Dugi niz godina sam slušao kako Zagreb nema kamp, a kako sam poduzetnik od svoje dvadesete godine, učinilo mi se dobrom idejom napraviti kamp na području Zagreba ili u okolici. Dobro zemljište kod jezera Rakitje našao sam 2010. godine te krenuo s papirologijom oko dobivanja svih potrebnih dokumenata i dozvola kako bi krenuo s gradnjom. No, trebalo je četiri godine samo za dobivanje dozvola. S gradnjom i tom vrstom procedure nisam imao ranijih iskustava. Naišao sam na tisuću problema, ali nisam odustajao te si ponavljao da sigurno nije jednostavno, jer da je, već bi Zagreb i okolica imali kampove. I danas smo ostali jedini kamp u Zagrebu i okolici, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Krešimir Dubrović, osnivač, vlasnik i direktor Kampa Zagreb.
Za svakog poduzetnika koji ima dobru poduzetničku ideju trebalo bi postojati neko tijelo koje će ga uputiti u proceduru, tj. pomoći mu, ali i da sama procedura dobivanja dozvola ide daleko, daleko brže, poručuje Dubrović u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom podcasta Ritam posla.
– Promjena urbanističkih planova bi trebala biti brža ako je projekt koristan, a trebalo bi ubrzati i dobivanje suglasnosti. Jer upravo zato mnogi odustanu, bez obzira na to što imaju dobru ideju. A staviti što prije nešto u funkciju, koristi i državi. Samo moj slučaj pokazuje da je gotovo pet godina od kupnje zemljišta do početka rada, stajao mrtvi kapital, ocjenjuje.
Nakon dugogodišnje karijere u marketingu, Dubrović se prisjeća i kako je preko tadašnjeg Plavog oglasnika uočio na prodaji zemljište pored jezera u Rakitju i zacrtao tamo izgraditi kamp. Početak rada bio je u sezoni 2015. godine, prostorno pripada Svetoj Nedelji i tek je 15-tak minuta udaljen od centra Zagreba te je trenutačno i dalje jedini kamp u Zagrebu i okolici. Kamp je ove godine dobio i nagradu Ruža Zagrebačke županije. Cjelovit podcast poslušajte na podcast platformama Mixcloud i Spotify ili preuzmite za kasnije slušanje po vašem izboru.
Veliku potporu dobio je od Grada Svete Nedelje, inače poznatog po dobrom pristupu poduzetnicima.
– Grad je prepoznao projekt, ocijenio ga korisnim za razvoj turizma na njihovom području, a od prvog dana imao sam potporu gradske uprave, odnosno bivšeg gradonačelnika, a i sadašnjeg, kazao je Dubrović dodajući da Sveta Nedelja nema prirez, a da kao turistički objekt ne plaća niti komunalnu naknadu.
Trenutačni kapacitet je 50 kamp parcela, nešto bungalova, glamping šatora, tu je i ugostiteljski objekt koji nije namijenjen samo za goste kampa nego i sve izletnike koji većinom dolaze vikendom. Planovi za širenje postoje. Dobivena je građevinska dozvola za širenje, ali nakon kriza, kaže, oprezniji je s početkom tog novog pothvata.
Ova sezona je izuzetno dobra, kaže, nakon Uskrsa već su bili popunjeni i uvjeren je da će godina biti najbolja po rezultatima. Ipak, u računicu će trebati staviti i veće troškove poslovanja koje nije mogao kompenzirati u istoj mjeri rastom cijena usluga.
– Djelatnika nam nedostaje i imamo problem kao i velik broj poduzetnika. Zapošljavamo sada i Filipince, s kojima smo jako zadovoljni i koje su izravno zapošljavali, a ne preko agencija. Zaposleno je i nekoliko žena iz Ukrajine koje su došle iz ratom zahvaćenih područja, kazao je Dubrović. Ukazao je na još jedan problem – Bolonjski sustav studiranja koji traje dulje u ljeto, pa onemogućuje studente da rade.
Dubrović iznosi i još jedan problem s kojim se suočavaju ugostitelji.
– Mislim na masu nekakve administracije koje mi kao mali kamp, s manjim brojem zaposlenih, moramo voditi, a sve su to nasljeđa još iz komunističkog društva. Sve se to može vrlo jednostavno napraviti pa i sve potrebna papirologija koja se vodi od kompliciranog HASAP-a pa od zaštite na radu, sanitarnih uvjeta, ispitivanja kvalitete hrane, plina… Velik je to broj papirologije koja se mora svake godine obnoviti, a to sve košta. Primjerice, zaštita na radu i higijenski minimum po radniku košta od 150 do 200 eura sa sanitarnom knjižicom, a taj radnik će vam možda raditi 7 dana, možda mjesec dana, a ja ću ih promijeniti u godinu dana velik broj, jer su to i takva zanimanja te potrošiti godišnje na to ogromne novce, navodi kao primjer Dubrović.
Na kraju poručuje svima koji imaju dobru poduzetničku ideju da ne posustanu tj. budu uporni u njezinom oživotvorenju.
Autorica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 23. lipnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.
