Zagreb, 23. ožujka 2021. (HUP) – Iako nas tjedni dijele od usvajanja Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, HUP nije službeno uključen u proces izrade tog strateškog dokumenta, stoga smatramo važnim u javnosti istaknuti problem raspodjele sredstava unutar Plana te svrhovitost samih ulaganja.
S tim ciljem iznosimo pozicije Hrvatske udruge poslodavaca, koje proteklih mjeseci nastojimo prezentirati Vladi zajedno s projektnim prijedlozima koji će doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta i jačanju konkurentnosti gospodarstva pogođenog pandemijskom krizom. HUP smatra da reforme unutar NPOO trebaju Hrvatsku učiniti mjestom poželjnim za poslovanje i investiranje, a podržati ih treba kroz NPOO. Reforme u cilju jačanja konkurentnosti i poticanje privatnih investicija su prioritet najviše razine u reformskim dokumentima čije ispunjenje Europska komisija traži kao preduvjet povlačenja daljnjih EU sredstava: Nacionalni program reformi (NPR) i Preporuke za države članice EU (Country Specific Recommendations for Croatia 2019. i 2020.).
NPOO je moćno sredstvo kojim bi se prije svega države članice EU trebale brže i jače oporaviti od efekata pandemijske krize te reformirati gospodarstvo u model održivog rasta i otpornosti na buduće krizne situacije.
Iz tog razloga HUP stoga i dalje zahtijeva da minimalno 50% sredstava u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti bude usmjereno privatnom sektoru:
„Smatramo da javnost mora biti upoznata s činjenicom da 23 milijarde kuna subvencija domaćim tvrtkama donosi investicije od još barem 35 milijardi kuna koje će poduzetnici sami uložiti i otvoriti tisuće novih radnih mjesta. 23 milijarde kuna za izgradnju obilaznica, zgrada i druge infrastrukture s dugačkim periodom povrata investicija stvara dodatni trošak poreznim obveznicima od 3,45 milijarde kuna iz proračuna kojima bi se potencijalno mogle izgraditi i opremiti četiri sveučilišne bolnice poput one na ulazu u Zagreb.“ – izjavio je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a.
Neizmjerno je važno da Hrvatska razvije stabilan i održiv plan oporavka koji će u najkraćem mogućem roku naše gospodarstvo revitalizirati nakon najveće krize od 90-tih te ga učiniti što konkurentnijim u odnosu na zemlje u okruženju.
Uzmemo li u obzir razmjer pandemijske krize i njen utjecaj na poslovne subjekte, ali i javne financije, reforme koje će se u narednom vremenu poduzimati moraju biti jasne, s precizno definiranim ishodima i provedive u razmjerno kratkom roku. Vrlo je važno i uspostaviti ravnotežu između ulaganja i reformi. Unatoč činjenici da su pojedinim krajevima Hrvatske potrebni i infrastrukturni projekti, greška bi bila sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u velikoj mjeri usmjeriti u takve investicije koje neće pridonijeti brzom oporavku niti dugoročnom jačanju otpornosti gospodarstva.
Ukoliko zaista želimo potaknuti oporavak i razviti otpornost na eksterne šokove koji nas kao zemlju mogu pogoditi, nužno je novac iz NPOO-a usmjeriti na one projekte koji će generirati novi rast produktivnosti i radna mjesta u izvozno orijentiranim sektorima te omogućiti bolji život svim građanima, ali i izbjeći trošenje novca na moguće predizborne projekte koji neće pokrenuti oporavak gospodarstva.
