Zagreb, 16. veljače 2022. (GIA) – Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima, razmotrio je makroekonomske i financijske rizike te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
U posljednjem tromjesečju 2021. nastavio se rast gospodarske aktivnosti, no slabijim intenzitetom u usporedbi s prethodnim dijelom godine. Pritom se industrijska proizvodnja povećala, dok su se realni promet od trgovine na malo i građevinska aktivnost zadržali na razini iz trećeg tromjesečja iste godine. Tijekom četvrtog tromjesečja 2021. nastavio se daljnji rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih pa su njihove vrijednosti krajem godine bile povoljnije u odnosu na razine prije izbijanja pandemije. Nastavio se ubrzavati i nominalni rast plaća, dok je inflacija djelovala na tekući pad prosječne realne plaće u posljednjem tromjesečju. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ubrzala se u prosincu 2021. na 5,5% (s 4,8% u studenome), čemu su najviše pridonijele više cijene hrane, koje uz cijene energije sve više utječu na razinu ukupne inflacije.
Nastavak provođenja ekspanzivne monetarne politike i dalje potiče nastavak pada kamatnih stopa banaka. Ipak, vidljiva je promjena očekivanja na financijskim tržištima pa je i uz zadržavanje kamatnih stopa na tržištu novca na nultoj razini primjetan blagi porast prinosa na državne obveznice. Godišnji rast plasmana banaka iznosio je 3,9% na kraju 2021., jednako koliko i na kraju 2020. Pritom se rast plasmana stanovništvu više nego udvostručio, s 2,1% u prosincu 2020. na 4,5% u prosincu 2021., ponajprije kao rezultat snažnog rasta stambenih kredita te, u manjoj mjeri, oporavka gotovinskih nenamjenskih kredita. S druge strane, rast plasmana nefinancijskim poduzećima istodobno se usporio s 5,6% na 2,3%.
Rizici za financijsku stabilnost i dalje su povišeni u odnosu na razdoblje prije krize zbog neizvjesnosti oko okončanja pandemije, rastuće inflacije potrošačkih cijena i snažnog rasta cijena stambenih nekretnina, uz jačanje geopolitičkih rizika. Iako je snažan ekonomski oporavak omogućio postupno ukidanje mjera pomoći gospodarstvu, novi valovi pandemije i dalje uzrokuju probleme u globalnim lancima opskrbe, što potiče rast cijena. I stoga je naglašen rizik dugotrajnijih inflatornih pritisaka i više inflacije u odnosu na trenutna očekivanja, što bi moglo potaknuti brže i jače stezanje monetarnih politika središnjih banaka najvećih monetarnih područja. Pojačana kolebljivost na financijskim tržištima početkom 2022. godine uvelike odražava upravo neizvjesnost u pogledu kretanja inflacije, evolucije monetarnih politika i očekivanog porasta kamatnih stopa.
U Hrvatskoj se u 2021. godini nastavio snažan rast stambenih kredita kao i cijena stambenih nekretnina, koji se u trećem tromjesečju 2021. godine ubrzao na 9,0%. Cijene stambenih nekretnina se sve više odvajaju od dugoročnog trenda i makroekonomskih fundamenata, što povećava rizik njihovog pada u slučaju gospodarskih poremećaja. Povećanje zaduženosti kućanstava, praćeno je razmjerno blagim standardima kreditiranja, a i u ovoj godini nastavit će ga podržavati državni program subvencioniranja stambenih kredita koji u početnom razdoblju otplate manje financijski opterećuju dužnike, ali im se istekom subvencije povećava trošak otplate i ranjivost na eventualne nepovoljne šokove.
Kao odgovor na nastavak kumulacije cikličkih sistemskih rizika, a osobito rasta cijena stambenih nekretnina i dinamiziranja kreditne aktivnosti u segmentu stambenih kredita, HNB je u javnom savjetovanju najavio podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku s 0% na 0,5%, s primjenom od 31. ožujka 2023. Cilj mjere je osigurati pravovremeno izdvajanje dodatnog kapitala kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke povezane s izloženosti cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa, ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize.
Izvor: HNB
Objavljeno 16. veljače 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.
