Percepcija u javnosti prema konzervatorima možda jest loša – da će oni u jednome dijelu zakomplicirati proces obnove, a zapravo je najčešći problem u samoj komunikaciji. Vjerujte mi, kada se krene s obnovom neke zgrade i imate projektanta koji zna raditi, kada na vrijeme zatražite posebne uvjete i znate što smijete i ne smijete, proces je gotovo pa identičan obnovi ‘obične’ zgrade, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Davor Trupković, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija. Kolokvijalno zvan glavni konzervator je istodobno uz smiješak naglasio kako u Hrvatskoj imamo četiri milijuna stanovnika, dosad isto toliko nogometnih izbornika, a čini se i isto toliko i konzervatora.
– Velika većina zgrada u povijesnim jezgrama su ili zaštićene ili se nalaze unutar kulturno povijesne cjeline. Ljudima je projekcija takva da prilikom kretanja u neki zahvat se pitaju što će konzervatori reći. S druge strane postoje i osobe koje su jako dobro kapitalizirale to što imaju nekretninu unutar kulturno povijesnih cjelina, jer je od prihoda same spomeničke rente veliki broj vlasnika i suvlasnika uspješno obnovilo svoje zgrade, napomenuo je Trupković gostujući u emisiji ZGRADOnačelnik, koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Na pitanje urednika emisije Tina Bašića zašto konzervatori inzistiraju na tome da se koriste originalni materijali (kada je riječ o zgradama koje su zaštićeno kulturno dobro), Trupković kaže da je to je pitanje spoja staroga i novoga.
– Primjerice, PVC prozori i stolarija. Oni zadovoljavaju standardima, no dobit ćete gljivice u stanu ako su ti prozori stalno zatvoreni. I to u novome stanu. S druge strane drvo, kao materijal koji je organski i koji je obnovljiv, uz čak i trostruko ISO staklo, može zadovoljiti sve konzervatorske standarde. U tom pogledu je struka evoluirala, kaže Trupković. Naglasio je da smo ugradnjom drvene stolarije spasili stotine obrtnika koji rade s drvetom na području cijele Hrvatske. To njihovo znanje danas je praktički nestalo. Dodatno, vrijednost tog drvenog prozora je u tome kad se ošteti, netko dođe i popravi ga. Kod PVC stolarije nema popravka, mora se zamijeniti novom. To je velika razlika, ističe Trupković.
Iznio je i konkretan primjer, iz Zadra. Kad smo kod fasada, imate primjere u Zadru, na zgradama iz 50-ih godina prošloga stoljeća, gdje su suvlasnici na zgrade stavljali 10 centimetara stiropor, pa je bura sve to razorila. Takva vrsta energetske obnove nije jedini model u kojem se može uštedjeti na troškovima energije. Sada kroz zelenu gradnju i programe financiranja Europske unije mogu se obnoviti prozori, fasada, krov, novi toplinski sustavi, kazao je Trupković, dodajući: No, što će vam dobro izolirana kuća ako su podrum i temelji u vodi jer kada navlažite stiropor, on gubi sva svoja svojstva.
– Naše povijesne zgrade imaju zidove debljine 50 cm i njima ne treba 10 centimetara izolacije. Naravno da u limenkama na 10 centimetara debljine zida trebate 10 cm izolacije, plastično je opisao.
– Svi imaju pravo komentirati zajednički javni prostor, a zgrade svojim pročeljima sudjeluju u javnome prostoru. Kroz našu povijest imali smo tu nesreću da se svakih 50 – 60 godina događala promjena sistema, sustava i kontinuiteta vlasništva. Sve to smo naslijedili i sad se to pokušava riješiti, uz više ili manje uspjeha. Kada dođete, primjerice, na Cvjetni trg u Zagrebu, želite doći u ambijent koji je bio za vrijeme vaših djedova i baka i da je očuvan sa svim benefitima koje nosi suvremena civilizacija. Generalno, da nije bilo konzervatora veliki dio zgrada u centrima gradova ne bi izgledala kako danas izgledaju, smatra Trupković. Naravno, isti kriteriji ne mogu biti, primjerice za baraku 5c u Heinzelovoj ulici i za dvorac Eltz. To je suštinski problem naše struke i mi konzervatori to prvi moramo reći, rekao je.
Velika je odgovornost na konzervatorima. Naš problem je utoliko veći jer su u pojedinim dijelovima gradova proglašene kulturno povijesne zone, najčešće samo zato jer se u na kraju te ulice našla zgrada koja je važna, pa je u status ‘kulturno’ ušlo i 15 zgrada u toj ulici kako bi se olakšalo držanje strukture koja je pod zaštitom – isrkreno će Trupković.
