Uvođenje poreza na nekretnine nije značajno smanjilo broj praznih stanova na tržištu. Iako je jedan od ciljeva poreza na nekretnine bio smanjiti broj praznih stanova, no prema iskustvu s terena do većih promjena nije došlo.
-Tko ima prazan stan od 100 kvadrata, lako će platiti 800 eura godišnje. Realni efekt je povećana legalizacija ugovora o najmu, ali ne i značajno veća ponuda stanova za dugoročni najam, ocijenio je u razgovoru za PoslovniFM Boro Vujović, osnivač i vlasnik Opereta nekretnina.
U razgovoru s urednicom Lidijom Kiseljak, za podcast Ritam posla, snimljenom prije objave podataka Porezne uprave o broju kupoprodajnih ugovora nekretnina za cijelu godinu, Vujović je govorio o aktualnom stanju na tržištu nekretnina, novim zakonima, porezu na nekretnine te trendovima koji sve više oblikuju kupce i investitore u Hrvatskoj.
– Već za devet mjeseci prošle godine bilo je vidljivo usporavanje kupoprodaja odnosno lagana stagnacija tržišta. Realno je očekivati korekciju nerealno visokih traženih cijena, ali ne i značajan pad stvarno realiziranih cijena, ocjenjuje Vujović.
– Dok god imamo inflaciju, stabilne kamatne stope i banke koje kreditiraju – tržište će ostati stabilno, smatra.
Govoreći o novim stambenim zakonima, Vujović ističe da su ideje dobre, ali da će se stvarni učinci vidjeti tek dugoročno. Cilj je, kaže, pomoći mladim i obrazovanim ljudima da riješe stambeno pitanje i ostanu u zemlji, kroz kombinaciju javnog najma, poticane gradnje i mogućnosti kasnijeg otkupa.
– Ne bismo trebali umjetno rušiti cijene nekretnina jer je najveći dio imovine građana upravo u nekretninama. Pad cijena dugoročno bi otvorio prostor strancima da još lakše kupuju, poručuje.
Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
Podsjetio je da su najveći kupci u Hrvatskoj i nadalje Slovenci, Nijemci, Austrijanci. No zbog kriza u Austriji, a posebno Njemačkoj, i potražnja je manja za nekretninama, a što se onda osjeti i kod kupoprodaja u našoj zemlji, kaže Vujović. Ukupno su kupoprodaje manje u odnosu na prethodne tri godine kada su oko 37 posto kupoprodaja činili stranci.
Pojašnjava i kako je nakon Covida dodatno porasla atraktivnost za nekretninama u Hrvatskoj, zato što smo blizu, autodestinacija smo… Tako da je Hrvatska postala Florida Europe, što je prije 30-ak godina bila i strategija naših političara, istaknuto je u razgovoru.
Izraelci traže sigurnost, ali i povrat
U posljednje vrijeme bilježi se i interes kupaca iz Izraela, koji žele diversificirati rizik i ulagati izvan vlastite zemlje. Hrvatska im je zanimljiva zbog sigurnosti i političke neutralnosti, no problem nastaje kod povrata na investiciju jer izraelski kupci imaju investicijski interes kod kupnje.
– Ako ne možete kratkoročno iznajmljivati, pitanje je hoćete li uopće kupiti. Po tom pitanju nismo konkurentni Španjolskoj, Grčkoj, Cipru, Turskoj ili Dubaiju, gdje je sezona dulja i povrati veći, ističe Vujović. Dodatno pojašnjava da je utjecaj na tržište imala je i nova regulativa kratkoročnog najma, koja od prošle godine zahtijeva suglasnost 66 posto suvlasnika zgrade. Time se smanjuje broj novih investicija u apartmane, a posljedično i interes investitora.
Jedan od najzanimljivijih trendova je rast interesa za unutrašnjost zemlje. Gorski kotar bilježi snažan rast, osobito u Delnicama, gdje se traže i kuće i stanovi. Slično se događa u Lici, oko Plitvičkih jezera, dok su sve atraktivniji i Varaždin, Osijek te gradovi Zagrebačkog prstena – Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Dugo Selo, Zabok, Krapinske i Tuheljske Toplice.
– Ljudi shvaćaju da je kvaliteta života u manjim sredinama često bolja nego u Zagrebu. Cijene su i do 50 posto niže, prometna povezanost dobra, a sadržaji sve dostupniji, ocjenjuje.
Osnivač Opereta nekretnina za Poslovni FM govori o stranim kupcima, stagnaciji na obali i ulasku velikih turističkih lanaca te zašto tržište ne trpi brze i jednostavne recepte.
Govoreći o svom poslovnom putu, kaže da se je nekretninama počeo baviti još za vrijeme studija biologije na PMF-u. Shvatio je da ima talent za to i tako je promijenio struku u kojoj je i danas. No, kaže bilo je i promašaja. Pa je tako prije desetak godina odlučio disperzirati rizik te je uložio u uzgoj božićnih drvaca, što je bio promašaj. Da sam za taj novac kupio stan i iznajmio ga, povrat bi bio velik. Imao sam i izlet ulaganja u dionice, prije velike krize 2008. godine, što je isto neslavno završilo. Poslušajte.
Urednica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovnIFM
Objavljeno 13. veljače 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.
