova Komore od kojih je više od 4.500 ovlaštenih projektanata i nadzornih inženjera. Nakon posljednjih izmjena zakona i procedura, na temelju kojih je pojednostavljena procedura i smanjena količina potrebne dokumentacije, uvedena je mogućnost samoobnove i to je ubrzalo procese, što možemo i vidjeti na terenu. Što se tiče javnih objekata, kulturnih objekata i bolnica, možemo zaključiti da obnova ide dobrim tempom. Graditeljski sektor iz segmenta visoko gradnje angažiran je u svim tim pozicijama, od velikih do malih tvrtki. Velike poslove koji se tiču javnih zgrada rade velike tvrtke, a male tvrtke i obrtnici angažirani su na manjim projektima obnove i izgradnje obiteljskih građevina – rekla je Dražin Lovrec. Cjelovit razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
Hrvatski građevinski sektor, ocjenjuje, je u jako dobroj poziciji i u kraćoj budućnosti ne nazire se kriza.
– Ipak, prema informacija iz nekih europskih zemalja, prvenstveno Njemačke, najavljuje se velika kriza u građevinskom sektoru, i otpuštanje radnika i smanjenje investicija. Mi sada imamo građevinski boom i zapravo smo imali veliki problem zbog tog booma u Europi. Jako puno naše kvalificirane radne snage, što iz Hrvatske što iz okolnog radnog bazena, svi su otišli raditi u EU. Kada tamo bude kriza, sigurno će se vratiti u Hrvatsku. Imamo velike infrastrukturne projekte, projekti u vodnom gospodarstvu koji će ići još jedno dulje vrijeme, najavljuje se veliki boom investicija u željeznice jer su sve države u našoj okolici rekonstruirali svoje željeznice, a mi nismo. U segmentu željeznice imamo veliki potencijal jer naša željeznička infrastruktura je strašno loša. Primjerice, nekada se vlakom iz Čakovca do Zagreba došli za dva sata, a danas je to za više od tri sata. Turizam je idući potencijal za naš građevinski sektor, ipak smo turistička zemlja. Kada kažem turizam, mislim na hotelijere a ne na apartmanizaciju. Tu je i izgradnja luka i marina od Istre do Dubrovnika. Još nas nešto čeka – potresu su nam bili opomena. Nalazimo se u potresnom području i moramo obnoviti naš stari stambeni fond i ne smijemo na to zaboraviti – naglašava Dražin Lovrec.
Kazala je da su zbog velike financijske krize 2009. godine naše velike izvođačke tvrtke nestale s tržišta i to je danas jako veliki problem.
– Svaka država bi trebala imati tako jednu veliku kompaniju koja može odraditi sve projekte od interesa RH i sve infrastrukturne projekte. Nažalost, kada jedna tako velika tvrtka propadne, ti ljudi negdje drugdje nađu posao, odu u neki drugi segment. To je teško vratiti. Upravo zbog toga što nemamo tako velike tvrtke, na velike projekte se javljaju strane kompanije. Takve tvrtke ne dolaze u Hrvatsku raditi na malim obiteljskim kućama, već na najveće projekte. Kada jedna velika tvrtka „ode“, onda se ne može nadomjestiti s 80 malih koje se nakon njene propasti otvore. Kod velikog sustava može se, vlastitim kapacitetom, za velike projekte reagirati brzo, a 80 tvrtki to ne može nadomjestiti. Analize koje imamo u Komori, 85 posto članova radi u malim tvrtkama, a samo 15 posto u većim tvrtkama koje se mogu uloviti u koštac s velikim infrastrukturnim projektima. Nažalost, takva situacija nije samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi – zaključila je Dražin Lovrec razgovor za PoslovniFM.
Autor: Tin Bašić
Objavljeno 1. ožujka 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.
