Obrazovanje uopće ne prati potrebe gospodarstva. Obrazovni sustav, obzirom na potrebe radne snage, poduzetništva i tržišta, je potpuno promašen. Dok god imamo ‘stručnjake’ koji tvrde da je cjelodnevni boravak put prema rješavanju problema radne snage, onda znamo u kojim smo problemima. To su klasične floskule koje se sipaju, ne da ne piju vodu, nego nemaju veze s ničim. Moramo se fokusirati na točno ciljane grupe, znamo gdje nam fali radne snage i dok god ne budemo osvijestili da nam u tom dijelu treba i pomoć države, ne samo zbog nas, nego i države – jer rast i uspjeh svake takve tvrtke generira rast i države – do tog trenutka nećemo doći na zelenu granu, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Alen Kajmović, izvršni direktor građevinske tvrtke Međimurje PMP.
– Došao sam do podatka da je 50 posto radnih mjesta u Hrvatskoj direktno ili indirektno vezano uz državu. Mnogi toga nisu svjesni, svako drugo radno mjesto je dakle ovisno, pa i zbog toga nam mora biti jasno da smo u velikom problemu. Za svakog poduzetnika koji se bavi izravnom proizvodnjom moramo reći da je apsolutni mađioničar, ustvrdio je Kajmović.
Na opasku urednika podcasta Vrijeme je za gospodarstvo Darka Bukovića, da smo izgubili posljednjih godina uzore, Kajmović odgovara da nismo izgubili uzore, nego smo od uzora napravili potencijalne probleme.
Jedan od najvećih problema u nas, smatra, je produktivnost.
– Ako ćemo stvoriti takav obrazovni sustav koji odgovara potrebama tržišta, problema neće biti. Ne treba izmišljati toplu vodu, nego primijeniti iskušana i provjerena rješenja koja treba prilagoditi i primijeniti. Postoje modeli po kojima dijete koje odrađuju praksu svodi na boravak u prostoru, a ne rad. U Europi svaka takva praksa ulazi u radni staž, to je početak rješavanja i problema ne samo rada, nego i sutra mirovine, kazao je Kajmović.
Na upit kako mjeriti onda produktivnost u državnom i pratećem javnom sektoru, Kajmović, koji je i sam jedno vrijeme radio i u Međimurskoj županiji i općini Šenkovec te Ministarstvu kulture, smatra da se ta produktivnost mora mjeriti i ocjenjivati neovisno te da postoji na kraju reperkusija. Folklor se događa, netko popuni formulare, upišu se ocjene i kraj priče, napominje.
Prisjetio se vođenja Vajde, gdje je bio predsjednik Uprave i gdje je imao podršku MI Pivac i braće Pivac, kada su problem s radnom snagom rješavali akcijskim planom gdje su s 3 učenika kroz dvije godine došli do 22 učenika u tri razreda koje su stipendirali za mesare, čime su mirno riješili problem odlazećih radnika u mirovinu.
– Ako postoji volja, postoji način. Ako postoji način doći će i rezultat. Kad dođe rezultat onda se stvari čine jednostavnim i lakim, naglasio je Kajmović. Cjelovitu podcast epizodu poslušajte u nastavku na podcast platformama Mixcloud i Spotify, u streamu prvog poslovnog radija ili preuzmite za kasnije slušanje
Kajmović se dosta kritički osvrnuo na gradnje sportskih dvorana na područjima lokalne zajednice koje će se, u konačnici, financirati u čak 85 posto od iznajmljivanja za koncerte i druga zabavna događanja, a najmanje za potrebe djece i sporta.
– Sveli smo i škole, školske objekte i dvorane, na razinu podizanja spomenika nekom za čijeg je mandata to napravljeno, ne razmišljajući što će biti poslije. Ne razmišljamo kako ćemo napuniti te prostore djecom, što će raditi, može li je i kako koristiti.. Postavljat će se pitanje je li pametnije uložiti 200.000 eura za obnovu takve dvorane ili preusmjeri za stipendiranje i bolje uvjete djece koja su spremna se školovati se za deficitarna zanimanja, naglasio je Kajmović. Prisjetio se i sjajnog projekta koji je postojao, ali nije potrajao.
Gdje su nestali parafiskalni nameti?
Što se dogodilo s pričom o rezanju parafiskalnih nameta? Od 2015. su ostale otvorene stranice, ništa nije napravljeno. Pogledajmo porezna opterećenja na plaće u nas i primjerice u EU. Kod nas je na 1000 EUR neto plaće davanja su 70 posto, a u Poljskoj upola manje.
Osvrnuo se na bolovanja, koja su u Hrvatskoj otišla tako daleko da doktorica primjerice pita radnicu do kad trebaš bolovanje, a radnica mailom odgovara ‘do četvrtka jer trebam nešto obaviti u gradu’.
– U Poljskoj je nula dana bolovanja na teret poslodavca, a u nas čak 42 dana. I sve to govori u konačnici o produktivnosti, istaknuo je Kajmović. Mnogi ne znaju da HZZO kod plaćanja bolovanja plaća samo neto, a poslodavac kompletan bruto i tu je opet gospodarstvo zakinuto za ne male iznose, a plaća se nerad.
Međimurje PMP je najveća građevinska tvrtka u Međimurju, zapošljava 270 osoba i ima trenutno otvorenih 37 gradilišta. Preuzeli su i 2016. Međimurje beton u stečaju, što se, kaže Kajmović, pokazalo više nego ispravnim za objedinjavanje ponude pa tako tvrtka koja je radila 40 milijuna kuna, sada ostvaruje godišnje 40 milijuna eura prihoda.
– Javni objekti zauzimaju tek 1-2 posto, a većinom smo fokusirani na privatni sektor, industrijske hale, od kojih je zadnji veliki posao bila gradnja industrijske hale u Svetoj Heleni, na 22.000 kvadrata prostora.
U vrlo otvorenom razgovoru za PoslovniFM Kajmović iznosi i razmišljanja o problemu radne snage u Međimurju, u koji se preselio zbog ljubavi, inatu i volji da neke stvari promjeni, kao i o životnoj ugrozi ugrizom krpelja, što mu je bila također jedna prekretnica u životu.
Autor: Darko Buković Foto: PoslovniFM
Objavljeno 27. listopada 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.