Istaknuo je i da Austrijanci nemaju pojam kulturno povijesne cjeline. Oni imaju pojedinačnu zaštitu. Hrvatska se opredijelila za cjeline.
– Kroz Nacionalni program obnove i oporavka (NPOO) ide projekt čija je ideja da se revidiraju sve kulturno povijesne cjeline, da se kroz urbanizam i vrlo jasne smjernice otpusti dio zgrada koje možda ni ne zaslužuju biti unutar kulturno povijesne cjeline, odnosno selili bismo ih u takozvanu kontaktnu zonu. Znate li da je u cijeloj Hrvatskoj 2.000 komunalnih redara, a operativnih konzervatora na terenu za cijelu zemlju – stotinjak. Imate kolege u gradskom zavodu za zaštitu spomenika i kulture i prirode koje ‘pod sobom’ imaju 300 građevina koje trenutno vode. Znate li koja je to odgovornost, tempo i dinamika rada? Nemaju kada napisati što su taj dan dogovorili, a kamo li što drugo – požalio se Trupković.
Naglasio je da je samo u Zagrebu 19.970 zgrada u kulturno povijesnoj cjelini, koje drže 20 konzervatora, što su naprosto nerealni okviri za normalan rad.
Na upit urednika Bašića o spomeničkoj renti, Trupković odgovara kako je sve vrlo jasno definirano kroz zakon – 40 posto novca ide državi, 60 posto jedinici lokalne samouprave.
– Država tih 40 posto, ulaže u obnovu kapitalnih objekata u cijeloj Hrvatskoj. Dakle, nije vezano za grad u kojemu se spomenička renta platila. A jedinice lokalne samouprave svojih 60 posto moraju kroz svoje programe ulagati u različite vidove komunalne infrastrukture, kao što je recimo kanalizacijski sustav u Dubrovniku koji je iz 13. stoljeća ili obnovu skulptura ili zgrade u kojima žive korisnici koji dobiju 150.000 do 200.000 kuna za obnovu fasade. To nije mali novac. Ako obnova fasade košta 500.000 kuna, a netko vam da 250.000 kuna samo za obnovu pročelja, mislim da je to benefit koji netko može kapitalizirati. Ali naravno potrebno je pripremiti dokumentaciju, prijaviti se na natječaj, pojašnjava.
No, i dalje je glavni kamen spoticanja – nedostatak stručne radne snage i broj stručnih tvrtki.
– Grad Zagreb je imao 120 pripremljenih ugovora za obnovu pročelja koja nisu kozmetička. Tu se zadire i u konstruktivnu obnovu jer, podsjećam, zgrade koje su tako obnovljene nisu gotovo uopće stradale u potresu. Onda imate situaciju da je spremno 120 natječaja, a u Zagrebu imate 30 takvih tvrtki i obrta koji mogu izvesti takav posao. Svaki od njih može godišnje napraviti možda dvije fasade. I od 120 fasada za koje je osiguran novac, godišnje možete napraviti jedva 40. Nemamo dovoljno ljudi i tvrtki koji ovakav posao mogu raditi. Nekad su postojali cehovi, znalo se kako se može, primjerice, postati krovopokrivač. Danas se otvori j.d.o.o. i misli se da se zna raditi, upozorio je na trenutnu situaciju Trupković.
U emisiji ZGRADOnačelnik razgovaralo se u i o Novom europskom Bauhausu. Trupković je objasnio da NeB nadilazi materijalne stvari, primjerice, hoće li netko staviti kameni pod ili drveni pod.
– Vrhunski stručnjaci rade na tom projektu. Kada bi se to svelo na najjednostavnije objašnjenje – nije riječ o tome gradimo li s određenim materijalima, nego kada već tako moramo graditi i primjenjivati određene standarde jer je energija preskupa i prirodni resursi došli skoro pa do kraja, može li netko s time napraviti nešto više – energetski učinkovito, CO2 neutralno i arhitektonski savršeno? Sve ovo što radimo mora imati likovnu i estetski komponentu – kaže Trupković.
Konačni cilj Novog Bauhausa je intervenirati u legislativu i zakone kako bi se u građevinske standarde ugradile i ekološke i klimatske komponente. Jer će u konačnici, a to ćete tek vidjeti, Europska komisija itekako gledati, ako želite sufinanciranje, jeste li primijenili Novi europski Bauhaus – zaključio je Trupković razgovor za PoslovniFM.
Sadržaj emisije ZGRADOnačelnik pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.
Objavljeno 8. travnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM
