<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="https://poslovnifm.com/wp-content/plugins/seriously-simple-podcasting/templates/feed-stylesheet.xsl?v=2"?><rss version="2.0"
	 xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	 xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	 xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	 xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	 xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	 xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	 xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd"
	 xmlns:googleplay="http://www.google.com/schemas/play-podcasts/1.0"
	 xmlns:podcast="https://podcastindex.org/namespace/1.0"
	 xmlns:ssp="https://castos.com/seriously-simple-podcasting/namespace/1.0"
	>
		<channel>
		<title>Poslovni FM</title>
		<atom:link href="https://poslovnifm.com/feed/podcast/poslovni-fm/" rel="self" type="application/rss+xml"/>
		<link>https://poslovnifm.com/podcasts/poslovni-fm/</link>
		<description>PoslovniFM – prvi i jedini poslovni podcast-first radio u Europi!

Poslovni FM nije samo medij – mi smo jedinstvena multimedijska platforma koja snažno podržava kulturu uspjeha kroz autentičan sadržaj, relevantne glasove i projekte koji povezuju gospodarstvo, znanje i utjecaj.

Naša posebnost, potvrđena je brojnim nagradama i priznanjima, uključujući:

Najbolji internet poslovni radio u Europi za 2025. (Global Business Awards)
Najinovativniji medijski projekt u regiji (2019 Beograd)
Finalist Večernjakove ruže 2025. u kategoriji Digitalna ruža
Među TOP 5 potpornih sustava za franšizno poslovanje u Europi za 2025. godinu
PRVI na Global Business Chartu na platformi Mixcloud
Prvi i jedini podcast-first poslovni radio u Europi
Kroz naše ključne projekte, servise i naš podcast-first pristup, omogućujemo medijsku vidljivost, kvalitetno pozicioniranje i profesionalnu komunikaciju za naše partnere.

Naši podcasti, emitirani uživo na Poslovni FM radiju 24/7 i na svim glavnim podcast platformama, pripremljeni su uz tailor made pristup stvaranja sadržaja i partnerima bitnim temama ili podrškom podcastu iz redovnog programa.</description>
		<lastBuildDate>Fri, 20 Nov 2026 16:12:06 +0000</lastBuildDate>
		<language>hr</language>
		<copyright>© 2026 Poslovni FM</copyright>
		<itunes:subtitle>zvuk dobrog posla!</itunes:subtitle>
		<itunes:author>Poslovni FM</itunes:author>
		<itunes:type>episodic</itunes:type>
		<itunes:summary>PoslovniFM – prvi i jedini poslovni podcast-first radio u Europi!

Poslovni FM nije samo medij – mi smo jedinstvena multimedijska platforma koja snažno podržava kulturu uspjeha kroz autentičan sadržaj, relevantne glasove i projekte koji povezuju gospodarstvo, znanje i utjecaj.

Naša posebnost, potvrđena je brojnim nagradama i priznanjima, uključujući:

Najbolji internet poslovni radio u Europi za 2025. (Global Business Awards)
Najinovativniji medijski projekt u regiji (2019 Beograd)
Finalist Večernjakove ruže 2025. u kategoriji Digitalna ruža
Među TOP 5 potpornih sustava za franšizno poslovanje u Europi za 2025. godinu
PRVI na Global Business Chartu na platformi Mixcloud
Prvi i jedini podcast-first poslovni radio u Europi
Kroz naše ključne projekte, servise i naš podcast-first pristup, omogućujemo medijsku vidljivost, kvalitetno pozicioniranje i profesionalnu komunikaciju za naše partnere.

Naši podcasti, emitirani uživo na Poslovni FM radiju 24/7 i na svim glavnim podcast platformama, pripremljeni su uz tailor made pristup stvaranja sadržaja i partnerima bitnim temama ili podrškom podcastu iz redovnog programa.</itunes:summary>
		<itunes:owner>
			<itunes:name>Poslovni FM</itunes:name>
			<itunes:email>info@poslovnifm.com</itunes:email>
		</itunes:owner>
		<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
		<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/03/PoslovniFM-banner-info.jpg"></itunes:image>
			<image>
				<url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/03/PoslovniFM-banner-info.jpg</url>
				<title>Poslovni FM</title>
				<link>https://poslovnifm.com/podcasts/poslovni-fm/</link>
			</image>
		<itunes:category text="Business">
			<itunes:category text="Entrepreneurship"></itunes:category>
		</itunes:category>
		<itunes:category text="News">
									<itunes:category text="Management"></itunes:category>
							</itunes:category>
		<itunes:category text="Business">
									<itunes:category text="Careers"></itunes:category>
							</itunes:category>
		<podcast:locked owner="info@poslovnifm.com">yes</podcast:locked>
		<podcast:guid>1bc8566d-1fbe-50a7-a893-09f603c2677f</podcast:guid>
		
		<!-- podcast_generator="SSP by Castos/3.17.1" Seriously Simple Podcasting plugin for WordPress (https://wordpress.org/plugins/seriously-simple-podcasting/) -->
		<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.5</generator>

<item>
	<title>Make IT Easy: hrvatski startup koji digitalizira upravljanje voznim parkovima i otvara vrata pametnim gradovima</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/pametna-hrvatska/make-it-easy-hrvatski-startup-koji-digitalizira-upravljanje-voznim-parkovima-i-otvara-vrata-pametnim-gradovima/</link>
	<pubDate>Fri, 20 Nov 2026 10:50:12 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">cb83472c-15e3-54b5-9ca1-5ee437566bd6</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Priča <strong>Make IT Easy </strong>pokazuje kako hrvatski startup može iz lokalnog iskustva izgraditi rješenje s potencijalom na europskom i globalnom tržištu, ako iza ideje stoje strpljenje, klijenti, tim i spremnost za učenje iz svakog razgovora. </p>




<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">U novoj epizodi podcasta <em>Pametna Hrvatska</em>, powered by Janaf, na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, gosti su bili <strong>Mladen Herceg i Marko Stojaković, osnivači hrvatskog startupa Make IT Easy, iza čijeg je imena rješenja Mobility One. </strong>Njihova platforma digitalizira i objedinjuje upravljanje voznim parkom - od osobnih automobila, dostavnih vozila i kamiona do viličara - te tvrtkama i gradovima omogućuje da umjesto raspršenih Excel tablica, e-mailova, papirnatih dokumenata i odvojenih sustava imaju jedan središnji, ažuran pregled cijele imovine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Novitet nije još jedan sustav za praćenje vozila. Kako ističu osnivači, GPS tracking je samo jedan od ulaznih podataka, “šteker” u širem sustavu. Mobility One spaja podatke iz više izvora: HR podatake o vozačima i korisnicima vozila, račune dobavljača, troškove goriva i cestarina, prometne kazne, leasing, osiguranje, održavanje, registracije, zamjenu guma, incidente, interne procedure i podatke o emisijama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na temelju tih podataka platforma tvrtkama omogućuje analitiku i optimizaciju: koja vozila se stvarno koriste, koliko košta svaki kilometar, gdje se preplaćuje gorivo ili leasing, koji su procesi prespori, koji zaposlenici troše previše vremena na administraciju te kako flotu planirati pametnije. Sve se to može pratiti u realnom vremenu, a ne tek nakon godišnjeg zbrajanja računa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Korporacije danas upravljaju vozilima kroz Excelice. Mi zamjenjujemo Excelice, digitaliziramo procese upravljanja imovinom, štedimo novac i vrijeme te dajemo čistoću podataka u realnom vremenu, opisao je Herceg osnovnu ideju platforme.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rješenje je posebno namijenjeno većim kompanijama koje posluju na više tržišta i imaju različite vrste vozila, različite dobavljače i složene interne procese. U takvim okruženjima svaki propust - neprepoznata preplata, neispravna dokumentacija, kašnjenje u održavanju ili nekonzistentni podaci - može koštati znatno više nego što se na prvi pogled čini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Make it easy je osnovan 2019., a nakon teške faze financiranja osnivači su kapital prikupili kroz crowdfunding kampanju u suradnji sa Zagrebačkom burzom. Oko 70 posto sredstava došlo je od obitelji, prijatelja i poznanika, iskreno će reći osnivači.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Bilo je trenutaka da nismo imali ni jednu kunu na računu, prisjetio se Mladen Herceg. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor je otvorio i pitanje zelene tranzicije. Prema osnivačima, elektrifikacija flota u regiji tek slijedi, a kompanije trebaju planirati nabavu vozila, punionice, solarne instalacije i poslovnu kontinuitet u slučaju poremećaja opskrbe gorivom. Make it easy u tu priču uvodi i umjetnu inteligenciju, koja bi trebala dodatno olakšati analitiku, odlučivanje i smanjenje troškova.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Njihova lekcija: u B2B poslovanju uspjeh ne dolazi preko noći, ali klijenti, mjerljivi rezultati i žilavost vremenom otvaraju vrata. Stoga je sljedeći korak za Make IT Easy investicijska runda koja bi omogućila brže širenje, razvoj prodajne mreže, partnera i resellera te ulazak na nova tržišta. </p>





<p class="wp-block-paragraph">Posebno zanimljiv segment je primjena platforme u pametnim gradovima. Make it easy već razgovara s Gradom Zagrebom i Zagrebačkim holdingom, a procjenjuje da grad i ZET zajedno imaju više od 3.500 vozila. Centralizacija podataka o vozilima, vozačima, troškovima i emisijama omogućila bi gradovima bolje odlučivanje, transparentnost i uštede, naglašavaju. Ako privatna kompanija može uštediti 6 do 15 posto, koliko tek može grad?, pitanje je koje očekuje odgovor.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poslušajte cijeli razgovor u podcastu <em>Pametna Hrvatska</em> na Poslovni FM kanalima i saznajte kako hrvatski startup gradi rješenje s ambicijama izvan regije.</p>




<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>






<p class="wp-block-paragraph">Poslovni FM #822/S26, Podcast Pametna Hrvatska, powered by Janaf. Urednica Marijana Matković Foto: PoslovniFM.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 20. studenoga 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Priča Make IT Easy pokazuje kako hrvatski startup može iz lokalnog iskustva izgraditi rješenje s potencijalom na europskom i globalnom tržištu, ako iza ideje stoje strpljenje, klijenti, tim i spremnost za učenje iz svakog razgovora. 




Partner serijala]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Priča <strong>Make IT Easy </strong>pokazuje kako hrvatski startup može iz lokalnog iskustva izgraditi rješenje s potencijalom na europskom i globalnom tržištu, ako iza ideje stoje strpljenje, klijenti, tim i spremnost za učenje iz svakog razgovora. </p>




<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">U novoj epizodi podcasta <em>Pametna Hrvatska</em>, powered by Janaf, na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, gosti su bili <strong>Mladen Herceg i Marko Stojaković, osnivači hrvatskog startupa Make IT Easy, iza čijeg je imena rješenja Mobility One. </strong>Njihova platforma digitalizira i objedinjuje upravljanje voznim parkom - od osobnih automobila, dostavnih vozila i kamiona do viličara - te tvrtkama i gradovima omogućuje da umjesto raspršenih Excel tablica, e-mailova, papirnatih dokumenata i odvojenih sustava imaju jedan središnji, ažuran pregled cijele imovine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Novitet nije još jedan sustav za praćenje vozila. Kako ističu osnivači, GPS tracking je samo jedan od ulaznih podataka, “šteker” u širem sustavu. Mobility One spaja podatke iz više izvora: HR podatake o vozačima i korisnicima vozila, račune dobavljača, troškove goriva i cestarina, prometne kazne, leasing, osiguranje, održavanje, registracije, zamjenu guma, incidente, interne procedure i podatke o emisijama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na temelju tih podataka platforma tvrtkama omogućuje analitiku i optimizaciju: koja vozila se stvarno koriste, koliko košta svaki kilometar, gdje se preplaćuje gorivo ili leasing, koji su procesi prespori, koji zaposlenici troše previše vremena na administraciju te kako flotu planirati pametnije. Sve se to može pratiti u realnom vremenu, a ne tek nakon godišnjeg zbrajanja računa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Korporacije danas upravljaju vozilima kroz Excelice. Mi zamjenjujemo Excelice, digitaliziramo procese upravljanja imovinom, štedimo novac i vrijeme te dajemo čistoću podataka u realnom vremenu, opisao je Herceg osnovnu ideju platforme.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rješenje je posebno namijenjeno većim kompanijama koje posluju na više tržišta i imaju različite vrste vozila, različite dobavljače i složene interne procese. U takvim okruženjima svaki propust - neprepoznata preplata, neispravna dokumentacija, kašnjenje u održavanju ili nekonzistentni podaci - može koštati znatno više nego što se na prvi pogled čini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Make it easy je osnovan 2019., a nakon teške faze financiranja osnivači su kapital prikupili kroz crowdfunding kampanju u suradnji sa Zagrebačkom burzom. Oko 70 posto sredstava došlo je od obitelji, prijatelja i poznanika, iskreno će reći osnivači.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Bilo je trenutaka da nismo imali ni jednu kunu na računu, prisjetio se Mladen Herceg. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor je otvorio i pitanje zelene tranzicije. Prema osnivačima, elektrifikacija flota u regiji tek slijedi, a kompanije trebaju planirati nabavu vozila, punionice, solarne instalacije i poslovnu kontinuitet u slučaju poremećaja opskrbe gorivom. Make it easy u tu priču uvodi i umjetnu inteligenciju, koja bi trebala dodatno olakšati analitiku, odlučivanje i smanjenje troškova.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Njihova lekcija: u B2B poslovanju uspjeh ne dolazi preko noći, ali klijenti, mjerljivi rezultati i žilavost vremenom otvaraju vrata. Stoga je sljedeći korak za Make IT Easy investicijska runda koja bi omogućila brže širenje, razvoj prodajne mreže, partnera i resellera te ulazak na nova tržišta. </p>





<p class="wp-block-paragraph">Posebno zanimljiv segment je primjena platforme u pametnim gradovima. Make it easy već razgovara s Gradom Zagrebom i Zagrebačkim holdingom, a procjenjuje da grad i ZET zajedno imaju više od 3.500 vozila. Centralizacija podataka o vozilima, vozačima, troškovima i emisijama omogućila bi gradovima bolje odlučivanje, transparentnost i uštede, naglašavaju. Ako privatna kompanija može uštediti 6 do 15 posto, koliko tek može grad?, pitanje je koje očekuje odgovor.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poslušajte cijeli razgovor u podcastu <em>Pametna Hrvatska</em> na Poslovni FM kanalima i saznajte kako hrvatski startup gradi rješenje s ambicijama izvan regije.</p>




<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>






<p class="wp-block-paragraph">Poslovni FM #822/S26, Podcast Pametna Hrvatska, powered by Janaf. Urednica Marijana Matković Foto: PoslovniFM.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 20. studenoga 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2700272/c1e-poq46im0w7muvj191-25536dz3ij4-7lthxe.mp3" length="46758963" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Priča Make IT Easy pokazuje kako hrvatski startup može iz lokalnog iskustva izgraditi rješenje s potencijalom na europskom i globalnom tržištu, ako iza ideje stoje strpljenje, klijenti, tim i spremnost za učenje iz svakog razgovora. 




Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!




U novoj epizodi podcasta Pametna Hrvatska, powered by Janaf, na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, gosti su bili Mladen Herceg i Marko Stojaković, osnivači hrvatskog startupa Make IT Easy, iza čijeg je imena rješenja Mobility One. Njihova platforma digitalizira i objedinjuje upravljanje voznim parkom - od osobnih automobila, dostavnih vozila i kamiona do viličara - te tvrtkama i gradovima omogućuje da umjesto raspršenih Excel tablica, e-mailova, papirnatih dokumenata i odvojenih sustava imaju jedan središnji, ažuran pregled cijele imovine.



Novitet nije još jedan sustav za praćenje vozila. Kako ističu osnivači, GPS tracking je samo jedan od ulaznih podataka, “šteker” u širem sustavu. Mobility One spaja podatke iz više izvora: HR podatake o vozačima i korisnicima vozila, račune dobavljača, troškove goriva i cestarina, prometne kazne, leasing, osiguranje, održavanje, registracije, zamjenu guma, incidente, interne procedure i podatke o emisijama.



Na temelju tih podataka platforma tvrtkama omogućuje analitiku i optimizaciju: koja vozila se stvarno koriste, koliko košta svaki kilometar, gdje se preplaćuje gorivo ili leasing, koji su procesi prespori, koji zaposlenici troše previše vremena na administraciju te kako flotu planirati pametnije. Sve se to može pratiti u realnom vremenu, a ne tek nakon godišnjeg zbrajanja računa.



- Korporacije danas upravljaju vozilima kroz Excelice. Mi zamjenjujemo Excelice, digitaliziramo procese upravljanja imovinom, štedimo novac i vrijeme te dajemo čistoću podataka u realnom vremenu, opisao je Herceg osnovnu ideju platforme.



Rješenje je posebno namijenjeno većim kompanijama koje posluju na više tržišta i imaju različite vrste vozila, različite dobavljače i složene interne procese. U takvim okruženjima svaki propust - neprepoznata preplata, neispravna dokumentacija, kašnjenje u održavanju ili nekonzistentni podaci - može koštati znatno više nego što se na prvi pogled čini.



Make it easy je osnovan 2019., a nakon teške faze financiranja osnivači su kapital prikupili kroz crowdfunding kampanju u suradnji sa Zagrebačkom burzom. Oko 70 posto sredstava došlo je od obitelji, prijatelja i poznanika, iskreno će reći osnivači.



- Bilo je trenutaka da nismo imali ni jednu kunu na računu, prisjetio se Mladen Herceg. 



Razgovor je otvorio i pitanje zelene tranzicije. Prema osnivačima, elektrifikacija flota u regiji tek slijedi, a kompanije trebaju planirati nabavu vozila, punionice, solarne instalacije i poslovnu kontinuitet u slučaju poremećaja opskrbe gorivom. Make it easy u tu priču uvodi i umjetnu inteligenciju, koja bi trebala dodatno olakšati analitiku, odlučivanje i smanjenje troškova.



Njihova lekcija: u B2B poslovanju uspjeh ne dolazi preko noći, ali klijenti, mjerljivi rezultati i žilavost vremenom otvaraju vrata. Stoga je sljedeći korak za Make IT Easy investicijska runda koja bi omogućila brže širenje, razvoj prodajne mreže, partnera i resellera te ulazak na nova tržišta. 





Posebno zanimljiv segment je primjena platforme u pametnim gradovima. Make it easy već razgovara s Gradom Zagrebom i Zagrebačkim holdingom, a procjenjuje da grad i ZET zajedno imaju više od 3.500 vozila. Centralizacija podataka o vozilima, vozačima, troškovima i emisijama omogućila bi gradovima bolje odlučivanje, transparentnost i uštede, naglašavaju. Ako privatna kompanija može uštediti 6 do 15 posto, koliko tek može grad?, pitanje je koje očekuje odgovor.



Poslušajte cijeli razgovor u podcastu Pametna Hrvatska na Poslovni FM kanalima i saznajte kako hrvatski startup gradi rješenje s ambicijama izvan regije.




Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!






Poslovni FM #822/S26, ]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Pametna-Hrvatska-Herceg-Stojakovic-1.jpeg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Pametna-Hrvatska-Herceg-Stojakovic-1.jpeg</ssp:url>
		<ssp:title>Make IT Easy: hrvatski startup koji digitalizira upravljanje voznim parkovima i otvara vrata pametnim gradovima</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:48:33</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Pametna-Hrvatska-Herceg-Stojakovic-1.jpeg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Goldstein: Talent nije poslovni model, kreativnost treba znati pretvoriti u održiv posao</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/poslovna-spica/goldstein-talent-nije-poslovni-model-kreativnost-treba-znati-pretvoriti-u-odrziv-posao/</link>
	<pubDate>Fri, 13 Nov 2026 10:58:44 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://poslovnifm.com/?p=40492</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Simona Goldstein u podcastu Poslovna špica: Kreativnost i poduzetništvo nisu suprotstavljeni, a talent bez poslovnih znanja, vještina i razumijevanja tržišta teško može postati održiva profesionalna karijera.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Može li umjetnik biti i poduzetnik? Mora li kreativnost ustuknuti pred tržištem i poslovnim pravilima? I zašto talent, koliko god bio velik, nije dovoljan za uspjeh? To su neka od pitanja o kojima su u podcastu Poslovna špica prvog poslovnog radija Poslovni FM razgovarali urednik i voditelj Saša Petar i <strong>Simona Goldstein, stručnjakinja za poduzetništvo u kreativnim i kulturnim industrijama, autorica knjige „Poduzetništvo u kreativnim industrijama“</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor je otvorio temu koja nadilazi umjetnost i kulturu. Naime, kreativnost nije rezervirana samo za umjetnike, dizajnere, glazbenike ili autore. Ona je važna poslovna kompetencija, sposobnost pronalaženja novih rješenja i stvaranja vrijednosti, neovisno o tome radi li se o malom poduzetniku, korporaciji ili javnoj instituciji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Goldstein se poduzetništvom u kreativnim industrijama počela baviti još 2004. godine, prepoznavši da u Hrvatskoj nedostaje svijesti o važnosti poduzetničkih znanja i vještina u području kulture i umjetnosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">- Svi mogu imati fantastične ideje, ali da biste od određene ideje došli do realizacije koja nosi određenu vrijednost, potrebno je ono nešto između, istaknula je, upozoravajući kako talent bez rada, ali i bez vještina kojima se taj rad može predstaviti i valorizirati, teško vodi do uspjeha.</p>





<p class="wp-block-paragraph"><strong>Poduzetnički mindset nije rezerviran za vlasnike tvrtki</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedna od važnih teza razgovora jest da poduzetnički način razmišljanja ne bi smio biti vezan isključivo uz pokretanje vlastitog posla. On je potreban i zaposlenicima, kreativcima unutar organizacija, ljudima u javnim institucijama i svima koji žele biti proaktivni u svom poslu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Takav pristup podrazumijeva komunikacijske i prezentacijske vještine, digitalne kompetencije, interpersonalne i intrapersonalne vještine, ali i spremnost na pogreške i učenje. Dobar menadžer, smatra Goldstein, prepoznat će i poticati takvo ponašanje jer bez toleriranja pogrešaka nema ni stvarnog razvoja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poseban izazov predstavljaju umjetnici i mladi kreativci koji često smatraju da su talent i formalno obrazovanje dovoljni za profesionalni uspjeh. Međutim, obrazovni sustav ih nedovoljno priprema za tržište rada, a poslovna pismenost, razumijevanje prihoda, troškova, bilance i osnovnih poslovnih procesa često ostaju izvan njihova obrazovnog iskustva.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Goldstein pritom upozorava da treba razlikovati umjetnički rad od kreativnog zanata. Neće svatko tko završi umjetničku akademiju postati međunarodno prepoznatljiv umjetnik, ali to ne znači da svoje znanje i talent ne može profesionalno valorizirati na tržištu. Potrebno je pronaći vlastitu nišu, razumjeti kome se obraća i naučiti predstaviti ono što radi.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tržište treba slušati, ali ne i slijepo slijediti</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">U razgovoru je posebno naglašena važnost slušanja tržišta i potencijalnih kupaca. Kreativnost ne znači stvarati u potpunoj izolaciji, bez razumijevanja potreba i problema ljudi kojima se proizvod ili usluga nude. No, to ne znači ni odustajanje od vlastite kreativne vizije kako bi se zadovoljila svaka tržišna potražnja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rješenje je u kombinaciji znanja, vještina, talenta i sposobnosti osluškivanja. Kreativac mora znati što želi raditi, ali i kome se obraća, kako će doći do svoje publike i na koji će način predstaviti svoj rad.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Važan dio tog procesa jest i profesionalizacija. Goldstein ističe kako profesionalizacija kreativnog rada nije izdaja vlastitog talenta ili umjetničkog integriteta. Upravo suprotno, ona omogućuje umjetniku da se nastavi baviti onime za što je obrazovan i što voli, ali uz poslovnu strukturu koja mu omogućuje od toga živjeti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pritom upozorava da javne potpore i grantovi ne mogu biti jedini poslovni model kreativnih i kulturnih djelatnika. Visoka kultura, poput opere i baleta, mora imati stabilnu javnu potporu i država treba čuvati određene kulturne standarde. Međutim, za velik dio nezavisne kulture dugoročno nije održivo oslanjati se isključivo na natječaje i potpore. Potrebno je razvijati dodatne izvore prihoda i graditi vlastitu tržišnu poziciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Digitalizacija je otvorila svijet, ali traži nova znanja</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija donijele su kreativnim poduzetnicima mogućnosti kakve prije nisu imali. Danas se kreativni proizvod može predstaviti globalnoj publici, a distribucija više nije ograničena geografskim granicama ili velikim produkcijskim budžetima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, sama dostupnost alata ne znači i uspjeh. Goldstein kao primjer ističe važnost poslovnog promišljanja, brendiranja, marketinga i digitalnih kanala, koji zajedno čine cjelinu potrebnu da kreativni proizvod pronađe svoju publiku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Digitalne vještine su <em>conditio sine qua non</em>, to je zaista nešto bez čega se više ne može, poručuje Goldstein. Pritom umjetnu inteligenciju ne vidi kao zamjenu za kreativni rad, nego kao alat kojim se mogu unaprijediti vlastiti ukus, kriteriji i kvaliteta rezultata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo je kritičko korištenje umjetne inteligencije jedna od kompetencija koje smatra ključnima. Njezina svrha ne bi trebala biti proizvodnja generičkog sadržaja, nego povećavanje vrijednosti ljudskog rada i kreativnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Nitko ne može biti one-man band</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Još jedna važna poruka razgovora odnosi se na suradnju. Kreativni poduzetnik često istodobno mora biti autor, producent, menadžer, marketinški stručnjak i prodavač. Takav model dugoročno je teško održiv, osobito u industrijama u kojima su prihodi nepredvidivi, a angažmani i projekti vremenski ograničeni.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je važno okružiti se ljudima koji imaju komplementarna znanja i vještine. Netko će osmisliti proizvod, netko njegovu prezentaciju, netko marketing i distribuciju, a netko će otvoriti vrata tržišta. Uspjeh nije nužno rezultat pojedinca koji sve radi sam, nego kvalitetno organizirane suradnje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na pitanje što bi kreativci trebali prvo naučiti kako bi od talenta izgradili održivu karijeru, Goldstein izdvaja razvoj samosvijesti -  razumijevanje vlastitog identiteta, mogućnosti i ciljeva te vlastito pozicioniranje. Uz to, ključnim smatra kritičko i promišljeno korištenje umjetne inteligencije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer, kako proizlazi iz cijelog razgovora, talent može biti početna prednost, ali održiva karijera traži mnogo više: poslovnu pismenost, planiranje, disciplinu, tržišnu orijentaciju, suradnju i spremnost na stalno učenje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poslovna špica - razgovori uz kavu o znanju, iskustvu i izazovima poslovanja. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Poslušajte podcast na PoslovniFM-u streamu, prvom poslovnom radiju i brojnim podcast platformama. </p>





<p class="wp-block-paragraph"><p class="x1ghz6dp x126k92a x13faqbe xat24cr xzidqyg">Poslovni FM #821/S26, Podcast Poslovna špica.  Urednik Saša Petar Foto: PoslovniFM.</p></p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 13. studenoga 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Simona Goldstein u podcastu Poslovna špica: Kreativnost i poduzetništvo nisu suprotstavljeni, a talent bez poslovnih znanja, vještina i razumijevanja tržišta teško može postati održiva profesionalna karijera.



Može li umjetnik biti i poduzetnik? Mora l]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Simona Goldstein u podcastu Poslovna špica: Kreativnost i poduzetništvo nisu suprotstavljeni, a talent bez poslovnih znanja, vještina i razumijevanja tržišta teško može postati održiva profesionalna karijera.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Može li umjetnik biti i poduzetnik? Mora li kreativnost ustuknuti pred tržištem i poslovnim pravilima? I zašto talent, koliko god bio velik, nije dovoljan za uspjeh? To su neka od pitanja o kojima su u podcastu Poslovna špica prvog poslovnog radija Poslovni FM razgovarali urednik i voditelj Saša Petar i <strong>Simona Goldstein, stručnjakinja za poduzetništvo u kreativnim i kulturnim industrijama, autorica knjige „Poduzetništvo u kreativnim industrijama“</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor je otvorio temu koja nadilazi umjetnost i kulturu. Naime, kreativnost nije rezervirana samo za umjetnike, dizajnere, glazbenike ili autore. Ona je važna poslovna kompetencija, sposobnost pronalaženja novih rješenja i stvaranja vrijednosti, neovisno o tome radi li se o malom poduzetniku, korporaciji ili javnoj instituciji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Goldstein se poduzetništvom u kreativnim industrijama počela baviti još 2004. godine, prepoznavši da u Hrvatskoj nedostaje svijesti o važnosti poduzetničkih znanja i vještina u području kulture i umjetnosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">- Svi mogu imati fantastične ideje, ali da biste od određene ideje došli do realizacije koja nosi određenu vrijednost, potrebno je ono nešto između, istaknula je, upozoravajući kako talent bez rada, ali i bez vještina kojima se taj rad može predstaviti i valorizirati, teško vodi do uspjeha.</p>





<p class="wp-block-paragraph"><strong>Poduzetnički mindset nije rezerviran za vlasnike tvrtki</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedna od važnih teza razgovora jest da poduzetnički način razmišljanja ne bi smio biti vezan isključivo uz pokretanje vlastitog posla. On je potreban i zaposlenicima, kreativcima unutar organizacija, ljudima u javnim institucijama i svima koji žele biti proaktivni u svom poslu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Takav pristup podrazumijeva komunikacijske i prezentacijske vještine, digitalne kompetencije, interpersonalne i intrapersonalne vještine, ali i spremnost na pogreške i učenje. Dobar menadžer, smatra Goldstein, prepoznat će i poticati takvo ponašanje jer bez toleriranja pogrešaka nema ni stvarnog razvoja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poseban izazov predstavljaju umjetnici i mladi kreativci koji često smatraju da su talent i formalno obrazovanje dovoljni za profesionalni uspjeh. Međutim, obrazovni sustav ih nedovoljno priprema za tržište rada, a poslovna pismenost, razumijevanje prihoda, troškova, bilance i osnovnih poslovnih procesa često ostaju izvan njihova obrazovnog iskustva.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Goldstein pritom upozorava da treba razlikovati umjetnički rad od kreativnog zanata. Neće svatko tko završi umjetničku akademiju postati međunarodno prepoznatljiv umjetnik, ali to ne znači da svoje znanje i talent ne može profesionalno valorizirati na tržištu. Potrebno je pronaći vlastitu nišu, razumjeti kome se obraća i naučiti predstaviti ono što radi.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tržište treba slušati, ali ne i slijepo slijediti</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">U razgovoru je posebno naglašena važnost slušanja tržišta i potencijalnih kupaca. Kreativnost ne znači stvarati u potpunoj izolaciji, bez razumijevanja potreba i problema ljudi kojima se proizvod ili usluga nude. No, to ne znači ni odustajanje od vlastite kreativne vizije kako bi se zadovoljila svaka tržišna potražnja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rješenje je u kombinaciji znanja, vještina, talenta i sposobnosti osluškivanja. Kreativac mora znati što želi raditi, ali i kome se obraća, kako će doći do svoje publike i na koji će način predstaviti svoj rad.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Važan dio tog procesa jest i profesionalizacija. Goldstein ističe kako profesionalizacija kreativnog rada nije izdaja vlastitog talenta ili umjetničkog integriteta. Upravo suprotno, ona omogućuje umjetniku da se nastavi baviti onime za što je obrazovan i što voli, ali uz poslovnu strukturu koja mu omogućuje od toga živjeti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pritom upozorava da javne potpore i grantovi ne mogu biti jedini poslovni model kreativnih i kulturnih djelatnika. Visoka kultura, poput opere i baleta, mora imati stabilnu javnu potporu i država treba čuvati određene kulturne standarde. Međutim, za velik dio nezavisne kulture dugoročno nije održivo oslanjati se isključivo na natječaje i potpore. Potrebno je razvijati dodatne izvore prihoda i graditi vlastitu tržišnu poziciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Digitalizacija je otvorila svijet, ali traži nova znanja</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija donijele su kreativnim poduzetnicima mogućnosti kakve prije nisu imali. Danas se kreativni proizvod može predstaviti globalnoj publici, a distribucija više nije ograničena geografskim granicama ili velikim produkcijskim budžetima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, sama dostupnost alata ne znači i uspjeh. Goldstein kao primjer ističe važnost poslovnog promišljanja, brendiranja, marketinga i digitalnih kanala, koji zajedno čine cjelinu potrebnu da kreativni proizvod pronađe svoju publiku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Digitalne vještine su <em>conditio sine qua non</em>, to je zaista nešto bez čega se više ne može, poručuje Goldstein. Pritom umjetnu inteligenciju ne vidi kao zamjenu za kreativni rad, nego kao alat kojim se mogu unaprijediti vlastiti ukus, kriteriji i kvaliteta rezultata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo je kritičko korištenje umjetne inteligencije jedna od kompetencija koje smatra ključnima. Njezina svrha ne bi trebala biti proizvodnja generičkog sadržaja, nego povećavanje vrijednosti ljudskog rada i kreativnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Nitko ne može biti one-man band</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Još jedna važna poruka razgovora odnosi se na suradnju. Kreativni poduzetnik često istodobno mora biti autor, producent, menadžer, marketinški stručnjak i prodavač. Takav model dugoročno je teško održiv, osobito u industrijama u kojima su prihodi nepredvidivi, a angažmani i projekti vremenski ograničeni.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je važno okružiti se ljudima koji imaju komplementarna znanja i vještine. Netko će osmisliti proizvod, netko njegovu prezentaciju, netko marketing i distribuciju, a netko će otvoriti vrata tržišta. Uspjeh nije nužno rezultat pojedinca koji sve radi sam, nego kvalitetno organizirane suradnje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na pitanje što bi kreativci trebali prvo naučiti kako bi od talenta izgradili održivu karijeru, Goldstein izdvaja razvoj samosvijesti -  razumijevanje vlastitog identiteta, mogućnosti i ciljeva te vlastito pozicioniranje. Uz to, ključnim smatra kritičko i promišljeno korištenje umjetne inteligencije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer, kako proizlazi iz cijelog razgovora, talent može biti početna prednost, ali održiva karijera traži mnogo više: poslovnu pismenost, planiranje, disciplinu, tržišnu orijentaciju, suradnju i spremnost na stalno učenje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poslovna špica - razgovori uz kavu o znanju, iskustvu i izazovima poslovanja. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Poslušajte podcast na PoslovniFM-u streamu, prvom poslovnom radiju i brojnim podcast platformama. </p>





<p class="wp-block-paragraph"><p class="x1ghz6dp x126k92a x13faqbe xat24cr xzidqyg">Poslovni FM #821/S26, Podcast Poslovna špica.  Urednik Saša Petar Foto: PoslovniFM.</p></p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 13. studenoga 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2695976/c1e-0owkjimo3zmh2z2nd-pkk8d8k2bxj4-oqmgla.mp3" length="47080382" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Simona Goldstein u podcastu Poslovna špica: Kreativnost i poduzetništvo nisu suprotstavljeni, a talent bez poslovnih znanja, vještina i razumijevanja tržišta teško može postati održiva profesionalna karijera.



Može li umjetnik biti i poduzetnik? Mora li kreativnost ustuknuti pred tržištem i poslovnim pravilima? I zašto talent, koliko god bio velik, nije dovoljan za uspjeh? To su neka od pitanja o kojima su u podcastu Poslovna špica prvog poslovnog radija Poslovni FM razgovarali urednik i voditelj Saša Petar i Simona Goldstein, stručnjakinja za poduzetništvo u kreativnim i kulturnim industrijama, autorica knjige „Poduzetništvo u kreativnim industrijama“.



Razgovor je otvorio temu koja nadilazi umjetnost i kulturu. Naime, kreativnost nije rezervirana samo za umjetnike, dizajnere, glazbenike ili autore. Ona je važna poslovna kompetencija, sposobnost pronalaženja novih rješenja i stvaranja vrijednosti, neovisno o tome radi li se o malom poduzetniku, korporaciji ili javnoj instituciji.



Goldstein se poduzetništvom u kreativnim industrijama počela baviti još 2004. godine, prepoznavši da u Hrvatskoj nedostaje svijesti o važnosti poduzetničkih znanja i vještina u području kulture i umjetnosti. 



- Svi mogu imati fantastične ideje, ali da biste od određene ideje došli do realizacije koja nosi određenu vrijednost, potrebno je ono nešto između, istaknula je, upozoravajući kako talent bez rada, ali i bez vještina kojima se taj rad može predstaviti i valorizirati, teško vodi do uspjeha.





Poduzetnički mindset nije rezerviran za vlasnike tvrtki



Jedna od važnih teza razgovora jest da poduzetnički način razmišljanja ne bi smio biti vezan isključivo uz pokretanje vlastitog posla. On je potreban i zaposlenicima, kreativcima unutar organizacija, ljudima u javnim institucijama i svima koji žele biti proaktivni u svom poslu.



Takav pristup podrazumijeva komunikacijske i prezentacijske vještine, digitalne kompetencije, interpersonalne i intrapersonalne vještine, ali i spremnost na pogreške i učenje. Dobar menadžer, smatra Goldstein, prepoznat će i poticati takvo ponašanje jer bez toleriranja pogrešaka nema ni stvarnog razvoja.



Poseban izazov predstavljaju umjetnici i mladi kreativci koji često smatraju da su talent i formalno obrazovanje dovoljni za profesionalni uspjeh. Međutim, obrazovni sustav ih nedovoljno priprema za tržište rada, a poslovna pismenost, razumijevanje prihoda, troškova, bilance i osnovnih poslovnih procesa često ostaju izvan njihova obrazovnog iskustva.



Goldstein pritom upozorava da treba razlikovati umjetnički rad od kreativnog zanata. Neće svatko tko završi umjetničku akademiju postati međunarodno prepoznatljiv umjetnik, ali to ne znači da svoje znanje i talent ne može profesionalno valorizirati na tržištu. Potrebno je pronaći vlastitu nišu, razumjeti kome se obraća i naučiti predstaviti ono što radi.



Tržište treba slušati, ali ne i slijepo slijediti



U razgovoru je posebno naglašena važnost slušanja tržišta i potencijalnih kupaca. Kreativnost ne znači stvarati u potpunoj izolaciji, bez razumijevanja potreba i problema ljudi kojima se proizvod ili usluga nude. No, to ne znači ni odustajanje od vlastite kreativne vizije kako bi se zadovoljila svaka tržišna potražnja.



Rješenje je u kombinaciji znanja, vještina, talenta i sposobnosti osluškivanja. Kreativac mora znati što želi raditi, ali i kome se obraća, kako će doći do svoje publike i na koji će način predstaviti svoj rad.



Važan dio tog procesa jest i profesionalizacija. Goldstein ističe kako profesionalizacija kreativnog rada nije izdaja vlastitog talenta ili umjetničkog integriteta. Upravo suprotno, ona omogućuje umjetniku da se nastavi baviti onime za što je obrazovan i što voli, ali uz poslovnu strukturu koja mu omogućuje od toga živjeti.



Pritom upozorava da javne potpore i grantovi ne mogu biti jedini poslovni model kreativnih i kulturnih djelatnika. Visoka kultura, poput opere i baleta, mora imati stabilnu javnu potporu i država treba]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Simona-Goldstein-YT.jpg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Simona-Goldstein-YT.jpg</ssp:url>
		<ssp:title>Goldstein: Talent nije poslovni model, kreativnost treba znati pretvoriti u održiv posao</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:48:53</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Simona-Goldstein-YT.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Matić: Mediqcode uz pomoć umjetne inteligencije pomaže bolnicama naplatiti ono što su doista odradile</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/pametna-hrvatska/matic-mediqcode-uz-pomoc-umjetne-inteligencije-pomaze-bolnicama-naplatiti-ono-sto-su-doista-odradile/</link>
	<pubDate>Fri, 06 Nov 2026 11:00:14 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://poslovnifm.com/?p=40460</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Koliko zdravstvena ustanova doista naplati za obavljene preglede, dijagnostičke postupke i liječenje ne ovisi samo o tome što je liječnički tim napravio, nego i o tome koliko je precizno sve dokumentirano i medicinski kodirano. Upravo u tom, često nevidljivom dijelu zdravstvenog sustava, krije se velik prostor za pogreške, ali i financijske gubitke.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Problem je prepoznao hrvatski startup <em>Mediqcode</em>, čija je platforma razvijena kako bi bolnicama pomogla točnije, brže i učinkovitije kodirati medicinske usluge te naplatiti ono što su stvarno odradile. O projektu je u podcastu Pametna Hrvatska, powered by Janaf, na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, govorio <strong>predsjednik Uprave Andrej Matić, jedan od trojice suosnivača, uz Gorana Ristića i Kristijana Šarca.</strong> </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prema Matićevim procjenama, zbog netočnog medicinskog kodiranja bolnice mogu gubiti između 20 i 30 posto prihoda. Njihova AI platforma ubrzava proces kodiranja šest do sedam puta, a startup koji je krenuo iz regije već razvija poslovanje u Saudijskoj Arabiji i Australiji.</p>





<p class="wp-block-paragraph"><strong>Više od 20.000 dijagnostičkih i 15.000 proceduralnih kodova</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Medicinsko kodiranje, odnosno pretvaranje medicinske dokumentacije u standardizirane šifre dijagnoza i postupaka, temelj je komunikacije bolnica sa zdravstvenim osiguravateljima i obračuna pruženih usluga. Riječ je o izrazito kompleksnom poslu koji uključuje više od 20.000 kodova dijagnoza i oko 15.000 kodova medicinskih procedura.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako objašnjava Matić, i u mnogim razvijenim zdravstvenim sustavima taj se posao još uvijek obavlja ručno, bilo na temelju papirnate dokumentacije ili uz pomoć različitih tablica i postojećih informacijskih sustava. Pritom se kodiranje često prepušta liječnicima ili administrativnom osoblju, koji uz svoje redovne poslove moraju pratiti složene standarde i pravila.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo tu <em>Mediqcode</em> vidi prostor za primjenu umjetne inteligencije. Platforma analizira medicinsku dokumentaciju, predlaže odgovarajuće kodove, provjerava njihovu usklađenost i omogućuje učinkovitije korištenje podataka za obračun zdravstvenih usluga.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tri razine tehnologije i čovjek u procesu odlučivanja</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Mediqcode</em> je razvio tri razine rješenja, prilagođene različitim stupnjevima digitalne zrelosti zdravstvenih ustanova. Prva pruža podršku medicinskim koderima bez primjene AI-ja, druga uvodi umjetnu inteligenciju i gotovo autonomno kodiranje, dok treća omogućuje napredniju automatizaciju i kontrolu procesa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">No ono što Matić posebno naglašava jest da tehnologija ne smije isključiti čovjeka iz procesa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Odbijam i dalje stavljati punu automatizaciju. Želim biti podrška koderu, a ne ga zamijeniti umjetnom inteligencijom, poručuje Matić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prema rezultatima koje navodi, <em>Mediqcode</em> sustav postiže oko 95 posto točnosti, dok uz ljudsku provjeru i potvrdu medicinskog kodera točnost doseže oko 98 posto. Matić pritom ističe kako platforma proces kodiranja ubrzava šest do sedam puta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Osoba zadržava završnu odgovornost, može provjeriti prijedlog umjetne inteligencije i potvrditi ili ispraviti predloženi kod. Takav pristup važan je i zbog transparentnosti. Umjesto da umjetna inteligencija djeluje kao svojevrsna crna kutija, <em>Mediqcode</em> korisniku otvara uvid u način na koji sustav dolazi do prijedloga, što stručnjaku omogućuje provjeru i procjenu rezultata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Matić ističe kako su imali i upite bolnica koje su željele zamijeniti cijele odjele medicinskog kodiranja, no takav pristup ne podržavaju. Njihova je filozofija da AI treba povećati učinkovitost stručnjaka, a ne eliminirati njihovu ulogu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Od sedam bolnica u BiH do Saudijske Arabije i Australije </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Mediqcode</em> je nastao prije otprilike dvije i pol godine, kada su suosnivači prepoznali problem koji nije ograničen na jedno tržište. Sva trojica dolaze iz obitelji povezanih sa zdravstvom, pa su iz neposredne blizine razumjeli poteškoće s kojima se susreću bolnice i ljudi zaduženi za medicinsko kodiranje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prve pilote pokrenuli su u Bosni i Hercegovini, gdje danas, prema Matićevim riječima, rade sa sedam bolnica. Potom su se otvorila vrata međunarodnih tržišta, a posebno Saudijske Arabije, gdje se uvode novi standardi medicinskog kodiranja i provodi postupna implementacija sustava u privatnim bolnicama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Matić ističe kako su tamošnje bolnice same pokazale interes za testiranje rješenja, a startup je pronašao lokalnog partnera s kojim razvija suradnju i prve projekte. Prema njegovu objašnjenju, Saudijska Arabija prolazi kroz širu reformu sustava medicinskog kodiranja, što otvara prostor za rješenja poput <em>Mediqcode</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sljedeći korak je Australija. Zanimljivo je da <em>Mediqcode</em> koristi standard ICD-10-AM (Australian Modification), koji je nastao u Australiji i danas se, prema Matićevim navodima, primjenjuje u 35 zemalja, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Srbija i Bosna i Hercegovina, ali i brojne države Bliskog istoka. Upravo je zajednički standard olakšao prilagodbu platforme različitim zdravstvenim sustavima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U Hrvatskoj startup trenutačno razgovara s dvije velike bolnice, od ukupno sedam kliničkih bolničkih centara. Matić ne želi otkrivati njihova imena dok se ne dogovore konkretni pilot-projekti, ali vjeruje da bi uspješna implementacija u jednoj ustanovi mogla otvoriti vrata i drugima. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hrvatsko tržište sporije, ali potencijal je velik</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Za razliku od nekih međunarodnih tržišta, u Hrvatskoj još ne postoji razvijena profesija medicinskog šifranta, a ni financijski pritisak na zdravstvene ustanove da unaprijede kodiranje nije jednak kao u sustavima u kojima se pogreške izravno odražavaju na bilancu bolnice.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Matić smatra kako je to jedan od razloga zbog kojih hrvatsko tržište sporije prepoznaje potencijal ovakvih rješenja. Dok se na nekim inozemnim tržištima financijski učinak lošeg kodiranja neposredno vidi u poslovnim rezultatima, u Hrvatskoj se problem često ne doživljava s jednakom razinom žurnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Dajte mi kodirane slučajeve iz prošlog mjeseca, provest ću ih kroz sustav i pokazati vam koliko ste zapravo propustili, opisuje Matić način na koji potencijalnim klijentima demonstriraju vrijednost platforme.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, prodajni ciklusi u zdravstvu mogu trajati od šest do 12 mjeseci. Riječ je o velikim i složenim sustavima u kojima odluku ne donosi samo financijski direktor, nego i uprava, ravnateljstvo te drugi dionici.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Bez žurbe s investitorima: traže strateškog partnera</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Startup je zasad financiran vlastitim sredstvima osnivača i, kako navodi Matić, posluje pozitivno. Iako postoje razgovori s venture capital fondovima i konkretne investicijske ponude, osnivači ne traže samo kapital, nego strateškog investitora koji razumije zdravstvo i može pomoći u pristupu bolnicama i bržem međunarodnom širenju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kapital im je, objašnjava Matić, potreban prvenstveno za skaliranje poslovanja, razvoj izravne prodaje i širenje mreže kontakata unutar zdravstvenih sustava, a ne za financiranje svakodnevnog poslovanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Matić iza sebe ima iskustvo u financijama, menadžment konzaltingu, bankarstvu i venture capital sektoru, kao i sudjelovanje u razvoju međunarodnih startup projekata. Prije <em>Mediqcode</em> pokrenuo je i dva druga startup projekta, među kojima je Rekre, platforma za povezivanje rekreativnih sportaša i organizaciju sportskih aktivnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Njegovo je iskustvo, kako ističe, potvrdilo da mnoge dobre startup ideje nastaju iz konkretnog osobnog problema koji osnivač želi riješiti. U slučaju <em>Mediqcode</em> riječ je o problemu koji nadilazi pojedinca, jednu bolnicu ili jednu državu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Pametna Hrvatska – podcast o ljudima, idejama i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje, samo na prvom poslovnom radiju PoslovniFM.</em></p>




<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>






<p class="wp-block-paragraph">Poslovni FM #820/S26, Podcast Pametna Hrvatska, u partnerstvu s JANAF-om. Urednica Marijana Matković.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 6. studenoga 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!




Koliko zdravstvena ustanova doista naplati za obavljene preglede, dijagnostičke postupke i liječenje ne ovisi samo o tome što je liječnički tim napravio, nego i o tome koliko je precizno]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Koliko zdravstvena ustanova doista naplati za obavljene preglede, dijagnostičke postupke i liječenje ne ovisi samo o tome što je liječnički tim napravio, nego i o tome koliko je precizno sve dokumentirano i medicinski kodirano. Upravo u tom, često nevidljivom dijelu zdravstvenog sustava, krije se velik prostor za pogreške, ali i financijske gubitke.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Problem je prepoznao hrvatski startup <em>Mediqcode</em>, čija je platforma razvijena kako bi bolnicama pomogla točnije, brže i učinkovitije kodirati medicinske usluge te naplatiti ono što su stvarno odradile. O projektu je u podcastu Pametna Hrvatska, powered by Janaf, na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, govorio <strong>predsjednik Uprave Andrej Matić, jedan od trojice suosnivača, uz Gorana Ristića i Kristijana Šarca.</strong> </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prema Matićevim procjenama, zbog netočnog medicinskog kodiranja bolnice mogu gubiti između 20 i 30 posto prihoda. Njihova AI platforma ubrzava proces kodiranja šest do sedam puta, a startup koji je krenuo iz regije već razvija poslovanje u Saudijskoj Arabiji i Australiji.</p>





<p class="wp-block-paragraph"><strong>Više od 20.000 dijagnostičkih i 15.000 proceduralnih kodova</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Medicinsko kodiranje, odnosno pretvaranje medicinske dokumentacije u standardizirane šifre dijagnoza i postupaka, temelj je komunikacije bolnica sa zdravstvenim osiguravateljima i obračuna pruženih usluga. Riječ je o izrazito kompleksnom poslu koji uključuje više od 20.000 kodova dijagnoza i oko 15.000 kodova medicinskih procedura.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako objašnjava Matić, i u mnogim razvijenim zdravstvenim sustavima taj se posao još uvijek obavlja ručno, bilo na temelju papirnate dokumentacije ili uz pomoć različitih tablica i postojećih informacijskih sustava. Pritom se kodiranje često prepušta liječnicima ili administrativnom osoblju, koji uz svoje redovne poslove moraju pratiti složene standarde i pravila.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo tu <em>Mediqcode</em> vidi prostor za primjenu umjetne inteligencije. Platforma analizira medicinsku dokumentaciju, predlaže odgovarajuće kodove, provjerava njihovu usklađenost i omogućuje učinkovitije korištenje podataka za obračun zdravstvenih usluga.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Tri razine tehnologije i čovjek u procesu odlučivanja</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Mediqcode</em> je razvio tri razine rješenja, prilagođene različitim stupnjevima digitalne zrelosti zdravstvenih ustanova. Prva pruža podršku medicinskim koderima bez primjene AI-ja, druga uvodi umjetnu inteligenciju i gotovo autonomno kodiranje, dok treća omogućuje napredniju automatizaciju i kontrolu procesa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">No ono što Matić posebno naglašava jest da tehnologija ne smije isključiti čovjeka iz procesa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Odbijam i dalje stavljati punu automatizaciju. Želim biti podrška koderu, a ne ga zamijeniti umjetnom inteligencijom, poručuje Matić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prema rezultatima koje navodi, <em>Mediqcode</em> sustav postiže oko 95 posto točnosti, dok uz ljudsku provjeru i potvrdu medicinskog kodera točnost doseže oko 98 posto. Matić pritom ističe kako platforma proces kodiranja ubrzava šest do sedam puta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Osoba zadržava završnu odgovornost, može provjeriti prijedlog umjetne inteligencije i potvrditi ili ispraviti predloženi kod. Takav pristup važan je i zbog transparentnosti. Umjesto da umjetna inteligencija djeluje kao svojevrsna crna kutija, <em>Mediqcode</em> korisniku otvara uvid u način na koji sustav dolazi do prijedloga, što stručnjaku omogućuje provjeru i procjenu rezultata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Matić ističe kako su imali i upite bolnica koje su željele zamijeniti cijele odjele medicinskog kodiranja, no takav pristup ne podržavaju. Njihova je filozofija da AI treba povećati učinkovitost stručnjaka, a ne eliminirati njihovu ulogu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Od sedam bolnica u BiH do Saudijske Arabije i Australije </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Mediqcode</em> je nastao prije otprilike dvije i pol godine, kada su suosnivači prepoznali problem koji nije ograničen na jedno tržište. Sva trojica dolaze iz obitelji povezanih sa zdravstvom, pa su iz neposredne blizine razumjeli poteškoće s kojima se susreću bolnice i ljudi zaduženi za medicinsko kodiranje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prve pilote pokrenuli su u Bosni i Hercegovini, gdje danas, prema Matićevim riječima, rade sa sedam bolnica. Potom su se otvorila vrata međunarodnih tržišta, a posebno Saudijske Arabije, gdje se uvode novi standardi medicinskog kodiranja i provodi postupna implementacija sustava u privatnim bolnicama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Matić ističe kako su tamošnje bolnice same pokazale interes za testiranje rješenja, a startup je pronašao lokalnog partnera s kojim razvija suradnju i prve projekte. Prema njegovu objašnjenju, Saudijska Arabija prolazi kroz širu reformu sustava medicinskog kodiranja, što otvara prostor za rješenja poput <em>Mediqcode</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sljedeći korak je Australija. Zanimljivo je da <em>Mediqcode</em> koristi standard ICD-10-AM (Australian Modification), koji je nastao u Australiji i danas se, prema Matićevim navodima, primjenjuje u 35 zemalja, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Srbija i Bosna i Hercegovina, ali i brojne države Bliskog istoka. Upravo je zajednički standard olakšao prilagodbu platforme različitim zdravstvenim sustavima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U Hrvatskoj startup trenutačno razgovara s dvije velike bolnice, od ukupno sedam kliničkih bolničkih centara. Matić ne želi otkrivati njihova imena dok se ne dogovore konkretni pilot-projekti, ali vjeruje da bi uspješna implementacija u jednoj ustanovi mogla otvoriti vrata i drugima. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hrvatsko tržište sporije, ali potencijal je velik</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Za razliku od nekih međunarodnih tržišta, u Hrvatskoj još ne postoji razvijena profesija medicinskog šifranta, a ni financijski pritisak na zdravstvene ustanove da unaprijede kodiranje nije jednak kao u sustavima u kojima se pogreške izravno odražavaju na bilancu bolnice.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Matić smatra kako je to jedan od razloga zbog kojih hrvatsko tržište sporije prepoznaje potencijal ovakvih rješenja. Dok se na nekim inozemnim tržištima financijski učinak lošeg kodiranja neposredno vidi u poslovnim rezultatima, u Hrvatskoj se problem često ne doživljava s jednakom razinom žurnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Dajte mi kodirane slučajeve iz prošlog mjeseca, provest ću ih kroz sustav i pokazati vam koliko ste zapravo propustili, opisuje Matić način na koji potencijalnim klijentima demonstriraju vrijednost platforme.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, prodajni ciklusi u zdravstvu mogu trajati od šest do 12 mjeseci. Riječ je o velikim i složenim sustavima u kojima odluku ne donosi samo financijski direktor, nego i uprava, ravnateljstvo te drugi dionici.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Bez žurbe s investitorima: traže strateškog partnera</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Startup je zasad financiran vlastitim sredstvima osnivača i, kako navodi Matić, posluje pozitivno. Iako postoje razgovori s venture capital fondovima i konkretne investicijske ponude, osnivači ne traže samo kapital, nego strateškog investitora koji razumije zdravstvo i može pomoći u pristupu bolnicama i bržem međunarodnom širenju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kapital im je, objašnjava Matić, potreban prvenstveno za skaliranje poslovanja, razvoj izravne prodaje i širenje mreže kontakata unutar zdravstvenih sustava, a ne za financiranje svakodnevnog poslovanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Matić iza sebe ima iskustvo u financijama, menadžment konzaltingu, bankarstvu i venture capital sektoru, kao i sudjelovanje u razvoju međunarodnih startup projekata. Prije <em>Mediqcode</em> pokrenuo je i dva druga startup projekta, među kojima je Rekre, platforma za povezivanje rekreativnih sportaša i organizaciju sportskih aktivnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Njegovo je iskustvo, kako ističe, potvrdilo da mnoge dobre startup ideje nastaju iz konkretnog osobnog problema koji osnivač želi riješiti. U slučaju <em>Mediqcode</em> riječ je o problemu koji nadilazi pojedinca, jednu bolnicu ili jednu državu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Pametna Hrvatska – podcast o ljudima, idejama i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje, samo na prvom poslovnom radiju PoslovniFM.</em></p>




<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>






<p class="wp-block-paragraph">Poslovni FM #820/S26, Podcast Pametna Hrvatska, u partnerstvu s JANAF-om. Urednica Marijana Matković.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 6. studenoga 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2691953/c1e-n7qn6f84pqpcdp02v-6zz8or0jfpxr-wbep3g.mp3" length="37132176" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!




Koliko zdravstvena ustanova doista naplati za obavljene preglede, dijagnostičke postupke i liječenje ne ovisi samo o tome što je liječnički tim napravio, nego i o tome koliko je precizno sve dokumentirano i medicinski kodirano. Upravo u tom, često nevidljivom dijelu zdravstvenog sustava, krije se velik prostor za pogreške, ali i financijske gubitke.



Problem je prepoznao hrvatski startup Mediqcode, čija je platforma razvijena kako bi bolnicama pomogla točnije, brže i učinkovitije kodirati medicinske usluge te naplatiti ono što su stvarno odradile. O projektu je u podcastu Pametna Hrvatska, powered by Janaf, na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, govorio predsjednik Uprave Andrej Matić, jedan od trojice suosnivača, uz Gorana Ristića i Kristijana Šarca. 



Prema Matićevim procjenama, zbog netočnog medicinskog kodiranja bolnice mogu gubiti između 20 i 30 posto prihoda. Njihova AI platforma ubrzava proces kodiranja šest do sedam puta, a startup koji je krenuo iz regije već razvija poslovanje u Saudijskoj Arabiji i Australiji.





Više od 20.000 dijagnostičkih i 15.000 proceduralnih kodova



Medicinsko kodiranje, odnosno pretvaranje medicinske dokumentacije u standardizirane šifre dijagnoza i postupaka, temelj je komunikacije bolnica sa zdravstvenim osiguravateljima i obračuna pruženih usluga. Riječ je o izrazito kompleksnom poslu koji uključuje više od 20.000 kodova dijagnoza i oko 15.000 kodova medicinskih procedura.



Kako objašnjava Matić, i u mnogim razvijenim zdravstvenim sustavima taj se posao još uvijek obavlja ručno, bilo na temelju papirnate dokumentacije ili uz pomoć različitih tablica i postojećih informacijskih sustava. Pritom se kodiranje često prepušta liječnicima ili administrativnom osoblju, koji uz svoje redovne poslove moraju pratiti složene standarde i pravila.



Upravo tu Mediqcode vidi prostor za primjenu umjetne inteligencije. Platforma analizira medicinsku dokumentaciju, predlaže odgovarajuće kodove, provjerava njihovu usklađenost i omogućuje učinkovitije korištenje podataka za obračun zdravstvenih usluga.



Tri razine tehnologije i čovjek u procesu odlučivanja



Mediqcode je razvio tri razine rješenja, prilagođene različitim stupnjevima digitalne zrelosti zdravstvenih ustanova. Prva pruža podršku medicinskim koderima bez primjene AI-ja, druga uvodi umjetnu inteligenciju i gotovo autonomno kodiranje, dok treća omogućuje napredniju automatizaciju i kontrolu procesa.



No ono što Matić posebno naglašava jest da tehnologija ne smije isključiti čovjeka iz procesa.



- Odbijam i dalje stavljati punu automatizaciju. Želim biti podrška koderu, a ne ga zamijeniti umjetnom inteligencijom, poručuje Matić.



Prema rezultatima koje navodi, Mediqcode sustav postiže oko 95 posto točnosti, dok uz ljudsku provjeru i potvrdu medicinskog kodera točnost doseže oko 98 posto. Matić pritom ističe kako platforma proces kodiranja ubrzava šest do sedam puta.



Osoba zadržava završnu odgovornost, može provjeriti prijedlog umjetne inteligencije i potvrditi ili ispraviti predloženi kod. Takav pristup važan je i zbog transparentnosti. Umjesto da umjetna inteligencija djeluje kao svojevrsna crna kutija, Mediqcode korisniku otvara uvid u način na koji sustav dolazi do prijedloga, što stručnjaku omogućuje provjeru i procjenu rezultata.



Matić ističe kako su imali i upite bolnica koje su željele zamijeniti cijele odjele medicinskog kodiranja, no takav pristup ne podržavaju. Njihova je filozofija da AI treba povećati učinkovitost stručnjaka, a ne eliminirati njihovu ulogu.



Od sedam bolnica u BiH do Saudijske Arabije i Australije 



Mediqcode je nastao prije otprilike dvije i pol godine, kada su suosnivači prepoznali problem koji nije ograničen na jedno tržište. Sva trojica dolaze iz obitelji povezanih sa zdravstvom, pa su iz neposredne blizine razumjeli poteškoće s kojima se susreću bolnice i ljudi zaduženi za medicinsko kodiranje.



Prve pilote pokrenul]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Pametna-HR-Andrej-Matic-za-YT.jpg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Pametna-HR-Andrej-Matic-za-YT.jpg</ssp:url>
		<ssp:title>Matić: Mediqcode uz pomoć umjetne inteligencije pomaže bolnicama naplatiti ono što su doista odradile</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:38:31</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/11/Pametna-HR-Andrej-Matic-za-YT.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Tenšek: Može li tehnologija pomoći starijima da što dulje ostanu kod kuće? Može, a cilj je: ostani doma</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/pametna-hrvatska/tensek-moze-li-tehnologija-pomoci-starijima-da-sto-dulje-ostanu-kod-kuce-moze-a-cilj-je-ostani-doma/</link>
	<pubDate>Fri, 30 Oct 2026 10:59:00 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">e381fb3d-ab15-5a85-a1fb-19e01502c231</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Starost je nešto o čemu nerado razmišljamo, sve dok ne postane dio naše svakodnevice. Tada se pitanje više ne svodi samo na to tko će pomoći starijoj osobi oko njege, lijekova, odlaska u trgovinu ili liječniku. Puno važnije postaje pitanje kako joj omogućiti da što dulje ostane u vlastitom domu, u prostoru koji poznaje, uz svoje navike, stvari i životne rituale.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo iz takvog iskustva nastao je <strong>CareSupport Link</strong>, projekt <strong>Irene Tenšek</strong>, gošće podcasta <strong>Pametna Hrvatska, powered by Janaf</strong>, koji želi povezati ljude kojima je pomoć potrebna s onima koji takve usluge mogu pružiti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ideja je nastala vrlo konkretno - iz rada u domu za starije. Tenšek je, kako kaže, silom prilika počela raditi u staračkom domu i ondje upoznala korisnike, njihove obitelji i zaposlenike. I shvatila koliko je težak prijelaz iz vlastitog doma u instituciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Htjela sam tim obiteljima pružiti neku drugu opciju, da to ne mora nužno biti 'starački dom', kaže Tenšek. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Odlazak u dom za starije nije samo promjena adrese. Za čovjeka koji je desetljećima živio u vlastitoj kući ili stanu, to može značiti gubitak privatnosti, poznatog prostora i dijela vlastite svakodnevice. U razgovoru je opisala koliko se teško stariji ljudi prilagođavaju životu u sobi s drugim korisnikom, nakon što su cijeli život imali svoj prostor. Jedna od sugovornica voditeljice emisije tu je situaciju opisala gotovo bolno jednostavno: „Ja sam dobila podstanara, a nisam htjela.“</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tenšek iz vlastitog iskustva kaže da mnogi korisnici doma izgledaju i često govore kako su „ostavljeni, napušteni“, a posebno je teško onima koji su još relativno vitalni i svakodnevno gledaju teške zdravstvene situacije drugih korisnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je njezina ideja jednostavna, ali ambiciozna: <strong>pomoći čovjeku da ostane kod kuće dok god je to moguće.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>CareSupport Link </em>zamišljen je kao svojevrsni marketplace, ali ne kao običan oglasnik. Korisnik ili član obitelji koji brine o starijoj osobi u aplikaciji odabire uslugu koja mu treba. To može biti njegovatelj, medicinska sestra, fizioterapeut, pediker, ali i osoba koja će otići po lijekove, obaviti kupnju, prošetati sa starijom osobom ili jednostavno provesti neko vrijeme s njom.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Jer briga nije uvijek samo ono što se može upisati u opis usluge. Moje je razmišljanje išlo više u smislu čovjek i čovjeku, kaže Tenšek. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo taj dio razgovora možda je i najvažniji. Starijoj osobi često ne treba samo netko tko će nešto napraviti umjesto nje. Potreban joj je razgovor. Kava. Šetnja. Odlazak u knjižnicu. Netko tko će poslušati priču koju obitelj možda više nema vremena slušati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Njima puno znači taj razgovor. Obitelj nema toliko ni vremena ni živaca, nažalost, i onda se sve to nešto u brzini odradi, kaže Tenšek.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Care Support Link zato predviđa i prostor za volontere - osobe koje bi starije došli posjetiti, čitati, razgovarati, praviti društvo ili im jednostavno uljepšati dan. Tenšek kao primjer spominje projekt „Zaželi“, u kojem se, uz formalne poslove pomoći, često događa upravo ono najvažnije – „kavica i druženje“.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Aplikacija pritom želi imati i sigurnosni filter. Profili korisnika i pružatelja trebali bi biti verificirani, a za zanimanja koja zahtijevaju licence provjeravat će se odgovarajuće dozvole. Nakon obavljene usluge korisnici će moći ostaviti ocjenu i recenziju pružatelja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi korak planiran je u Velikoj Gorici, gdje Tenšek želi projekt pokrenuti u kontroliranim uvjetima, s ljudima koje poznaje i kojima vjeruje. Nakon toga plan je širenje grad po grad, a među prvim sljedećim koracima je Zagreb.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno je zanimljiv i trenutak u kojem se tehnologija susreće s vrlo stvarnim problemom. Tenšek govori o obitelji u kojoj je 86-godišnja žena trebala pomoć kod kuće, dok je njezin 89-godišnji suprug već bio iscrpljen. Tenšek je sama dolazila navečer pomoći joj pripremiti se za spavanje. Obitelj je, međutim, već bila premorena i na kraju je ipak prevagnula odluka o domu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je možda i srž problema: <strong>nije uvijek dovoljno reći obitelji „brinite se za svoje“. Netko mora omogućiti da ta briga bude organizirana, dostupna i održiva.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">U razgovoru se otvorilo i pitanje javnog novca. Ako su domovi nedostupni, kapaciteti ograničeni, a čekanja duga (sad je čekanje na mjesta u Zagrebu primjerice i dulje od 10 godina), možda bi dio rješenja mogao biti u tome da gradovi sufinanciraju pomoć starijim ljudima u vlastitom domu. Ne nužno tek kada više ne mogu sami, nego ranije – dok se kvalitetan život kod kuće još može održati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer možda je upravo to jedna od pametnijih investicija u budućnost: ne samo graditi kapacitete za institucionalnu skrb, nego pomagati ljudima da što dulje ne moraju napustiti svoj dom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">CareSupport Link zasad je projekt u razvoju. Aplikacija je završena i prolazi završne provjere prije šire uporabe, dok se već javljaju ljudi koji traže pomoć. No iza aplikacije zapravo stoji puno jednostavnija ideja: <strong>starost ne znači automatski gubitak vlastitog doma, vlastite svakodnevice i dostojanstva.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">I zato je možda najbolja rečenica cijelog razgovora ona koju je Tenšek izgovorila na kraju: <strong>Cilj je: ostani doma.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ne kao tehnološki slogan, nego kao pitanje kakvu Hrvatsku želimo graditi za ljude koji su je desetljećima gradili za nas.</p>






<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>






<p class="wp-block-paragraph">Poslovni FM #819/S26, Podcast Pametna Hrvatska, u partnerstvu s JANAF-om. Urednica Marijana Matković.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 30. listopada 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM </p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!




Starost je nešto o čemu nerado razmišljamo, sve dok ne postane dio naše svakodnevice. Tada se pitanje više ne svodi samo na to tko će pomoći starijoj osobi oko njege, lijekova, odlaska u]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Starost je nešto o čemu nerado razmišljamo, sve dok ne postane dio naše svakodnevice. Tada se pitanje više ne svodi samo na to tko će pomoći starijoj osobi oko njege, lijekova, odlaska u trgovinu ili liječniku. Puno važnije postaje pitanje kako joj omogućiti da što dulje ostane u vlastitom domu, u prostoru koji poznaje, uz svoje navike, stvari i životne rituale.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo iz takvog iskustva nastao je <strong>CareSupport Link</strong>, projekt <strong>Irene Tenšek</strong>, gošće podcasta <strong>Pametna Hrvatska, powered by Janaf</strong>, koji želi povezati ljude kojima je pomoć potrebna s onima koji takve usluge mogu pružiti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ideja je nastala vrlo konkretno - iz rada u domu za starije. Tenšek je, kako kaže, silom prilika počela raditi u staračkom domu i ondje upoznala korisnike, njihove obitelji i zaposlenike. I shvatila koliko je težak prijelaz iz vlastitog doma u instituciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Htjela sam tim obiteljima pružiti neku drugu opciju, da to ne mora nužno biti 'starački dom', kaže Tenšek. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Odlazak u dom za starije nije samo promjena adrese. Za čovjeka koji je desetljećima živio u vlastitoj kući ili stanu, to može značiti gubitak privatnosti, poznatog prostora i dijela vlastite svakodnevice. U razgovoru je opisala koliko se teško stariji ljudi prilagođavaju životu u sobi s drugim korisnikom, nakon što su cijeli život imali svoj prostor. Jedna od sugovornica voditeljice emisije tu je situaciju opisala gotovo bolno jednostavno: „Ja sam dobila podstanara, a nisam htjela.“</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tenšek iz vlastitog iskustva kaže da mnogi korisnici doma izgledaju i često govore kako su „ostavljeni, napušteni“, a posebno je teško onima koji su još relativno vitalni i svakodnevno gledaju teške zdravstvene situacije drugih korisnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je njezina ideja jednostavna, ali ambiciozna: <strong>pomoći čovjeku da ostane kod kuće dok god je to moguće.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>CareSupport Link </em>zamišljen je kao svojevrsni marketplace, ali ne kao običan oglasnik. Korisnik ili član obitelji koji brine o starijoj osobi u aplikaciji odabire uslugu koja mu treba. To može biti njegovatelj, medicinska sestra, fizioterapeut, pediker, ali i osoba koja će otići po lijekove, obaviti kupnju, prošetati sa starijom osobom ili jednostavno provesti neko vrijeme s njom.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Jer briga nije uvijek samo ono što se može upisati u opis usluge. Moje je razmišljanje išlo više u smislu čovjek i čovjeku, kaže Tenšek. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo taj dio razgovora možda je i najvažniji. Starijoj osobi često ne treba samo netko tko će nešto napraviti umjesto nje. Potreban joj je razgovor. Kava. Šetnja. Odlazak u knjižnicu. Netko tko će poslušati priču koju obitelj možda više nema vremena slušati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Njima puno znači taj razgovor. Obitelj nema toliko ni vremena ni živaca, nažalost, i onda se sve to nešto u brzini odradi, kaže Tenšek.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Care Support Link zato predviđa i prostor za volontere - osobe koje bi starije došli posjetiti, čitati, razgovarati, praviti društvo ili im jednostavno uljepšati dan. Tenšek kao primjer spominje projekt „Zaželi“, u kojem se, uz formalne poslove pomoći, često događa upravo ono najvažnije – „kavica i druženje“.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Aplikacija pritom želi imati i sigurnosni filter. Profili korisnika i pružatelja trebali bi biti verificirani, a za zanimanja koja zahtijevaju licence provjeravat će se odgovarajuće dozvole. Nakon obavljene usluge korisnici će moći ostaviti ocjenu i recenziju pružatelja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi korak planiran je u Velikoj Gorici, gdje Tenšek želi projekt pokrenuti u kontroliranim uvjetima, s ljudima koje poznaje i kojima vjeruje. Nakon toga plan je širenje grad po grad, a među prvim sljedećim koracima je Zagreb.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno je zanimljiv i trenutak u kojem se tehnologija susreće s vrlo stvarnim problemom. Tenšek govori o obitelji u kojoj je 86-godišnja žena trebala pomoć kod kuće, dok je njezin 89-godišnji suprug već bio iscrpljen. Tenšek je sama dolazila navečer pomoći joj pripremiti se za spavanje. Obitelj je, međutim, već bila premorena i na kraju je ipak prevagnula odluka o domu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je možda i srž problema: <strong>nije uvijek dovoljno reći obitelji „brinite se za svoje“. Netko mora omogućiti da ta briga bude organizirana, dostupna i održiva.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">U razgovoru se otvorilo i pitanje javnog novca. Ako su domovi nedostupni, kapaciteti ograničeni, a čekanja duga (sad je čekanje na mjesta u Zagrebu primjerice i dulje od 10 godina), možda bi dio rješenja mogao biti u tome da gradovi sufinanciraju pomoć starijim ljudima u vlastitom domu. Ne nužno tek kada više ne mogu sami, nego ranije – dok se kvalitetan život kod kuće još može održati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer možda je upravo to jedna od pametnijih investicija u budućnost: ne samo graditi kapacitete za institucionalnu skrb, nego pomagati ljudima da što dulje ne moraju napustiti svoj dom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">CareSupport Link zasad je projekt u razvoju. Aplikacija je završena i prolazi završne provjere prije šire uporabe, dok se već javljaju ljudi koji traže pomoć. No iza aplikacije zapravo stoji puno jednostavnija ideja: <strong>starost ne znači automatski gubitak vlastitog doma, vlastite svakodnevice i dostojanstva.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">I zato je možda najbolja rečenica cijelog razgovora ona koju je Tenšek izgovorila na kraju: <strong>Cilj je: ostani doma.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ne kao tehnološki slogan, nego kao pitanje kakvu Hrvatsku želimo graditi za ljude koji su je desetljećima gradili za nas.</p>






<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!</p>






<p class="wp-block-paragraph">Poslovni FM #819/S26, Podcast Pametna Hrvatska, u partnerstvu s JANAF-om. Urednica Marijana Matković.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 30. listopada 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM </p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2683287/c1e-ggm36unxxpoux69vo-okkj006ju4d6-orvriv.mp3" length="37249560" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska – JANAF!




Starost je nešto o čemu nerado razmišljamo, sve dok ne postane dio naše svakodnevice. Tada se pitanje više ne svodi samo na to tko će pomoći starijoj osobi oko njege, lijekova, odlaska u trgovinu ili liječniku. Puno važnije postaje pitanje kako joj omogućiti da što dulje ostane u vlastitom domu, u prostoru koji poznaje, uz svoje navike, stvari i životne rituale.



Upravo iz takvog iskustva nastao je CareSupport Link, projekt Irene Tenšek, gošće podcasta Pametna Hrvatska, powered by Janaf, koji želi povezati ljude kojima je pomoć potrebna s onima koji takve usluge mogu pružiti.



Ideja je nastala vrlo konkretno - iz rada u domu za starije. Tenšek je, kako kaže, silom prilika počela raditi u staračkom domu i ondje upoznala korisnike, njihove obitelji i zaposlenike. I shvatila koliko je težak prijelaz iz vlastitog doma u instituciju.



- Htjela sam tim obiteljima pružiti neku drugu opciju, da to ne mora nužno biti 'starački dom', kaže Tenšek. 



Odlazak u dom za starije nije samo promjena adrese. Za čovjeka koji je desetljećima živio u vlastitoj kući ili stanu, to može značiti gubitak privatnosti, poznatog prostora i dijela vlastite svakodnevice. U razgovoru je opisala koliko se teško stariji ljudi prilagođavaju životu u sobi s drugim korisnikom, nakon što su cijeli život imali svoj prostor. Jedna od sugovornica voditeljice emisije tu je situaciju opisala gotovo bolno jednostavno: „Ja sam dobila podstanara, a nisam htjela.“



Tenšek iz vlastitog iskustva kaže da mnogi korisnici doma izgledaju i često govore kako su „ostavljeni, napušteni“, a posebno je teško onima koji su još relativno vitalni i svakodnevno gledaju teške zdravstvene situacije drugih korisnika.



Zato je njezina ideja jednostavna, ali ambiciozna: pomoći čovjeku da ostane kod kuće dok god je to moguće.



CareSupport Link zamišljen je kao svojevrsni marketplace, ali ne kao običan oglasnik. Korisnik ili član obitelji koji brine o starijoj osobi u aplikaciji odabire uslugu koja mu treba. To može biti njegovatelj, medicinska sestra, fizioterapeut, pediker, ali i osoba koja će otići po lijekove, obaviti kupnju, prošetati sa starijom osobom ili jednostavno provesti neko vrijeme s njom.





Jer briga nije uvijek samo ono što se može upisati u opis usluge. Moje je razmišljanje išlo više u smislu čovjek i čovjeku, kaže Tenšek. 



Upravo taj dio razgovora možda je i najvažniji. Starijoj osobi često ne treba samo netko tko će nešto napraviti umjesto nje. Potreban joj je razgovor. Kava. Šetnja. Odlazak u knjižnicu. Netko tko će poslušati priču koju obitelj možda više nema vremena slušati.



- Njima puno znači taj razgovor. Obitelj nema toliko ni vremena ni živaca, nažalost, i onda se sve to nešto u brzini odradi, kaže Tenšek.



Care Support Link zato predviđa i prostor za volontere - osobe koje bi starije došli posjetiti, čitati, razgovarati, praviti društvo ili im jednostavno uljepšati dan. Tenšek kao primjer spominje projekt „Zaželi“, u kojem se, uz formalne poslove pomoći, često događa upravo ono najvažnije – „kavica i druženje“.



Aplikacija pritom želi imati i sigurnosni filter. Profili korisnika i pružatelja trebali bi biti verificirani, a za zanimanja koja zahtijevaju licence provjeravat će se odgovarajuće dozvole. Nakon obavljene usluge korisnici će moći ostaviti ocjenu i recenziju pružatelja.



Prvi korak planiran je u Velikoj Gorici, gdje Tenšek želi projekt pokrenuti u kontroliranim uvjetima, s ljudima koje poznaje i kojima vjeruje. Nakon toga plan je širenje grad po grad, a među prvim sljedećim koracima je Zagreb.



Posebno je zanimljiv i trenutak u kojem se tehnologija susreće s vrlo stvarnim problemom. Tenšek govori o obitelji u kojoj je 86-godišnja žena trebala pomoć kod kuće, dok je njezin 89-godišnji suprug već bio iscrpljen. Tenšek je sama dolazila navečer pomoći joj pripremiti se za spavanje. Obitelj je, međutim, već bila premorena i na kraju je ipak prevagnula odluka o domu.
]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/Irena-Tensek-Pametna-HR.jpg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/Irena-Tensek-Pametna-HR.jpg</ssp:url>
		<ssp:title>Tenšek: Može li tehnologija pomoći starijima da što dulje ostanu kod kuće? Može, a cilj je: ostani doma</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:38:38</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/Irena-Tensek-Pametna-HR.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Novosel: S računovođom treba razgovarati, malim poduzetnicima treba partner za poslovne odluke</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/pametna-hrvatska/novosel-s-racunovodom-treba-razgovarati-malim-poduzetnicima-treba-partner-za-poslovne-odluke/</link>
	<pubDate>Fri, 23 Oct 2026 10:01:02 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://poslovnifm.com/?p=40347</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska - JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Što zapravo očekujemo od svog računovođe? Da na kraju godine izračuna koliko moramo platiti poreza? Da preuzme račune, knjiži ih i pripremi izvještaje? Ili očekujemo nešto više – partnera koji razumije naš posao i na temelju brojki može pomoći da donesemo bolju poslovnu odluku? </p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo je to bila jedna od ključnih tema razgovora u podcastu Pametna Hrvatska, u kojem je Marijana Matković ugostila <strong>Ivanu Novosel, vlasnicu računovodstvenog ureda Accounting and More.</strong> Novosel nakon dugogodišnjeg iskustva u reviziji i financijama odlučila je sigurnost dobro plaćenog posla zamijeniti vlastitim poduzetničkim putem. Danas gradi posao u Krapini, s klijentima koji su najvećim dijelom mikro i mali poduzetnici.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>- Ako nemate dobru savjetodavnu podršku, možete zglajzati,</strong> poruka je koja posebno vrijedi za one koji tek ulaze u poduzetništvo.</p>





<p class="wp-block-paragraph"><strong>Računovodstvo i više nije samo igra riječi</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Za Novosel računovodstvo počinje tek kada računovođa razumije čime se njegov klijent zapravo bavi. Nije dovoljno samo evidentirati poslovnu transakciju. Potrebno je znati što stoji iza nje, razumjeti poslovni model, pratiti likvidnost i profitabilnost te s poduzetnikom razgovarati o onome što brojke govore.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Moramo razgovarati“, jedna je od ključnih poruka razgovora. Poduzetnik mora razumjeti barem osnovne financijske pokazatelje svojega poslovanja, dok računovođa mora razumjeti njegov biznis.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer brojke same po sebi ne donose odluke. <strong>Odluke donose ljudi koji brojke razumiju.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno je to važno za mikro i male poduzetnike, koji često nemaju vlastiti financijski ili kontroling odjel. Vlasnik je istodobno direktor, prodavač, nabava, marketing, kadrovska služba i često – osoba koja rješava sve ostalo. Upravo zato kvalitetan računovođa može biti jedan od najvažnijih vanjskih suradnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Novosel upozorava i na čestu pogrešku: računovođu se angažira kako bi se „što manje platilo poreza“, umjesto da se brojke koriste za planiranje poslovanja. Financijski izvještaji nisu samo dokumentacija za državu ili banku. Oni su <strong>poslovna karta</strong> iz koje poduzetnik može vidjeti gdje se nalazi i kamo može krenuti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A s računovođom treba razgovarati prije nego što bude kasno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ako se devetomjesečni rezultat analizira na vrijeme, još se može planirati završetak godine i pripremiti strategija za sljedeću. Ako se čeka sredina prosinca, mogućnosti za promjene postaju puno manje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jednako je važno znati iskoristiti mogućnosti koje dopuštaju porezni i računovodstveni propisi. No i tu vrijedi jedno pravilo: računovođa može predložiti opcije i objasniti posljedice, ali odluku na kraju donosi poduzetnik. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U razgovoru je posebno snažan primjer IT tvrtke koja je u razvoj softvera uložila oko 200.000 eura, a taj softver nije bio odgovarajuće evidentiran u poslovnim knjigama. Problem nije nastao zato što netko nije znao napraviti knjiženje, nego zato što <strong>poduzetnik i računovođa nisu dovoljno razgovarali</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je možda i najvažnija poruka za male i mikro poduzetnike: računovođa ne bi trebao biti posljednja stanica kroz koju prolaze poslovni papiri, nego osoba s kojom razgovarate prije važnih poslovnih odluka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dobro savjetovanje može spriječiti pogrešku, nepotreban trošak, porezni rizik, ali i pomoći da se pravodobno procijeni može li tvrtka zaposliti nove ljude, kupiti opremu, otvoriti novi ured ili krenuti u investiciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">I pritom ne treba zanemariti još jednu stvar – povjerenje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Novosel govori o tome koliko je u manjim sredinama važno da klijent upozna računovođu, stekne sigurnost i vidi da iza usluge stoji osoba kojoj može vjerovati. Računovodstvo je intelektualna usluga i povjerenje se ne stječe preko noći.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato se poslovni odnos ne gradi samo preporukom, iako je ona i dalje iznimno važna. Gradi se znanjem, komunikacijom, odgovornošću i spremnošću da se poduzetniku kaže i ono što možda ne želi čuti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">A možda je najbolji financijski savjet iz ovog razgovora i najjednostavniji: <strong>živjeti i poslovati u okvirima onoga što si možemo priuštiti.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ne kupovati automobil zato što smo osnovali tvrtku, nego zato što smo prethodno osmislili kako ćemo ga platiti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mali koraci. Sigurni koraci. I dobre brojke iza njih.</p>



<p class="wp-block-paragraph">O poduzetništvu, računovodstvu, financijskoj i poslovnoj pismenosti i stvarnom životu malih poduzetnika slušajte u novoj epizodi podcasta <strong>Pametna Hrvatska</strong>, powered by Janaf, samo na <strong>prvom poslovnom radiju – PoslovniFM</strong>.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Poslovni FM #818/S26, Podcast Pametna Hrvatska, u partnerstvu s JANAF-om. Urednica Marijana Matković.</p>




<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska - JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 23. listopada 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska - JANAF!




Što zapravo očekujemo od svog računovođe? Da na kraju godine izračuna koliko moramo platiti poreza? Da preuzme račune, knjiži ih i pripremi izvještaje? Ili očekujemo nešto više – partner]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska - JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Što zapravo očekujemo od svog računovođe? Da na kraju godine izračuna koliko moramo platiti poreza? Da preuzme račune, knjiži ih i pripremi izvještaje? Ili očekujemo nešto više – partnera koji razumije naš posao i na temelju brojki može pomoći da donesemo bolju poslovnu odluku? </p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo je to bila jedna od ključnih tema razgovora u podcastu Pametna Hrvatska, u kojem je Marijana Matković ugostila <strong>Ivanu Novosel, vlasnicu računovodstvenog ureda Accounting and More.</strong> Novosel nakon dugogodišnjeg iskustva u reviziji i financijama odlučila je sigurnost dobro plaćenog posla zamijeniti vlastitim poduzetničkim putem. Danas gradi posao u Krapini, s klijentima koji su najvećim dijelom mikro i mali poduzetnici.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>- Ako nemate dobru savjetodavnu podršku, možete zglajzati,</strong> poruka je koja posebno vrijedi za one koji tek ulaze u poduzetništvo.</p>





<p class="wp-block-paragraph"><strong>Računovodstvo i više nije samo igra riječi</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Za Novosel računovodstvo počinje tek kada računovođa razumije čime se njegov klijent zapravo bavi. Nije dovoljno samo evidentirati poslovnu transakciju. Potrebno je znati što stoji iza nje, razumjeti poslovni model, pratiti likvidnost i profitabilnost te s poduzetnikom razgovarati o onome što brojke govore.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Moramo razgovarati“, jedna je od ključnih poruka razgovora. Poduzetnik mora razumjeti barem osnovne financijske pokazatelje svojega poslovanja, dok računovođa mora razumjeti njegov biznis.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer brojke same po sebi ne donose odluke. <strong>Odluke donose ljudi koji brojke razumiju.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno je to važno za mikro i male poduzetnike, koji često nemaju vlastiti financijski ili kontroling odjel. Vlasnik je istodobno direktor, prodavač, nabava, marketing, kadrovska služba i često – osoba koja rješava sve ostalo. Upravo zato kvalitetan računovođa može biti jedan od najvažnijih vanjskih suradnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Novosel upozorava i na čestu pogrešku: računovođu se angažira kako bi se „što manje platilo poreza“, umjesto da se brojke koriste za planiranje poslovanja. Financijski izvještaji nisu samo dokumentacija za državu ili banku. Oni su <strong>poslovna karta</strong> iz koje poduzetnik može vidjeti gdje se nalazi i kamo može krenuti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A s računovođom treba razgovarati prije nego što bude kasno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ako se devetomjesečni rezultat analizira na vrijeme, još se može planirati završetak godine i pripremiti strategija za sljedeću. Ako se čeka sredina prosinca, mogućnosti za promjene postaju puno manje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jednako je važno znati iskoristiti mogućnosti koje dopuštaju porezni i računovodstveni propisi. No i tu vrijedi jedno pravilo: računovođa može predložiti opcije i objasniti posljedice, ali odluku na kraju donosi poduzetnik. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U razgovoru je posebno snažan primjer IT tvrtke koja je u razvoj softvera uložila oko 200.000 eura, a taj softver nije bio odgovarajuće evidentiran u poslovnim knjigama. Problem nije nastao zato što netko nije znao napraviti knjiženje, nego zato što <strong>poduzetnik i računovođa nisu dovoljno razgovarali</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je možda i najvažnija poruka za male i mikro poduzetnike: računovođa ne bi trebao biti posljednja stanica kroz koju prolaze poslovni papiri, nego osoba s kojom razgovarate prije važnih poslovnih odluka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dobro savjetovanje može spriječiti pogrešku, nepotreban trošak, porezni rizik, ali i pomoći da se pravodobno procijeni može li tvrtka zaposliti nove ljude, kupiti opremu, otvoriti novi ured ili krenuti u investiciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">I pritom ne treba zanemariti još jednu stvar – povjerenje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Novosel govori o tome koliko je u manjim sredinama važno da klijent upozna računovođu, stekne sigurnost i vidi da iza usluge stoji osoba kojoj može vjerovati. Računovodstvo je intelektualna usluga i povjerenje se ne stječe preko noći.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato se poslovni odnos ne gradi samo preporukom, iako je ona i dalje iznimno važna. Gradi se znanjem, komunikacijom, odgovornošću i spremnošću da se poduzetniku kaže i ono što možda ne želi čuti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">A možda je najbolji financijski savjet iz ovog razgovora i najjednostavniji: <strong>živjeti i poslovati u okvirima onoga što si možemo priuštiti.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ne kupovati automobil zato što smo osnovali tvrtku, nego zato što smo prethodno osmislili kako ćemo ga platiti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mali koraci. Sigurni koraci. I dobre brojke iza njih.</p>



<p class="wp-block-paragraph">O poduzetništvu, računovodstvu, financijskoj i poslovnoj pismenosti i stvarnom životu malih poduzetnika slušajte u novoj epizodi podcasta <strong>Pametna Hrvatska</strong>, powered by Janaf, samo na <strong>prvom poslovnom radiju – PoslovniFM</strong>.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Poslovni FM #818/S26, Podcast Pametna Hrvatska, u partnerstvu s JANAF-om. Urednica Marijana Matković.</p>




<p class="wp-block-paragraph">Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska - JANAF!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 23. listopada 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2669349/c1e-r9q46hdxnw1s2k8o4-344dv6pdfdw5-ksdev3.mp3" length="41497884" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Partner serijala edukativnih podcasta Pametna Hrvatska - JANAF!




Što zapravo očekujemo od svog računovođe? Da na kraju godine izračuna koliko moramo platiti poreza? Da preuzme račune, knjiži ih i pripremi izvještaje? Ili očekujemo nešto više – partnera koji razumije naš posao i na temelju brojki može pomoći da donesemo bolju poslovnu odluku? 



Upravo je to bila jedna od ključnih tema razgovora u podcastu Pametna Hrvatska, u kojem je Marijana Matković ugostila Ivanu Novosel, vlasnicu računovodstvenog ureda Accounting and More. Novosel nakon dugogodišnjeg iskustva u reviziji i financijama odlučila je sigurnost dobro plaćenog posla zamijeniti vlastitim poduzetničkim putem. Danas gradi posao u Krapini, s klijentima koji su najvećim dijelom mikro i mali poduzetnici.



- Ako nemate dobru savjetodavnu podršku, možete zglajzati, poruka je koja posebno vrijedi za one koji tek ulaze u poduzetništvo.





Računovodstvo i više nije samo igra riječi



Za Novosel računovodstvo počinje tek kada računovođa razumije čime se njegov klijent zapravo bavi. Nije dovoljno samo evidentirati poslovnu transakciju. Potrebno je znati što stoji iza nje, razumjeti poslovni model, pratiti likvidnost i profitabilnost te s poduzetnikom razgovarati o onome što brojke govore.



„Moramo razgovarati“, jedna je od ključnih poruka razgovora. Poduzetnik mora razumjeti barem osnovne financijske pokazatelje svojega poslovanja, dok računovođa mora razumjeti njegov biznis.



Jer brojke same po sebi ne donose odluke. Odluke donose ljudi koji brojke razumiju.



Posebno je to važno za mikro i male poduzetnike, koji često nemaju vlastiti financijski ili kontroling odjel. Vlasnik je istodobno direktor, prodavač, nabava, marketing, kadrovska služba i često – osoba koja rješava sve ostalo. Upravo zato kvalitetan računovođa može biti jedan od najvažnijih vanjskih suradnika.



Novosel upozorava i na čestu pogrešku: računovođu se angažira kako bi se „što manje platilo poreza“, umjesto da se brojke koriste za planiranje poslovanja. Financijski izvještaji nisu samo dokumentacija za državu ili banku. Oni su poslovna karta iz koje poduzetnik može vidjeti gdje se nalazi i kamo može krenuti.



A s računovođom treba razgovarati prije nego što bude kasno.



Ako se devetomjesečni rezultat analizira na vrijeme, još se može planirati završetak godine i pripremiti strategija za sljedeću. Ako se čeka sredina prosinca, mogućnosti za promjene postaju puno manje.



Jednako je važno znati iskoristiti mogućnosti koje dopuštaju porezni i računovodstveni propisi. No i tu vrijedi jedno pravilo: računovođa može predložiti opcije i objasniti posljedice, ali odluku na kraju donosi poduzetnik. 



U razgovoru je posebno snažan primjer IT tvrtke koja je u razvoj softvera uložila oko 200.000 eura, a taj softver nije bio odgovarajuće evidentiran u poslovnim knjigama. Problem nije nastao zato što netko nije znao napraviti knjiženje, nego zato što poduzetnik i računovođa nisu dovoljno razgovarali.



To je možda i najvažnija poruka za male i mikro poduzetnike: računovođa ne bi trebao biti posljednja stanica kroz koju prolaze poslovni papiri, nego osoba s kojom razgovarate prije važnih poslovnih odluka.



Dobro savjetovanje može spriječiti pogrešku, nepotreban trošak, porezni rizik, ali i pomoći da se pravodobno procijeni može li tvrtka zaposliti nove ljude, kupiti opremu, otvoriti novi ured ili krenuti u investiciju.



I pritom ne treba zanemariti još jednu stvar – povjerenje.



Novosel govori o tome koliko je u manjim sredinama važno da klijent upozna računovođu, stekne sigurnost i vidi da iza usluge stoji osoba kojoj može vjerovati. Računovodstvo je intelektualna usluga i povjerenje se ne stječe preko noći.



Zato se poslovni odnos ne gradi samo preporukom, iako je ona i dalje iznimno važna. Gradi se znanjem, komunikacijom, odgovornošću i spremnošću da se poduzetniku kaže i ono što možda ne želi čuti. 



A možda je najbolji financijski savjet iz ovog razgovora i najjednostavniji: živjeti]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/Ivana-Novosel-Pametna-HR.jpeg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/Ivana-Novosel-Pametna-HR.jpeg</ssp:url>
		<ssp:title>Novosel: S računovođom treba razgovarati, malim poduzetnicima treba partner za poslovne odluke</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:43:03</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/Ivana-Novosel-Pametna-HR.jpeg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Mandušić: Uz visoko razvijenu tehnologiju, bit će i više reda u katastru i zemljišniku</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/pametna-hrvatska/mandusic-mladi-ljudi-sto-prije-trebaju-izaci-iz-okvira-usuditi-se-na-iskorake/</link>
	<pubDate>Fri, 16 Oct 2026 09:58:00 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://poslovnifm.com/?p=40309</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Podcast Pametna Hrvatska – u partnerstvu s JANAF-om!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Jeste li čuli za aplikaciju Saint Thomas? Iza nje stoji domaća ideja, splitska tvrtka Global Geomatica d.o.o. koja je nakon dugotrajnih priprema izradila aplikaciju, zapravo inovativno web GIS rješenje koje omogućava korisnicima pregled postojećih prostornih planova, katastarskih čestica, registra prostornih jedinica i ostalih prostornih podataka vezanih uz prostorno planiranje. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim pregleda, omogućena je izrada grafičkog dijela digitalnih prostornih planova. Korisnici mogu pregledati mogućnosti gradnje na pojedinoj čestici, u zonama u kojima je gradnja predviđena. Aplikacija je osmišljena kao alat za izradu grafičkog dijela digitalnih prostornih planova, a osim toga omogućava i izradu infrastrukture. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Najveća inovacija sustava je inteligentni modul koji, nakon što korisnik unese sve parametre i definira zonu korištenja prostora, automatski prikazuje moguće objekte na česticama koje zadovoljavaju uvjete gradnje unutar te zone (prema propisanom planu). Prvi korak je odabir željenog područja te pronalazak lokacije preko adrese ili broja katastarske čestice. Dostupan je veliki broj slojeva: prostorni planovi, digitalni prostorni planovi, katastar (katastarske čestice, katastarske općine, zgrade, brojevi katastarskih čestica), registar prostornih jedinica (županije, jedinice lokalne samouprave, naselja), Saint Thomas aplikacija namijenjena je za javne korisnike, vladine organizacije, inženjere i urbaniste. Javni korisnici imaju pristup pregledavanju podataka, dok je prijavljenim korisnicima omogućena izrada planova i sve funkcionalnosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Projekt je, ističe u razgovoru za podcast Pametna Hrvatska, powered by Janaf, Mate Mandušić, osnivač i direktor Global Geomatice, započeo 2022. godine. Od tada se sustav kontinuirano nadograđuje i proširuje novim funkcionalnostima, što ga čini fleksibilnim i prilagodljivim potrebama korisnika. </p>





<p class="wp-block-paragraph">- Započeli smo se baviti prostornim planovima prije dvije i pol godine, kada je izišao novi Pravilnik o prostornom planiranju u Hrvatskoj, prisjeća se Mandušić. Na pitanje urednice i voditeljice Ojdane Koharević da za slušatelje prvog poslovnog radija PoslovniFM pojasni o kojim je pravilima riječ, Mandušić pojašnjava kako je riječ je o tome da moramo izrađivati planove u zajedničkom geoinovacijskom  sustavu, kako bi svi planovi bili jednako obrađeni i kako bi se jednako obrađivali na području cijele Hrvatske, svi uvjeti gradnje i zaštite prostora. Mi smo tu kao tvrtka vidjeli svoj potencijal jer smo znali crtati i obrađivati geometrije i usklađivali s katastarskim planom te crtali preciznije i bolje i samim time angažirale su nas druge partnerske, urbanističke tvrtke. Nakon nekog vremena i zapošljavanja urbanista i arhitekata, dobili smo samostalnu licencu za izradu prostornih planova, te danas radimo prostorne planove širom Hrvatske, kaže Mandušić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za sada ovu aplikaciju primjenjuje Općina Varaždinske toplice, a uskoro će, kako se nada, s primjenom započeti još četiri grada i općine. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Govoreći o okolnostima poduzetničkoga puta, Mandušić naglašava veliku pomoć Splitsko-dalmatinske županije, odnosno Digitalne Dalmacije, jer su zahvaljujući njihovoj podršci dobili na korištenje prostor u njihovom poduzetničkom hubu u Splitu 3. Uz to, tvrtka je dva puta dobila nagrade za poduzetništvo, lani su na StartIT akademiji Digitalne akademije osvojili prestižno 2. mjesto upravo za ovu aplikaciju, te dobili i značajnu novčanu nagradu od 3 tisuće eura. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Global Geomatica je našla mjesto među osam start up timova u prvoj generaciji GROWit akceleratora Digitalne Dalmacije. Dobili su značajnu pomoć od 20.000 eura bespovratnih sredstava po startupu, već spomenuti besplatan uredski prostor u tehnološkom hubu Digitalne Dalmacije, intenzivan mentorski rad te internacionalna komponenta koja otvara vrata europske startup scene. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo na to međunarodno tržište ozbiljno računa Mandušić. </p>



<p class="wp-block-paragraph">- Softver Saint Thomas ima licencu za instaliranje na području cijele Europske unije, u zadnje dvije godine smo upravo s podrškom Digitalne Dalmacije dosta narasli, a nadam se da ćemo ovu aplikaciju primjenjivati i u inozemstvu, kaže Mandušić. Kako kaže, mnogo kontaktira s geodetima susjednih država, primjerice, jako je dobro stanje u Bosni i Hercegovini. Države Skandinavije su znatno sređenije od naše, naš katastar i zemljišne knjige izgledaju kao jedno veliko snalaženje, no sada kad imamo visoko razvijenu tehnologiju, bit će i više reda u katastru i zemljišniku, ocjenjuje. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz šest trenutačno zaposlenih, uskoro će biti novih zapošljavanja. Želimo izaći iz okvira koji nam se nameću, danas je ova struka administrativno jako zahtjevna, a ja sam najmlađi vlasnik tvrtke među tvrtkama koji se bave prostornim planiranjem u Hrvatskoj, kaže Mandušić. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Na kraju poručuje mladim ljudima kako bi trebali što prije izaći iz okvira, usuditi se, učiti, savjetovati se s drugima koji znaju više i tako napredovati poput ove splitske tvrtke.</p>





<p class="wp-block-paragraph">#817/S26 Podcast Pametna Hrvatska Urednica: Ojdana Koharević </p>




<p class="wp-block-paragraph">Podcast Pametna Hrvatska – u partnerstvu s JANAF-om!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 16. listopada 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Podcast Pametna Hrvatska – u partnerstvu s JANAF-om!




Jeste li čuli za aplikaciju Saint Thomas? Iza nje stoji domaća ideja, splitska tvrtka Global Geomatica d.o.o. koja je nakon dugotrajnih priprema izradila aplikaciju, zapravo inovativno web GIS rješ]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Podcast Pametna Hrvatska – u partnerstvu s JANAF-om!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Jeste li čuli za aplikaciju Saint Thomas? Iza nje stoji domaća ideja, splitska tvrtka Global Geomatica d.o.o. koja je nakon dugotrajnih priprema izradila aplikaciju, zapravo inovativno web GIS rješenje koje omogućava korisnicima pregled postojećih prostornih planova, katastarskih čestica, registra prostornih jedinica i ostalih prostornih podataka vezanih uz prostorno planiranje. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim pregleda, omogućena je izrada grafičkog dijela digitalnih prostornih planova. Korisnici mogu pregledati mogućnosti gradnje na pojedinoj čestici, u zonama u kojima je gradnja predviđena. Aplikacija je osmišljena kao alat za izradu grafičkog dijela digitalnih prostornih planova, a osim toga omogućava i izradu infrastrukture. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Najveća inovacija sustava je inteligentni modul koji, nakon što korisnik unese sve parametre i definira zonu korištenja prostora, automatski prikazuje moguće objekte na česticama koje zadovoljavaju uvjete gradnje unutar te zone (prema propisanom planu). Prvi korak je odabir željenog područja te pronalazak lokacije preko adrese ili broja katastarske čestice. Dostupan je veliki broj slojeva: prostorni planovi, digitalni prostorni planovi, katastar (katastarske čestice, katastarske općine, zgrade, brojevi katastarskih čestica), registar prostornih jedinica (županije, jedinice lokalne samouprave, naselja), Saint Thomas aplikacija namijenjena je za javne korisnike, vladine organizacije, inženjere i urbaniste. Javni korisnici imaju pristup pregledavanju podataka, dok je prijavljenim korisnicima omogućena izrada planova i sve funkcionalnosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Projekt je, ističe u razgovoru za podcast Pametna Hrvatska, powered by Janaf, Mate Mandušić, osnivač i direktor Global Geomatice, započeo 2022. godine. Od tada se sustav kontinuirano nadograđuje i proširuje novim funkcionalnostima, što ga čini fleksibilnim i prilagodljivim potrebama korisnika. </p>





<p class="wp-block-paragraph">- Započeli smo se baviti prostornim planovima prije dvije i pol godine, kada je izišao novi Pravilnik o prostornom planiranju u Hrvatskoj, prisjeća se Mandušić. Na pitanje urednice i voditeljice Ojdane Koharević da za slušatelje prvog poslovnog radija PoslovniFM pojasni o kojim je pravilima riječ, Mandušić pojašnjava kako je riječ je o tome da moramo izrađivati planove u zajedničkom geoinovacijskom  sustavu, kako bi svi planovi bili jednako obrađeni i kako bi se jednako obrađivali na području cijele Hrvatske, svi uvjeti gradnje i zaštite prostora. Mi smo tu kao tvrtka vidjeli svoj potencijal jer smo znali crtati i obrađivati geometrije i usklađivali s katastarskim planom te crtali preciznije i bolje i samim time angažirale su nas druge partnerske, urbanističke tvrtke. Nakon nekog vremena i zapošljavanja urbanista i arhitekata, dobili smo samostalnu licencu za izradu prostornih planova, te danas radimo prostorne planove širom Hrvatske, kaže Mandušić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za sada ovu aplikaciju primjenjuje Općina Varaždinske toplice, a uskoro će, kako se nada, s primjenom započeti još četiri grada i općine. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Govoreći o okolnostima poduzetničkoga puta, Mandušić naglašava veliku pomoć Splitsko-dalmatinske županije, odnosno Digitalne Dalmacije, jer su zahvaljujući njihovoj podršci dobili na korištenje prostor u njihovom poduzetničkom hubu u Splitu 3. Uz to, tvrtka je dva puta dobila nagrade za poduzetništvo, lani su na StartIT akademiji Digitalne akademije osvojili prestižno 2. mjesto upravo za ovu aplikaciju, te dobili i značajnu novčanu nagradu od 3 tisuće eura. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Global Geomatica je našla mjesto među osam start up timova u prvoj generaciji GROWit akceleratora Digitalne Dalmacije. Dobili su značajnu pomoć od 20.000 eura bespovratnih sredstava po startupu, već spomenuti besplatan uredski prostor u tehnološkom hubu Digitalne Dalmacije, intenzivan mentorski rad te internacionalna komponenta koja otvara vrata europske startup scene. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo na to međunarodno tržište ozbiljno računa Mandušić. </p>



<p class="wp-block-paragraph">- Softver Saint Thomas ima licencu za instaliranje na području cijele Europske unije, u zadnje dvije godine smo upravo s podrškom Digitalne Dalmacije dosta narasli, a nadam se da ćemo ovu aplikaciju primjenjivati i u inozemstvu, kaže Mandušić. Kako kaže, mnogo kontaktira s geodetima susjednih država, primjerice, jako je dobro stanje u Bosni i Hercegovini. Države Skandinavije su znatno sređenije od naše, naš katastar i zemljišne knjige izgledaju kao jedno veliko snalaženje, no sada kad imamo visoko razvijenu tehnologiju, bit će i više reda u katastru i zemljišniku, ocjenjuje. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz šest trenutačno zaposlenih, uskoro će biti novih zapošljavanja. Želimo izaći iz okvira koji nam se nameću, danas je ova struka administrativno jako zahtjevna, a ja sam najmlađi vlasnik tvrtke među tvrtkama koji se bave prostornim planiranjem u Hrvatskoj, kaže Mandušić. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Na kraju poručuje mladim ljudima kako bi trebali što prije izaći iz okvira, usuditi se, učiti, savjetovati se s drugima koji znaju više i tako napredovati poput ove splitske tvrtke.</p>





<p class="wp-block-paragraph">#817/S26 Podcast Pametna Hrvatska Urednica: Ojdana Koharević </p>




<p class="wp-block-paragraph">Podcast Pametna Hrvatska – u partnerstvu s JANAF-om!</p>




<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 16. listopada 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2660152/c1e-5nwxjcord73frdnx4-rkkd67z6f905-bwadbh.mp3" length="33496911" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Podcast Pametna Hrvatska – u partnerstvu s JANAF-om!




Jeste li čuli za aplikaciju Saint Thomas? Iza nje stoji domaća ideja, splitska tvrtka Global Geomatica d.o.o. koja je nakon dugotrajnih priprema izradila aplikaciju, zapravo inovativno web GIS rješenje koje omogućava korisnicima pregled postojećih prostornih planova, katastarskih čestica, registra prostornih jedinica i ostalih prostornih podataka vezanih uz prostorno planiranje. 



Osim pregleda, omogućena je izrada grafičkog dijela digitalnih prostornih planova. Korisnici mogu pregledati mogućnosti gradnje na pojedinoj čestici, u zonama u kojima je gradnja predviđena. Aplikacija je osmišljena kao alat za izradu grafičkog dijela digitalnih prostornih planova, a osim toga omogućava i izradu infrastrukture. 



Najveća inovacija sustava je inteligentni modul koji, nakon što korisnik unese sve parametre i definira zonu korištenja prostora, automatski prikazuje moguće objekte na česticama koje zadovoljavaju uvjete gradnje unutar te zone (prema propisanom planu). Prvi korak je odabir željenog područja te pronalazak lokacije preko adrese ili broja katastarske čestice. Dostupan je veliki broj slojeva: prostorni planovi, digitalni prostorni planovi, katastar (katastarske čestice, katastarske općine, zgrade, brojevi katastarskih čestica), registar prostornih jedinica (županije, jedinice lokalne samouprave, naselja), Saint Thomas aplikacija namijenjena je za javne korisnike, vladine organizacije, inženjere i urbaniste. Javni korisnici imaju pristup pregledavanju podataka, dok je prijavljenim korisnicima omogućena izrada planova i sve funkcionalnosti. 



Projekt je, ističe u razgovoru za podcast Pametna Hrvatska, powered by Janaf, Mate Mandušić, osnivač i direktor Global Geomatice, započeo 2022. godine. Od tada se sustav kontinuirano nadograđuje i proširuje novim funkcionalnostima, što ga čini fleksibilnim i prilagodljivim potrebama korisnika. 





- Započeli smo se baviti prostornim planovima prije dvije i pol godine, kada je izišao novi Pravilnik o prostornom planiranju u Hrvatskoj, prisjeća se Mandušić. Na pitanje urednice i voditeljice Ojdane Koharević da za slušatelje prvog poslovnog radija PoslovniFM pojasni o kojim je pravilima riječ, Mandušić pojašnjava kako je riječ je o tome da moramo izrađivati planove u zajedničkom geoinovacijskom  sustavu, kako bi svi planovi bili jednako obrađeni i kako bi se jednako obrađivali na području cijele Hrvatske, svi uvjeti gradnje i zaštite prostora. Mi smo tu kao tvrtka vidjeli svoj potencijal jer smo znali crtati i obrađivati geometrije i usklađivali s katastarskim planom te crtali preciznije i bolje i samim time angažirale su nas druge partnerske, urbanističke tvrtke. Nakon nekog vremena i zapošljavanja urbanista i arhitekata, dobili smo samostalnu licencu za izradu prostornih planova, te danas radimo prostorne planove širom Hrvatske, kaže Mandušić.



Za sada ovu aplikaciju primjenjuje Općina Varaždinske toplice, a uskoro će, kako se nada, s primjenom započeti još četiri grada i općine. 



Govoreći o okolnostima poduzetničkoga puta, Mandušić naglašava veliku pomoć Splitsko-dalmatinske županije, odnosno Digitalne Dalmacije, jer su zahvaljujući njihovoj podršci dobili na korištenje prostor u njihovom poduzetničkom hubu u Splitu 3. Uz to, tvrtka je dva puta dobila nagrade za poduzetništvo, lani su na StartIT akademiji Digitalne akademije osvojili prestižno 2. mjesto upravo za ovu aplikaciju, te dobili i značajnu novčanu nagradu od 3 tisuće eura. 



Global Geomatica je našla mjesto među osam start up timova u prvoj generaciji GROWit akceleratora Digitalne Dalmacije. Dobili su značajnu pomoć od 20.000 eura bespovratnih sredstava po startupu, već spomenuti besplatan uredski prostor u tehnološkom hubu Digitalne Dalmacije, intenzivan mentorski rad te internacionalna komponenta koja otvara vrata europske startup scene. 



Upravo na to međunarodno tržište ozbiljno računa Mandušić. 



- Softver Saint Thomas ima licencu za instaliranje na p]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/FOTOGRAFIJE-ZA-OBJAVU-1400-x-1400-piks.jpg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/FOTOGRAFIJE-ZA-OBJAVU-1400-x-1400-piks.jpg</ssp:url>
		<ssp:title>Mandušić: Uz visoko razvijenu tehnologiju, bit će i više reda u katastru i zemljišniku</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:34:44</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/FOTOGRAFIJE-ZA-OBJAVU-1400-x-1400-piks.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Ožić: Medijacija nije samo rješavanje sukoba. Ona je pogled iznutra &#8211; na ljude</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/medijator/ozic-medijacija-nije-samo-rjesavanje-sukoba-ona-je-pogled-iznutra-na-ljude/</link>
	<pubDate>Fri, 09 Oct 2026 10:05:00 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">66ef355c-3d92-528f-a621-b5a0db4be440</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><em>Pravo mi je brak, compliance savjest, a medijacija ljubav</em> – slikovito je svoj profesionalni put u podcastu <strong>Medijator</strong> prvog poslovnog radija PoslovniFM opisala Sanja Ožić, stručnjakinja za javno zdravstvo i zdravstveni sustav, korporativno pravo, compliance, ljudske resurse i medijaciju. U razgovoru s dr. Srđanom Šimcem otvorila je niz pitanja koja nadilaze klasično poimanje pravne struke i medijacije: kako spriječiti konflikt prije nego što preraste u spor, zašto pravila sama po sebi nisu dovoljna, kakvu ulogu u organizacijama ima komunikacija te zašto će mentalno zdravlje i odnosi među ljudima sve više postajati poslovna tema.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ožić svoj profesionalni put opisuje kao niz „prestrojavanja“. Završila je pravo, bavila se radnim pravom, gradskom upravom, sindikalnim radom, položila pravosudni ispit, a potom profesionalno povezala pravo i medicinu. Upravo je u tom spoju, kaže, pronašla zajedničku poveznicu - <strong>čovjeka</strong>. Gotovo pola radnog vijeka provela je u zdravstvu, a iskustvo je stjecala i u korporativnom upravljanju, uključujući područje gospodarenja otpadom, compliance i HR.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Koji god poslovni proces da vodite, ne vode ga procedure, ne vode ga pravila, nego ga vode ljudi</strong>, poručuje Ožić. Upravo ta rečenica možda najbolje objašnjava njezin interes za medijaciju.</p>





<h4 id="h-od-pravila-prema-ljudima" class="wp-block-heading">Od pravila prema ljudima</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Za Ožić compliance nije samo pitanje usklađenosti pravilnika, statuta i drugih regulatornih zahtjeva. Compliance, ističe, mora imati širu upravljačku perspektivu – mora odgovoriti na pitanje kako nešto provesti, kako upravljati rizicima i kako pratiti provedbu. A jedan od rizika koji se često zanemaruje jest upravo <strong>rizik konflikta</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer konflikt, upozorava, najčešće ne počinje otvorenim sukobom. Počinje – <strong>nerazumijevanjem</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Možete pravno savršeno urediti proces, napisati pravilnike i postaviti procedure, ali kada dođe ponedjeljak ujutro i ljudi sjednu za stol, mogu se pojaviti potpuno različite perspektive, interesi i očekivanja. Pravila možda jesu jasna na papiru, ali ljudi ih ne doživljavaju nužno na isti način.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato Ožić medijaciju ne vidi samo kao posljednju stanicu nakon što je spor već nastao. Upravo suprotno – medijacija joj je otvorila prostor <strong>prevencije konflikta</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Što zapravo učiniti prije nego što uopće do spora dođe?, pitanje je koje je, kaže, počela postavljati nakon osnovne obuke za medijatore. U tom smislu medijacija postaje svojevrsna nadogradnja compliancea: ako compliance pokušava prevenirati pravne, financijske i reputacijske štete, medijacija može pomoći u prepoznavanju i upravljanju odnosima i konfliktima koji takvim štetama mogu prethoditi.</p>



<h4 id="h-soft-skill-koji-postaje-poslovna-potreba" class="wp-block-heading">„Soft skill“ koji postaje poslovna potreba</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Medijacija se često svrstava u „meke vještine“. No Ožić smatra da je upravo to pogrešno shvaćanje. Riječ je o vještini koja je <strong>prioritetna ako želimo da poslovni procesi budu održivi</strong>, jer nijedan sustav ne funkcionira bez ljudi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno zanimljivim smatra prostor koji se otvara između compliancea, poslovne etike i medijacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poslovna etika, kaže, već je prisutna, ali pitanje je kako je provesti u svakodnevnom poslovanju. Njezin je odgovor – između ostalog, poslovnom medijacijom. Ona može pomoći u prevenciji konflikata, unaprjeđenju organizacijske kulture i edukaciji o tome <strong>kako komuniciramo</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Medijacija je upravo taj pogled iznutra“, kaže Ožić. Za razliku od stalnog bavljenja onime što je izvana vidljivo – rezultatima, pravilima, postignućima i poslovnim procesima – medijacija vraća fokus na ljude: kako komuniciraju, kako razumiju jedni druge i što se događa u njihovim odnosima.</p>



<h4 id="h-kada-deeskalacija-vise-nije-moguca" class="wp-block-heading">Kada deeskalacija više nije moguća</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno mjesto u razgovoru zauzelo je pitanje što učiniti <strong>kada konflikt već eskalira</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ožić će upravo o tome govoriti i na radionici posvećenoj situacijama u kojima deeskalacija nije uspjela. Jer ni najbolja tehnika ne znači da će svaki konflikt biti moguće odmah smiriti. Ponekad je potrebno postaviti granice.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Mi kao medijatori nismo odgovorni za tuđi konflikt. Ne zauzimamo ničiju stranu. Ne dijelimo pravo ni pravdu. Pokušavamo razumjeti ljude i dovesti ih do toga da oni zajednički dođu do rješenja koje je najbolje za njih, objašnjava.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo u postavljanju granica vidi važnu poveznicu s mentalnim zdravljem.</p>



<h4 id="h-nema-zdravlja-bez-mentalnog-zdravlja" class="wp-block-heading">Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Mentalno zdravlje, upozorava Ožić, nije izdvojena tema niti luksuz koji se može promatrati izvan poslovnog sustava. Ono je sastavni dio zdravlja, a psihosocijalni rizici i stres već su dio svakodnevice brojnih zaposlenika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno je to izraženo u zdravstvu, gdje se istodobno susreću različita zanimanja, hijerarhije, odgovornosti prema pacijentima, zaposlenicima i upravljačkim strukturama. Uz to, nedostatak radne snage dodatno povećava pritisak na sustav.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato Ožić prostor za medijaciju vidi ne samo u korporativnom upravljanju, nego i u zdravstvu i drugim sustavima u kojima su ljudi pod velikim pritiskom.</p>



<h4 id="h-promjenu-ne-mozete-izbjeci-mozete-je-samo-odgoditi" class="wp-block-heading">Promjenu ne možete izbjeći – možete je samo odgoditi</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Na kraju razgovora Sanja Ožić izdvaja nekoliko jednostavnih, ali vrlo snažnih poruka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prva je da <strong>promjenu ne možemo izbjeći</strong>. Možemo je samo odgoditi, a što je dulje odgađamo, to više zaostajemo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Druga je još važnija: bez obzira na to razgovaramo li u poslovnom ili privatnom kontekstu, s druge strane uvijek imamo – čovjeka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Očekivati savršenost kod nesavršenih unaprijed je osuđeno na propast, kaže Ožić. Svatko može imati loš dan, loš tjedan ili lošu godinu, ali to nije opravdanje da prema drugima izgubimo poštovanje i uvažavanje. Razumijevanje ljudi, njihovih potreba i emocija koje stoje iza tih potreba nije nešto što bi trebalo ostati rezervirano za medijacijski stol. To je znanje koje se može i treba primjenjivati svakodnevno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A njezina završna poruka možda je i najosobnija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Medijacija joj je, kaže, u život ušla brzo i bez otpora. „Što ulazi u život brzo i bez otpora? Tako vam u život ulazi ljubav.“ U početku je možda bila zaljubljenost u novu vještinu, ali je s vremenom postala nešto čvršće – stvarna ljubav prema medijaciji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer medijacija, zaključuje Ožić, osvješćuje ono što je u našim životima najvažnije – <strong>odnose s drugim ljudima</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo zato razgovor Sanje Ožić i Srđana Šimca nije samo razgovor o medijaciji. To je razgovor o tome kako graditi poslovne i životne odnose u svijetu u kojem su promjene sve brže, sustavi sve složeniji, a ljudi – unatoč svim pravilima, procedurama i tehnologijama – i dalje ostaju središte svakog procesa.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Hrvatska udruga za medijaciju od <strong>12. do 16. listopada 2026.</strong> godine organizira <strong>16. Tjedan medijacije</strong> pod sloganom: Medijacijom možemo zajedno učiniti svijet HUManijim!</p>



<p class="has-text-align-left wp-block-paragraph">Tijekom pet dana održat će se niz besplatnih predavanja, radionica, webinara, okruglih stolova i drugih aktivnosti otvorenih građanima, ali i stručnjacima, organizacijama i poslovnoj zajednici.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Urednik: dr. Srđan Šimac</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 9. listopada 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Pravo mi je brak, compliance savjest, a medijacija ljubav – slikovito je svoj profesionalni put u podcastu Medijator prvog poslovnog radija PoslovniFM opisala Sanja Ožić, stručnjakinja za javno zdravstvo i zdravstveni sustav, korporativno pravo, complian]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><em>Pravo mi je brak, compliance savjest, a medijacija ljubav</em> – slikovito je svoj profesionalni put u podcastu <strong>Medijator</strong> prvog poslovnog radija PoslovniFM opisala Sanja Ožić, stručnjakinja za javno zdravstvo i zdravstveni sustav, korporativno pravo, compliance, ljudske resurse i medijaciju. U razgovoru s dr. Srđanom Šimcem otvorila je niz pitanja koja nadilaze klasično poimanje pravne struke i medijacije: kako spriječiti konflikt prije nego što preraste u spor, zašto pravila sama po sebi nisu dovoljna, kakvu ulogu u organizacijama ima komunikacija te zašto će mentalno zdravlje i odnosi među ljudima sve više postajati poslovna tema.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ožić svoj profesionalni put opisuje kao niz „prestrojavanja“. Završila je pravo, bavila se radnim pravom, gradskom upravom, sindikalnim radom, položila pravosudni ispit, a potom profesionalno povezala pravo i medicinu. Upravo je u tom spoju, kaže, pronašla zajedničku poveznicu - <strong>čovjeka</strong>. Gotovo pola radnog vijeka provela je u zdravstvu, a iskustvo je stjecala i u korporativnom upravljanju, uključujući područje gospodarenja otpadom, compliance i HR.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Koji god poslovni proces da vodite, ne vode ga procedure, ne vode ga pravila, nego ga vode ljudi</strong>, poručuje Ožić. Upravo ta rečenica možda najbolje objašnjava njezin interes za medijaciju.</p>





<h4 id="h-od-pravila-prema-ljudima" class="wp-block-heading">Od pravila prema ljudima</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Za Ožić compliance nije samo pitanje usklađenosti pravilnika, statuta i drugih regulatornih zahtjeva. Compliance, ističe, mora imati širu upravljačku perspektivu – mora odgovoriti na pitanje kako nešto provesti, kako upravljati rizicima i kako pratiti provedbu. A jedan od rizika koji se često zanemaruje jest upravo <strong>rizik konflikta</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer konflikt, upozorava, najčešće ne počinje otvorenim sukobom. Počinje – <strong>nerazumijevanjem</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Možete pravno savršeno urediti proces, napisati pravilnike i postaviti procedure, ali kada dođe ponedjeljak ujutro i ljudi sjednu za stol, mogu se pojaviti potpuno različite perspektive, interesi i očekivanja. Pravila možda jesu jasna na papiru, ali ljudi ih ne doživljavaju nužno na isti način.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato Ožić medijaciju ne vidi samo kao posljednju stanicu nakon što je spor već nastao. Upravo suprotno – medijacija joj je otvorila prostor <strong>prevencije konflikta</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Što zapravo učiniti prije nego što uopće do spora dođe?, pitanje je koje je, kaže, počela postavljati nakon osnovne obuke za medijatore. U tom smislu medijacija postaje svojevrsna nadogradnja compliancea: ako compliance pokušava prevenirati pravne, financijske i reputacijske štete, medijacija može pomoći u prepoznavanju i upravljanju odnosima i konfliktima koji takvim štetama mogu prethoditi.</p>



<h4 id="h-soft-skill-koji-postaje-poslovna-potreba" class="wp-block-heading">„Soft skill“ koji postaje poslovna potreba</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Medijacija se često svrstava u „meke vještine“. No Ožić smatra da je upravo to pogrešno shvaćanje. Riječ je o vještini koja je <strong>prioritetna ako želimo da poslovni procesi budu održivi</strong>, jer nijedan sustav ne funkcionira bez ljudi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno zanimljivim smatra prostor koji se otvara između compliancea, poslovne etike i medijacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poslovna etika, kaže, već je prisutna, ali pitanje je kako je provesti u svakodnevnom poslovanju. Njezin je odgovor – između ostalog, poslovnom medijacijom. Ona može pomoći u prevenciji konflikata, unaprjeđenju organizacijske kulture i edukaciji o tome <strong>kako komuniciramo</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Medijacija je upravo taj pogled iznutra“, kaže Ožić. Za razliku od stalnog bavljenja onime što je izvana vidljivo – rezultatima, pravilima, postignućima i poslovnim procesima – medijacija vraća fokus na ljude: kako komuniciraju, kako razumiju jedni druge i što se događa u njihovim odnosima.</p>



<h4 id="h-kada-deeskalacija-vise-nije-moguca" class="wp-block-heading">Kada deeskalacija više nije moguća</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno mjesto u razgovoru zauzelo je pitanje što učiniti <strong>kada konflikt već eskalira</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ožić će upravo o tome govoriti i na radionici posvećenoj situacijama u kojima deeskalacija nije uspjela. Jer ni najbolja tehnika ne znači da će svaki konflikt biti moguće odmah smiriti. Ponekad je potrebno postaviti granice.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Mi kao medijatori nismo odgovorni za tuđi konflikt. Ne zauzimamo ničiju stranu. Ne dijelimo pravo ni pravdu. Pokušavamo razumjeti ljude i dovesti ih do toga da oni zajednički dođu do rješenja koje je najbolje za njih, objašnjava.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo u postavljanju granica vidi važnu poveznicu s mentalnim zdravljem.</p>



<h4 id="h-nema-zdravlja-bez-mentalnog-zdravlja" class="wp-block-heading">Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Mentalno zdravlje, upozorava Ožić, nije izdvojena tema niti luksuz koji se može promatrati izvan poslovnog sustava. Ono je sastavni dio zdravlja, a psihosocijalni rizici i stres već su dio svakodnevice brojnih zaposlenika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno je to izraženo u zdravstvu, gdje se istodobno susreću različita zanimanja, hijerarhije, odgovornosti prema pacijentima, zaposlenicima i upravljačkim strukturama. Uz to, nedostatak radne snage dodatno povećava pritisak na sustav.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato Ožić prostor za medijaciju vidi ne samo u korporativnom upravljanju, nego i u zdravstvu i drugim sustavima u kojima su ljudi pod velikim pritiskom.</p>



<h4 id="h-promjenu-ne-mozete-izbjeci-mozete-je-samo-odgoditi" class="wp-block-heading">Promjenu ne možete izbjeći – možete je samo odgoditi</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Na kraju razgovora Sanja Ožić izdvaja nekoliko jednostavnih, ali vrlo snažnih poruka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prva je da <strong>promjenu ne možemo izbjeći</strong>. Možemo je samo odgoditi, a što je dulje odgađamo, to više zaostajemo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Druga je još važnija: bez obzira na to razgovaramo li u poslovnom ili privatnom kontekstu, s druge strane uvijek imamo – čovjeka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Očekivati savršenost kod nesavršenih unaprijed je osuđeno na propast, kaže Ožić. Svatko može imati loš dan, loš tjedan ili lošu godinu, ali to nije opravdanje da prema drugima izgubimo poštovanje i uvažavanje. Razumijevanje ljudi, njihovih potreba i emocija koje stoje iza tih potreba nije nešto što bi trebalo ostati rezervirano za medijacijski stol. To je znanje koje se može i treba primjenjivati svakodnevno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A njezina završna poruka možda je i najosobnija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Medijacija joj je, kaže, u život ušla brzo i bez otpora. „Što ulazi u život brzo i bez otpora? Tako vam u život ulazi ljubav.“ U početku je možda bila zaljubljenost u novu vještinu, ali je s vremenom postala nešto čvršće – stvarna ljubav prema medijaciji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer medijacija, zaključuje Ožić, osvješćuje ono što je u našim životima najvažnije – <strong>odnose s drugim ljudima</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo zato razgovor Sanje Ožić i Srđana Šimca nije samo razgovor o medijaciji. To je razgovor o tome kako graditi poslovne i životne odnose u svijetu u kojem su promjene sve brže, sustavi sve složeniji, a ljudi – unatoč svim pravilima, procedurama i tehnologijama – i dalje ostaju središte svakog procesa.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Hrvatska udruga za medijaciju od <strong>12. do 16. listopada 2026.</strong> godine organizira <strong>16. Tjedan medijacije</strong> pod sloganom: Medijacijom možemo zajedno učiniti svijet HUManijim!</p>



<p class="has-text-align-left wp-block-paragraph">Tijekom pet dana održat će se niz besplatnih predavanja, radionica, webinara, okruglih stolova i drugih aktivnosti otvorenih građanima, ali i stručnjacima, organizacijama i poslovnoj zajednici.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Urednik: dr. Srđan Šimac</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 9. listopada 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2650636/c1e-813rjhv5g6xuxp1q6-mkq8mwx5bnjv-wphpik.mp3" length="43208330" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Pravo mi je brak, compliance savjest, a medijacija ljubav – slikovito je svoj profesionalni put u podcastu Medijator prvog poslovnog radija PoslovniFM opisala Sanja Ožić, stručnjakinja za javno zdravstvo i zdravstveni sustav, korporativno pravo, compliance, ljudske resurse i medijaciju. U razgovoru s dr. Srđanom Šimcem otvorila je niz pitanja koja nadilaze klasično poimanje pravne struke i medijacije: kako spriječiti konflikt prije nego što preraste u spor, zašto pravila sama po sebi nisu dovoljna, kakvu ulogu u organizacijama ima komunikacija te zašto će mentalno zdravlje i odnosi među ljudima sve više postajati poslovna tema.



Ožić svoj profesionalni put opisuje kao niz „prestrojavanja“. Završila je pravo, bavila se radnim pravom, gradskom upravom, sindikalnim radom, položila pravosudni ispit, a potom profesionalno povezala pravo i medicinu. Upravo je u tom spoju, kaže, pronašla zajedničku poveznicu - čovjeka. Gotovo pola radnog vijeka provela je u zdravstvu, a iskustvo je stjecala i u korporativnom upravljanju, uključujući područje gospodarenja otpadom, compliance i HR.



Koji god poslovni proces da vodite, ne vode ga procedure, ne vode ga pravila, nego ga vode ljudi, poručuje Ožić. Upravo ta rečenica možda najbolje objašnjava njezin interes za medijaciju.





Od pravila prema ljudima



Za Ožić compliance nije samo pitanje usklađenosti pravilnika, statuta i drugih regulatornih zahtjeva. Compliance, ističe, mora imati širu upravljačku perspektivu – mora odgovoriti na pitanje kako nešto provesti, kako upravljati rizicima i kako pratiti provedbu. A jedan od rizika koji se često zanemaruje jest upravo rizik konflikta.



Jer konflikt, upozorava, najčešće ne počinje otvorenim sukobom. Počinje – nerazumijevanjem.



Možete pravno savršeno urediti proces, napisati pravilnike i postaviti procedure, ali kada dođe ponedjeljak ujutro i ljudi sjednu za stol, mogu se pojaviti potpuno različite perspektive, interesi i očekivanja. Pravila možda jesu jasna na papiru, ali ljudi ih ne doživljavaju nužno na isti način.



Zato Ožić medijaciju ne vidi samo kao posljednju stanicu nakon što je spor već nastao. Upravo suprotno – medijacija joj je otvorila prostor prevencije konflikta.



- Što zapravo učiniti prije nego što uopće do spora dođe?, pitanje je koje je, kaže, počela postavljati nakon osnovne obuke za medijatore. U tom smislu medijacija postaje svojevrsna nadogradnja compliancea: ako compliance pokušava prevenirati pravne, financijske i reputacijske štete, medijacija može pomoći u prepoznavanju i upravljanju odnosima i konfliktima koji takvim štetama mogu prethoditi.



„Soft skill“ koji postaje poslovna potreba



Medijacija se često svrstava u „meke vještine“. No Ožić smatra da je upravo to pogrešno shvaćanje. Riječ je o vještini koja je prioritetna ako želimo da poslovni procesi budu održivi, jer nijedan sustav ne funkcionira bez ljudi.



Posebno zanimljivim smatra prostor koji se otvara između compliancea, poslovne etike i medijacije.



Poslovna etika, kaže, već je prisutna, ali pitanje je kako je provesti u svakodnevnom poslovanju. Njezin je odgovor – između ostalog, poslovnom medijacijom. Ona može pomoći u prevenciji konflikata, unaprjeđenju organizacijske kulture i edukaciji o tome kako komuniciramo.



„Medijacija je upravo taj pogled iznutra“, kaže Ožić. Za razliku od stalnog bavljenja onime što je izvana vidljivo – rezultatima, pravilima, postignućima i poslovnim procesima – medijacija vraća fokus na ljude: kako komuniciraju, kako razumiju jedni druge i što se događa u njihovim odnosima.



Kada deeskalacija više nije moguća



Posebno mjesto u razgovoru zauzelo je pitanje što učiniti kada konflikt već eskalira.



Ožić će upravo o tome govoriti i na radionici posvećenoj situacijama u kojima deeskalacija nije uspjela. Jer ni najbolja tehnika ne znači da će svaki konflikt biti moguće odmah smiriti. Ponekad je potrebno postaviti granice.



- Mi kao medijatori nismo odgovorni za tuđi konflikt. Ne zauzimamo ničiju stranu]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/rsz_fotografije_za_objavu_1400_x_1400_piks.jpg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/rsz_fotografije_za_objavu_1400_x_1400_piks.jpg</ssp:url>
		<ssp:title>Ožić: Medijacija nije samo rješavanje sukoba. Ona je pogled iznutra &#8211; na ljude</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:44:53</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/10/rsz_fotografije_za_objavu_1400_x_1400_piks.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Biraj zeleno: U smeće ne bacamo samo hranu, nego i novac, energiju i resurse</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/ritam-posla/biraj-zeleno-u-smece-ne-bacamo-samo-hranu-nego-i-novac-energiju-i-resure/</link>
	<pubDate>Tue, 29 Sep 2026 09:29:35 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://poslovnifm.com/?p=40161</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Otpad od hrane nije samo pitanje onoga što ćemo navečer baciti u kantu za biootpad. Kada bacimo hranu, bacili smo i vodu, energiju, tlo, rad ljudi, transport i novac koji smo za tu hranu platili. Upravo zato smanjenje otpada od hrane sve više postaje pitanje odgovornog ponašanja pojedinca, ali i odgovornosti proizvođača, institucija i cijelog društva.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se svake godine <strong>29. rujna</strong>, s ciljem upozoravanja na važnost racionalnog gospodarenja namirnicama i smanjenja otpada u cijelom lancu opskrbe. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2019. godine ovaj dan kako bi se globalno podigla svijest o problemu bacanja hrane i potaknulo djelovanje na svim razinama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo zato, o toj temi u podcastu Ritam posla na Poslovni FM radiju razgovarale <strong>profesorica Anet Režek Jambrak, voditeljica Laboratorija za održivi razvoj Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu</strong> i <strong>Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih komunikacija Nestléa</strong>. Povod je, uz Međunarodni dan, i inicijativa Biraj zeleno, koju Nestlé provodi s partnerima upravo s ciljem edukacije građana o tome kako smanjiti otpad od hrane. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U svijetu se, prema podacima, na godinu baci oko 120 milijardi tona hrane, što je gotovo 20 % svih proizvedenih namirnica. U Hrvatskoj se pak godišnje baci oko 70 kilograma hrane po stanovniku, pri čemu najveći dio otpada nastaje u kućanstvima. Zato je, ističu sugovornice u razgovoru s urednicom podcasta Majom Antonić, promjena ponašanja potrošača jedan od ključnih elemenata borbe protiv otpada.</p>





<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hrana nije otpad, nego resurs
</strong>Profesorica Anet Režek Jambrak naglašava kako je jedan od problema i nedovoljno razumijevanje oznaka na hrani. Razlika između „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do” važna je za sigurnost, ali i za smanjenje nepotrebnog bacanja hrane. </p>



<p class="wp-block-paragraph">„Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu proizvoda – okus, miris i teksturu – dok proizvod nakon tog datuma ne znači automatski da je zdravstveno neispravan. Upravo zato potrošačima treba dati više znanja kako bi mogli pravilno procijeniti što još mogu koristiti.
No edukacija ne počinje samo u trgovini. Ona uključuje i planiranje kupnje, pravilno slaganje namirnica u hladnjaku, korištenje ostataka hrane i promišljanje o tome što nam zaista treba. </p>



<p class="wp-block-paragraph">„Hrana je resurs”, jedna je od ključnih poruka razgovora. Takav pogled vodi i prema principima kružne ekonomije: ostatak jedne namirnice može postati sastojak drugog obroka, prilog, umak ili čak sirovina za neki novi proizvod.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Paradoks današnjeg vremena jest da nam je hrane dostupnije nego ikada, a upravo zbog te dostupnosti često je manje cijenimo.
Generacije naših baka i djedova nisu imale današnji komfor. Hrana se planirala, čuvala i koristila do kraja. Nije se bacalo ono što se moglo iskoristiti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Nestlé je upravo tu ideju stavio u središte ovogodišnje inicijative Biraj zeleno – povezivanje iskustva starijih i znanja mlađih generacija.
Na radionici održanoj u ugostiteljsko-turističkoj školi učenici koji se školuju za kuhare kuhali su sa svojim bakama, uz vodstvo chefa Marija Mandarića. Cilj je bio jednostavan: pokazati koliko se namirnica može iskoristiti kada se malo razmišlja izvan uobičajenih obrazaca.
Radionice se nastavljaju i na jesen, a planirane su i besplatne radionice za građane. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Odgovornost proizvođača ne završava prodajom
</strong>Helena Radić Bosanac ističe kako Nestlé inicijativu ne promatra samo kao komunikacijsku kampanju.
- Kao najveći svjetski proizvođač hrane ne želimo samo govoriti o problemu, nego želimo biti dio rješenja poručila je. To znači djelovati u dva smjera: educirati potrošače i zaposlenike, ali istodobno mijenjati vlastite procese.
Posebno je važan sustav kojim se proizvodi koji se ne uspiju prodati u trgovinama, a još su dovoljno daleko od isteka roka trajanja, doniraju partnerima koji ih potom prosljeđuju građanima u potrebi. Istodobno, dobro planiranje proizvodnje i prodaje smanjuje i količinu viškova i neprodanih proizvoda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za uspostavljanje takvog sustava bilo je potrebno povezati različite dijelove kompanije – od financija i logistike do planiranja proizvodnje i prodaje. Rezultat je, prema podacima iz razgovora, da je Nestlé u Hrvatskoj u 2025. godini u odnosu na baznu godinu 2022./2023. smanjio uništavanje hrane kao proizvođač za 70 posto. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Najjednostavnija promjena – planirati
</strong>Možda najkonkretnija poruka razgovora nije komplicirana tehnologija niti veliki projekt. To je – planiranje.
Što već imamo kod kuće? Što moramo potrošiti prvo? Koliko nam stvarno treba? Što možemo skuhati od ostataka? Što treba kupiti, a što već imamo?
Helena Radić Bosanac ispričala je i vlastiti primjer: nakon što je sa suprugom sjela i napravila jednostavan plan obroka za nekoliko dana, prvo su pogledali što već imaju kod kuće, a tek potom napravili popis onoga što treba kupiti. Mala promjena koja ne zahtijeva ni novac ni posebnu tehnologiju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Slično vrijedi i za kruh – namirnicu koju obje sugovornice izdvajaju kao onu koju nikako ne bi trebalo bacati. Od starog kruha mogu nastati krušne mrvice, pohani kruh, topli sendviči, deserti ili drugi obroci. Ključno je pravilno ga čuvati i na vrijeme odlučiti kako ga iskoristiti.
Jer, zaključak razgovora možda je najjednostavniji upravo u tome: ono što danas nazivamo otpadom, vrlo često je samo resurs kojem još nismo pronašli novu namjenu.
A odgovorniji odnos prema hrani ne počinje negdje drugdje. Počinje u našem hladnjaku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Informativan, poučan i iskren razgovor poslušajte u streamu PoslovniFM radija i na brojnim podcast platformama.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Urednica: Maja Antonić</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 29. rujna 2026., na Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Otpad od hrane nije samo pitanje onoga što ćemo navečer baciti u kantu za biootpad. Kada bacimo hranu, bacili smo i vodu, energiju, tlo, rad ljudi, transport i novac koji smo za tu hranu platili. Upravo zato smanjenje otpada od hrane sve više postaje pit]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Otpad od hrane nije samo pitanje onoga što ćemo navečer baciti u kantu za biootpad. Kada bacimo hranu, bacili smo i vodu, energiju, tlo, rad ljudi, transport i novac koji smo za tu hranu platili. Upravo zato smanjenje otpada od hrane sve više postaje pitanje odgovornog ponašanja pojedinca, ali i odgovornosti proizvođača, institucija i cijelog društva.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se svake godine <strong>29. rujna</strong>, s ciljem upozoravanja na važnost racionalnog gospodarenja namirnicama i smanjenja otpada u cijelom lancu opskrbe. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2019. godine ovaj dan kako bi se globalno podigla svijest o problemu bacanja hrane i potaknulo djelovanje na svim razinama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo zato, o toj temi u podcastu Ritam posla na Poslovni FM radiju razgovarale <strong>profesorica Anet Režek Jambrak, voditeljica Laboratorija za održivi razvoj Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu</strong> i <strong>Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih komunikacija Nestléa</strong>. Povod je, uz Međunarodni dan, i inicijativa Biraj zeleno, koju Nestlé provodi s partnerima upravo s ciljem edukacije građana o tome kako smanjiti otpad od hrane. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U svijetu se, prema podacima, na godinu baci oko 120 milijardi tona hrane, što je gotovo 20 % svih proizvedenih namirnica. U Hrvatskoj se pak godišnje baci oko 70 kilograma hrane po stanovniku, pri čemu najveći dio otpada nastaje u kućanstvima. Zato je, ističu sugovornice u razgovoru s urednicom podcasta Majom Antonić, promjena ponašanja potrošača jedan od ključnih elemenata borbe protiv otpada.</p>





<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hrana nije otpad, nego resurs
</strong>Profesorica Anet Režek Jambrak naglašava kako je jedan od problema i nedovoljno razumijevanje oznaka na hrani. Razlika između „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do” važna je za sigurnost, ali i za smanjenje nepotrebnog bacanja hrane. </p>



<p class="wp-block-paragraph">„Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu proizvoda – okus, miris i teksturu – dok proizvod nakon tog datuma ne znači automatski da je zdravstveno neispravan. Upravo zato potrošačima treba dati više znanja kako bi mogli pravilno procijeniti što još mogu koristiti.
No edukacija ne počinje samo u trgovini. Ona uključuje i planiranje kupnje, pravilno slaganje namirnica u hladnjaku, korištenje ostataka hrane i promišljanje o tome što nam zaista treba. </p>



<p class="wp-block-paragraph">„Hrana je resurs”, jedna je od ključnih poruka razgovora. Takav pogled vodi i prema principima kružne ekonomije: ostatak jedne namirnice može postati sastojak drugog obroka, prilog, umak ili čak sirovina za neki novi proizvod.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Paradoks današnjeg vremena jest da nam je hrane dostupnije nego ikada, a upravo zbog te dostupnosti često je manje cijenimo.
Generacije naših baka i djedova nisu imale današnji komfor. Hrana se planirala, čuvala i koristila do kraja. Nije se bacalo ono što se moglo iskoristiti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Nestlé je upravo tu ideju stavio u središte ovogodišnje inicijative Biraj zeleno – povezivanje iskustva starijih i znanja mlađih generacija.
Na radionici održanoj u ugostiteljsko-turističkoj školi učenici koji se školuju za kuhare kuhali su sa svojim bakama, uz vodstvo chefa Marija Mandarića. Cilj je bio jednostavan: pokazati koliko se namirnica može iskoristiti kada se malo razmišlja izvan uobičajenih obrazaca.
Radionice se nastavljaju i na jesen, a planirane su i besplatne radionice za građane. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Odgovornost proizvođača ne završava prodajom
</strong>Helena Radić Bosanac ističe kako Nestlé inicijativu ne promatra samo kao komunikacijsku kampanju.
- Kao najveći svjetski proizvođač hrane ne želimo samo govoriti o problemu, nego želimo biti dio rješenja poručila je. To znači djelovati u dva smjera: educirati potrošače i zaposlenike, ali istodobno mijenjati vlastite procese.
Posebno je važan sustav kojim se proizvodi koji se ne uspiju prodati u trgovinama, a još su dovoljno daleko od isteka roka trajanja, doniraju partnerima koji ih potom prosljeđuju građanima u potrebi. Istodobno, dobro planiranje proizvodnje i prodaje smanjuje i količinu viškova i neprodanih proizvoda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za uspostavljanje takvog sustava bilo je potrebno povezati različite dijelove kompanije – od financija i logistike do planiranja proizvodnje i prodaje. Rezultat je, prema podacima iz razgovora, da je Nestlé u Hrvatskoj u 2025. godini u odnosu na baznu godinu 2022./2023. smanjio uništavanje hrane kao proizvođač za 70 posto. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Najjednostavnija promjena – planirati
</strong>Možda najkonkretnija poruka razgovora nije komplicirana tehnologija niti veliki projekt. To je – planiranje.
Što već imamo kod kuće? Što moramo potrošiti prvo? Koliko nam stvarno treba? Što možemo skuhati od ostataka? Što treba kupiti, a što već imamo?
Helena Radić Bosanac ispričala je i vlastiti primjer: nakon što je sa suprugom sjela i napravila jednostavan plan obroka za nekoliko dana, prvo su pogledali što već imaju kod kuće, a tek potom napravili popis onoga što treba kupiti. Mala promjena koja ne zahtijeva ni novac ni posebnu tehnologiju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Slično vrijedi i za kruh – namirnicu koju obje sugovornice izdvajaju kao onu koju nikako ne bi trebalo bacati. Od starog kruha mogu nastati krušne mrvice, pohani kruh, topli sendviči, deserti ili drugi obroci. Ključno je pravilno ga čuvati i na vrijeme odlučiti kako ga iskoristiti.
Jer, zaključak razgovora možda je najjednostavniji upravo u tome: ono što danas nazivamo otpadom, vrlo često je samo resurs kojem još nismo pronašli novu namjenu.
A odgovorniji odnos prema hrani ne počinje negdje drugdje. Počinje u našem hladnjaku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Informativan, poučan i iskren razgovor poslušajte u streamu PoslovniFM radija i na brojnim podcast platformama.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Urednica: Maja Antonić</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 29. rujna 2026., na Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2635316/c1e-d0rzpuop8kqc34m3j-9j2d3xr2iq8n-u1ha2x.mp3" length="43284215" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Otpad od hrane nije samo pitanje onoga što ćemo navečer baciti u kantu za biootpad. Kada bacimo hranu, bacili smo i vodu, energiju, tlo, rad ljudi, transport i novac koji smo za tu hranu platili. Upravo zato smanjenje otpada od hrane sve više postaje pitanje odgovornog ponašanja pojedinca, ali i odgovornosti proizvođača, institucija i cijelog društva.



Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se svake godine 29. rujna, s ciljem upozoravanja na važnost racionalnog gospodarenja namirnicama i smanjenja otpada u cijelom lancu opskrbe. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2019. godine ovaj dan kako bi se globalno podigla svijest o problemu bacanja hrane i potaknulo djelovanje na svim razinama.



Upravo zato, o toj temi u podcastu Ritam posla na Poslovni FM radiju razgovarale profesorica Anet Režek Jambrak, voditeljica Laboratorija za održivi razvoj Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu i Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih komunikacija Nestléa. Povod je, uz Međunarodni dan, i inicijativa Biraj zeleno, koju Nestlé provodi s partnerima upravo s ciljem edukacije građana o tome kako smanjiti otpad od hrane. 



U svijetu se, prema podacima, na godinu baci oko 120 milijardi tona hrane, što je gotovo 20 % svih proizvedenih namirnica. U Hrvatskoj se pak godišnje baci oko 70 kilograma hrane po stanovniku, pri čemu najveći dio otpada nastaje u kućanstvima. Zato je, ističu sugovornice u razgovoru s urednicom podcasta Majom Antonić, promjena ponašanja potrošača jedan od ključnih elemenata borbe protiv otpada.





Hrana nije otpad, nego resurs
Profesorica Anet Režek Jambrak naglašava kako je jedan od problema i nedovoljno razumijevanje oznaka na hrani. Razlika između „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do” važna je za sigurnost, ali i za smanjenje nepotrebnog bacanja hrane. 



„Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu proizvoda – okus, miris i teksturu – dok proizvod nakon tog datuma ne znači automatski da je zdravstveno neispravan. Upravo zato potrošačima treba dati više znanja kako bi mogli pravilno procijeniti što još mogu koristiti.
No edukacija ne počinje samo u trgovini. Ona uključuje i planiranje kupnje, pravilno slaganje namirnica u hladnjaku, korištenje ostataka hrane i promišljanje o tome što nam zaista treba. 



„Hrana je resurs”, jedna je od ključnih poruka razgovora. Takav pogled vodi i prema principima kružne ekonomije: ostatak jedne namirnice može postati sastojak drugog obroka, prilog, umak ili čak sirovina za neki novi proizvod.



Paradoks današnjeg vremena jest da nam je hrane dostupnije nego ikada, a upravo zbog te dostupnosti često je manje cijenimo.
Generacije naših baka i djedova nisu imale današnji komfor. Hrana se planirala, čuvala i koristila do kraja. Nije se bacalo ono što se moglo iskoristiti. 



Nestlé je upravo tu ideju stavio u središte ovogodišnje inicijative Biraj zeleno – povezivanje iskustva starijih i znanja mlađih generacija.
Na radionici održanoj u ugostiteljsko-turističkoj školi učenici koji se školuju za kuhare kuhali su sa svojim bakama, uz vodstvo chefa Marija Mandarića. Cilj je bio jednostavan: pokazati koliko se namirnica može iskoristiti kada se malo razmišlja izvan uobičajenih obrazaca.
Radionice se nastavljaju i na jesen, a planirane su i besplatne radionice za građane. 



Odgovornost proizvođača ne završava prodajom
Helena Radić Bosanac ističe kako Nestlé inicijativu ne promatra samo kao komunikacijsku kampanju.
- Kao najveći svjetski proizvođač hrane ne želimo samo govoriti o problemu, nego želimo biti dio rješenja poručila je. To znači djelovati u dva smjera: educirati potrošače i zaposlenike, ali istodobno mijenjati vlastite procese.
Posebno je važan sustav kojim se proizvodi koji se ne uspiju prodati u trgovinama, a još su dovoljno daleko od isteka roka trajanja, doniraju partnerima koji ih potom prosljeđuju građanima u potrebi. Istodobno, dobro planiranje proizvodnje i prodaje smanjuje i količinu viškova i neprod]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Ritam-posla-Nestle.jpg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Ritam-posla-Nestle.jpg</ssp:url>
		<ssp:title>Biraj zeleno: U smeće ne bacamo samo hranu, nego i novac, energiju i resurse</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:44:54</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Ritam-posla-Nestle.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Harapin Molc: Radna sreća nije luksuz, nego imperativ svake organizacije</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/poslovna-spica/harapin-molc-radna-sreca-nije-luksuz-nego-imperativ-svake-organizacije/</link>
	<pubDate>Wed, 23 Sep 2026 08:26:00 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">1d362f82-7e07-5be2-91c2-4ad600f884d1</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Znate li da <strong>od 21. do 25. rujna 2026. traje Međunarodni tjedan sreće na radnom mjestu</strong>, globalna inicijativa koja se održava u više od 55 zemalja i želi otvoriti razgovor o tome kako rad učiniti mjestom na kojem ljudi mogu dobro raditi, razvijati se i osjećati se dobro. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi poslovni radio Poslovni FM donosi ekskluzivni razgovor dr. Saše <strong>Petra s Martinom Harapin Molc – predsjednicom Udruge za radnu sreću, predavačicom na Međunarodnoj akademiji radne sreće i prvom menadžericom radne sreće u Hrvatskoj.</strong> Razgovor otvara pitanje koje se često preskače kada govorimo o produktivnosti, rezultatima i poslovanju: <strong>kakav je osjećaj biti čovjek na svom radnom mjestu?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Što ako problem nije u tome što ljudi ne rade dovoljno, nego u tome što na posao dolaze s grčem u želucu? I što ako produktivnost ne raste kontrolom, pritiskom i strahom od pogreške, nego povjerenjem, dobrim odnosima, jasnim ciljevima i osjećajem da ono što radimo ima smisla? Može li se osoba smijati na poslu i istodobno biti produktivna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo tim pitanjima bavi se nova <strong>Poslovna špica</strong>, a razgovor na Poslovnom FM-u ide puno dalje od pitanja jesu li zaposlenici zadovoljni ili nezadovoljni.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Harapin Molc otvoreno govori o vlastitom iskustvu rada u toksičnom radnom okruženju i o tome kako je upravo iz tog iskustva nastala njezina odluka da se posveti radnoj sreći. Kako kaže, promatrala je kako toksični obrasci guše potencijale ljudi i timova te odlučila istraživati i graditi okruženja u kojima se ljudi osjećaju dobro, vole raditi, ne boje se ponedjeljka i žele dati najbolje od sebe.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Radna sreća nije luksuz, već imperativ svake organizacije, </strong>poruka je koja se provlači kroz cijeli razgovor.</p>





<p class="wp-block-paragraph">No što zapravo znači biti sretan na poslu?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ne znači sjediti osam sati, zabavljati se, ne raditi ništa i na kraju mjeseca primiti plaću. Ne znači ni da posao mora biti lagan, bez rokova, odgovornosti, pritisaka i stresnih situacija. Radna sreća, objašnjava Harapin Molc, način je na koji čovjek doživljava svoj posao i sebe u tom poslu – uključuje radno okruženje, odnose s ljudima, komunikaciju, osjećaj smisla i spoznaju da naš trud i doprinos netko vidi i prepoznaje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">I upravo tu razgovor postaje posebno zanimljiv menadžerima i poduzetnicima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer zaposleniku nije dovoljno samo reći: „Imaš posao i plaću, što još želiš?”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ljudi žele osjećaj pripadnosti. Žele da ih se čuje. Žele dati ideju, vidjeti rezultat svojeg rada i znati da njihov doprinos ima vrijednost. Harapin Molc upozorava da dugoročno nije dovoljno samo sjediti na radnom mjestu i izvršavati zadatke. Čovjek je socijalno biće i želi biti prihvaćen, primijećen i uključen.</p>



<h4 id="h-sto-ljude-zapravo-cini-nesretnima" class="wp-block-heading">Što ljude zapravo čini nesretnima?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Jedan od možda najzanimljivijih dijelova razgovora odnosi se na ono što zaposlenike čini nesretnima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Intuitivno bismo mnogi prvo pomislili na plaću. No prema anketama koje je provodila Udruga za radnu sreću, plaća nije bila na vrhu popisa. Kao važniji izvori nezadovoljstva izdvojili su se <strong>međuljudski odnosi, loša komunikacija nadređenih i kolega te izostanak pohvale i priznanja</strong>. Jedno jednostavno „hvala” ili „ovo je bilo dobro” može, kaže Harapin Molc, otvoriti puno više prostora za motivaciju nego što menadžeri često pretpostavljaju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je posebno važno u vremenu kada mnoge organizacije na pad produktivnosti odgovaraju dodatnom kontrolom. Više kontrole. Više zabrana. Više praćenja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A možda bi trebalo početi s drugačijim pitanjem: <strong>jesu li ljudima jasni ciljevi, imaju li osjećaj smisla, mogu li razgovarati s nadređenima i kolegama i imaju li dovoljno prostora za odgovornost i inicijativu?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer produktivnost nije isto što i broj sati provedenih u uredu. Kako ističe Harapin Molc, prava produktivnost kombinacija je fokusa, kvalitete, dobrih odluka i što manje nepotrebnog trošenja energije. Motiviran zaposlenik koji zna cilj i ima dobru komunikaciju može kvalitetno obaviti posao i za kraće vrijeme.</p>



<h4 id="h-a-sto-se-dogada-kada-se-ljudi-pocnu-bojati-pogreske" class="wp-block-heading">A što se događa kada se ljudi počnu bojati pogreške?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Urednik Saša Petar u razgovoru otvara još jedan važan problem – odnos prema pogreškama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tko radi, taj i griješi. No ako se svaka pogreška pretvara u „cirkus”, zaposlenici vrlo brzo nauče jednu jednostavnu lekciju: <strong>najsigurniji način da ne pogriješiš jest da ništa ne napraviš.</strong> Ne predlažeš poboljšanje. Ne upozoravaš na problem. Ne eksperimentiraš. Ne pitaš. Ne riskiraš. Radiš samo ono što ti je rečeno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Takva organizacija možda izgleda uredno, ali teško može biti inovativna, razvojna i dugoročno uspješna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je radna sreća, prema riječima gošće Poslovne špice, proces koji zahtijeva stalno ulaganje - i menadžmenta i zaposlenika. Nije riječ o stanju koje jednom postignemo pa zauvijek traje. Odnos prema ljudima, komunikacija i način na koji reagiramo na pogreške svakodnevno grade ili narušavaju povjerenje.</p>



<h4 id="h-moze-li-osmijeh-biti-poslovni-alat" class="wp-block-heading">Može li osmijeh biti poslovni alat?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Jedna od najupečatljivijih priča iz razgovora govori upravo o osmijehu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Martina Harapin Molc prisjetila se kako je u jednoj tvrtki bila pozvana u ured direktora zato što se – smijala. U kulturi u kojoj se gotovo nitko nije smijao, njezin je osmijeh očito bio problem. Kasnije je shvatila da nema poslodavca koji joj može oduzeti osmijeh jer osmijeh, kaže, otvara vrata i olakšava komunikaciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zvuči gotovo nevjerojatno, ali upravo zato ova priča otvara ozbiljno poslovno pitanje:</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zašto bismo osmijeh, dobru atmosferu i međuljudsku povezanost automatski suprotstavljali radu i rezultatima?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Pauza za kavu, kratki neformalni razgovor ili nekoliko minuta u kojima ljudi razmijene informacije nisu nužno gubitak vremena. I takvi trenuci mogu pomoći povezivanju ljudi. A zadovoljstvo zaposlenika ne ostaje unutar zidova tvrtke. Ono se prenosi i na klijente i kupce.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zaposlenici su prva točka kontakta s korisnikom i svojevrsni ambasadori organizacije. Ako nisu zadovoljni, tvrdi Harapin Molc, korisnik će to osjetiti. Ako jesu, stvaraju se uvjeti za povjerenje, kvalitetniju komunikaciju i bolje korisničko iskustvo. <strong>„Povjerenje je valuta koja ne gubi na vrijednosti”</strong>, jedna je od poruka razgovora.</p>



<h4 id="h-ipak-sreca-nije-samo-posao-menadzera" class="wp-block-heading">Ipak, sreća nije samo posao menadžera</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Tu dolazimo do važne ravnoteže. Menadžer nije odgovoran za cjelokupnu osobnu sreću zaposlenika. Svatko nosi vlastitu odgovornost, vlastite okolnosti i vlastiti odnos prema sebi. Ali menadžer jest odgovoran za <strong>radno okruženje koje stvara</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je radna sreća dvosmjerna ulica. Organizacija može stvoriti uvjete, ali i zaposlenik sudjeluje u izgradnji odnosa, komunikacije i atmosfere. Ljubaznost, zahvalnost, otvorenost i spremnost na suradnju nisu jednosmjerna obveza poslodavca.</p>



<p class="wp-block-paragraph">I možda je upravo zato ovaj razgovor važan u tjednu posvećenom sreći na radnom mjestu. Ne zato da svi od ponedjeljka hodamo uredom s umjetnim osmijehom.Nego da se zapitamo <strong>kako se zapravo osjećamo tamo gdje provodimo velik dio svog života</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Ne sretni, ono, da se stalno kao smijemo, nego istinski da se dobro osjećamo, kaže Harapin Molc. Jer ono što nosimo s posla često nosimo i kući - a dobro ili loše raspoloženje ne ostaje na vratima ureda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je možda pravo pitanje ovog Međunarodnog tjedna sreće na radnom mjestu jednostavno: <strong>Kakav je osjećaj biti na poslu u vašoj tvrtki?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">I još važnije – <strong>što svatko od nas može napraviti da taj osjećaj bude malo bolji?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer radna sreća nije odsutnost problema, rokova, odgovornosti i teških dana. Ona je mogućnost da i u takvom poslu postoji smisao, poštovanje, povjerenje, dobra komunikacija i osjećaj da ono što radimo vrijedi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A to je tema o kojoj vrijedi razgovarati – ne samo jedan tjedan u godini.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Poslušajte Poslovnu špicu s Martinom Harapin Molc na Poslovnom FM-u, kao i na svim našim podcast platformama.</strong> </p>





<p class="wp-block-paragraph">Urednik: Saša Petar Foto: Darko Buković/PoslovniFM.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 23. rujna 2026. Sva prava pridržava Poslovna strana života – PoslovniFM.</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Znate li da od 21. do 25. rujna 2026. traje Međunarodni tjedan sreće na radnom mjestu, globalna inicijativa koja se održava u više od 55 zemalja i želi otvoriti razgovor o tome kako rad učiniti mjestom na kojem ljudi mogu dobro raditi, razvijati se i osj]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Znate li da <strong>od 21. do 25. rujna 2026. traje Međunarodni tjedan sreće na radnom mjestu</strong>, globalna inicijativa koja se održava u više od 55 zemalja i želi otvoriti razgovor o tome kako rad učiniti mjestom na kojem ljudi mogu dobro raditi, razvijati se i osjećati se dobro. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi poslovni radio Poslovni FM donosi ekskluzivni razgovor dr. Saše <strong>Petra s Martinom Harapin Molc – predsjednicom Udruge za radnu sreću, predavačicom na Međunarodnoj akademiji radne sreće i prvom menadžericom radne sreće u Hrvatskoj.</strong> Razgovor otvara pitanje koje se često preskače kada govorimo o produktivnosti, rezultatima i poslovanju: <strong>kakav je osjećaj biti čovjek na svom radnom mjestu?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Što ako problem nije u tome što ljudi ne rade dovoljno, nego u tome što na posao dolaze s grčem u želucu? I što ako produktivnost ne raste kontrolom, pritiskom i strahom od pogreške, nego povjerenjem, dobrim odnosima, jasnim ciljevima i osjećajem da ono što radimo ima smisla? Može li se osoba smijati na poslu i istodobno biti produktivna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo tim pitanjima bavi se nova <strong>Poslovna špica</strong>, a razgovor na Poslovnom FM-u ide puno dalje od pitanja jesu li zaposlenici zadovoljni ili nezadovoljni.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Harapin Molc otvoreno govori o vlastitom iskustvu rada u toksičnom radnom okruženju i o tome kako je upravo iz tog iskustva nastala njezina odluka da se posveti radnoj sreći. Kako kaže, promatrala je kako toksični obrasci guše potencijale ljudi i timova te odlučila istraživati i graditi okruženja u kojima se ljudi osjećaju dobro, vole raditi, ne boje se ponedjeljka i žele dati najbolje od sebe.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Radna sreća nije luksuz, već imperativ svake organizacije, </strong>poruka je koja se provlači kroz cijeli razgovor.</p>





<p class="wp-block-paragraph">No što zapravo znači biti sretan na poslu?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ne znači sjediti osam sati, zabavljati se, ne raditi ništa i na kraju mjeseca primiti plaću. Ne znači ni da posao mora biti lagan, bez rokova, odgovornosti, pritisaka i stresnih situacija. Radna sreća, objašnjava Harapin Molc, način je na koji čovjek doživljava svoj posao i sebe u tom poslu – uključuje radno okruženje, odnose s ljudima, komunikaciju, osjećaj smisla i spoznaju da naš trud i doprinos netko vidi i prepoznaje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">I upravo tu razgovor postaje posebno zanimljiv menadžerima i poduzetnicima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer zaposleniku nije dovoljno samo reći: „Imaš posao i plaću, što još želiš?”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ljudi žele osjećaj pripadnosti. Žele da ih se čuje. Žele dati ideju, vidjeti rezultat svojeg rada i znati da njihov doprinos ima vrijednost. Harapin Molc upozorava da dugoročno nije dovoljno samo sjediti na radnom mjestu i izvršavati zadatke. Čovjek je socijalno biće i želi biti prihvaćen, primijećen i uključen.</p>



<h4 id="h-sto-ljude-zapravo-cini-nesretnima" class="wp-block-heading">Što ljude zapravo čini nesretnima?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Jedan od možda najzanimljivijih dijelova razgovora odnosi se na ono što zaposlenike čini nesretnima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Intuitivno bismo mnogi prvo pomislili na plaću. No prema anketama koje je provodila Udruga za radnu sreću, plaća nije bila na vrhu popisa. Kao važniji izvori nezadovoljstva izdvojili su se <strong>međuljudski odnosi, loša komunikacija nadređenih i kolega te izostanak pohvale i priznanja</strong>. Jedno jednostavno „hvala” ili „ovo je bilo dobro” može, kaže Harapin Molc, otvoriti puno više prostora za motivaciju nego što menadžeri često pretpostavljaju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je posebno važno u vremenu kada mnoge organizacije na pad produktivnosti odgovaraju dodatnom kontrolom. Više kontrole. Više zabrana. Više praćenja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A možda bi trebalo početi s drugačijim pitanjem: <strong>jesu li ljudima jasni ciljevi, imaju li osjećaj smisla, mogu li razgovarati s nadređenima i kolegama i imaju li dovoljno prostora za odgovornost i inicijativu?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer produktivnost nije isto što i broj sati provedenih u uredu. Kako ističe Harapin Molc, prava produktivnost kombinacija je fokusa, kvalitete, dobrih odluka i što manje nepotrebnog trošenja energije. Motiviran zaposlenik koji zna cilj i ima dobru komunikaciju može kvalitetno obaviti posao i za kraće vrijeme.</p>



<h4 id="h-a-sto-se-dogada-kada-se-ljudi-pocnu-bojati-pogreske" class="wp-block-heading">A što se događa kada se ljudi počnu bojati pogreške?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Urednik Saša Petar u razgovoru otvara još jedan važan problem – odnos prema pogreškama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tko radi, taj i griješi. No ako se svaka pogreška pretvara u „cirkus”, zaposlenici vrlo brzo nauče jednu jednostavnu lekciju: <strong>najsigurniji način da ne pogriješiš jest da ništa ne napraviš.</strong> Ne predlažeš poboljšanje. Ne upozoravaš na problem. Ne eksperimentiraš. Ne pitaš. Ne riskiraš. Radiš samo ono što ti je rečeno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Takva organizacija možda izgleda uredno, ali teško može biti inovativna, razvojna i dugoročno uspješna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je radna sreća, prema riječima gošće Poslovne špice, proces koji zahtijeva stalno ulaganje - i menadžmenta i zaposlenika. Nije riječ o stanju koje jednom postignemo pa zauvijek traje. Odnos prema ljudima, komunikacija i način na koji reagiramo na pogreške svakodnevno grade ili narušavaju povjerenje.</p>



<h4 id="h-moze-li-osmijeh-biti-poslovni-alat" class="wp-block-heading">Može li osmijeh biti poslovni alat?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Jedna od najupečatljivijih priča iz razgovora govori upravo o osmijehu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Martina Harapin Molc prisjetila se kako je u jednoj tvrtki bila pozvana u ured direktora zato što se – smijala. U kulturi u kojoj se gotovo nitko nije smijao, njezin je osmijeh očito bio problem. Kasnije je shvatila da nema poslodavca koji joj može oduzeti osmijeh jer osmijeh, kaže, otvara vrata i olakšava komunikaciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zvuči gotovo nevjerojatno, ali upravo zato ova priča otvara ozbiljno poslovno pitanje:</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zašto bismo osmijeh, dobru atmosferu i međuljudsku povezanost automatski suprotstavljali radu i rezultatima?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Pauza za kavu, kratki neformalni razgovor ili nekoliko minuta u kojima ljudi razmijene informacije nisu nužno gubitak vremena. I takvi trenuci mogu pomoći povezivanju ljudi. A zadovoljstvo zaposlenika ne ostaje unutar zidova tvrtke. Ono se prenosi i na klijente i kupce.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zaposlenici su prva točka kontakta s korisnikom i svojevrsni ambasadori organizacije. Ako nisu zadovoljni, tvrdi Harapin Molc, korisnik će to osjetiti. Ako jesu, stvaraju se uvjeti za povjerenje, kvalitetniju komunikaciju i bolje korisničko iskustvo. <strong>„Povjerenje je valuta koja ne gubi na vrijednosti”</strong>, jedna je od poruka razgovora.</p>



<h4 id="h-ipak-sreca-nije-samo-posao-menadzera" class="wp-block-heading">Ipak, sreća nije samo posao menadžera</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Tu dolazimo do važne ravnoteže. Menadžer nije odgovoran za cjelokupnu osobnu sreću zaposlenika. Svatko nosi vlastitu odgovornost, vlastite okolnosti i vlastiti odnos prema sebi. Ali menadžer jest odgovoran za <strong>radno okruženje koje stvara</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je radna sreća dvosmjerna ulica. Organizacija može stvoriti uvjete, ali i zaposlenik sudjeluje u izgradnji odnosa, komunikacije i atmosfere. Ljubaznost, zahvalnost, otvorenost i spremnost na suradnju nisu jednosmjerna obveza poslodavca.</p>



<p class="wp-block-paragraph">I možda je upravo zato ovaj razgovor važan u tjednu posvećenom sreći na radnom mjestu. Ne zato da svi od ponedjeljka hodamo uredom s umjetnim osmijehom.Nego da se zapitamo <strong>kako se zapravo osjećamo tamo gdje provodimo velik dio svog života</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Ne sretni, ono, da se stalno kao smijemo, nego istinski da se dobro osjećamo, kaže Harapin Molc. Jer ono što nosimo s posla često nosimo i kući - a dobro ili loše raspoloženje ne ostaje na vratima ureda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je možda pravo pitanje ovog Međunarodnog tjedna sreće na radnom mjestu jednostavno: <strong>Kakav je osjećaj biti na poslu u vašoj tvrtki?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">I još važnije – <strong>što svatko od nas može napraviti da taj osjećaj bude malo bolji?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Jer radna sreća nije odsutnost problema, rokova, odgovornosti i teških dana. Ona je mogućnost da i u takvom poslu postoji smisao, poštovanje, povjerenje, dobra komunikacija i osjećaj da ono što radimo vrijedi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A to je tema o kojoj vrijedi razgovarati – ne samo jedan tjedan u godini.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Poslušajte Poslovnu špicu s Martinom Harapin Molc na Poslovnom FM-u, kao i na svim našim podcast platformama.</strong> </p>





<p class="wp-block-paragraph">Urednik: Saša Petar Foto: Darko Buković/PoslovniFM.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 23. rujna 2026. Sva prava pridržava Poslovna strana života – PoslovniFM.</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2620995/c1e-7go3juvjkr2sq8jn0-pk8pr2v7swd7-d7ylee.mp3" length="33930549" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Znate li da od 21. do 25. rujna 2026. traje Međunarodni tjedan sreće na radnom mjestu, globalna inicijativa koja se održava u više od 55 zemalja i želi otvoriti razgovor o tome kako rad učiniti mjestom na kojem ljudi mogu dobro raditi, razvijati se i osjećati se dobro. 



Prvi poslovni radio Poslovni FM donosi ekskluzivni razgovor dr. Saše Petra s Martinom Harapin Molc – predsjednicom Udruge za radnu sreću, predavačicom na Međunarodnoj akademiji radne sreće i prvom menadžericom radne sreće u Hrvatskoj. Razgovor otvara pitanje koje se često preskače kada govorimo o produktivnosti, rezultatima i poslovanju: kakav je osjećaj biti čovjek na svom radnom mjestu?



Što ako problem nije u tome što ljudi ne rade dovoljno, nego u tome što na posao dolaze s grčem u želucu? I što ako produktivnost ne raste kontrolom, pritiskom i strahom od pogreške, nego povjerenjem, dobrim odnosima, jasnim ciljevima i osjećajem da ono što radimo ima smisla? Može li se osoba smijati na poslu i istodobno biti produktivna.



Upravo tim pitanjima bavi se nova Poslovna špica, a razgovor na Poslovnom FM-u ide puno dalje od pitanja jesu li zaposlenici zadovoljni ili nezadovoljni.



Harapin Molc otvoreno govori o vlastitom iskustvu rada u toksičnom radnom okruženju i o tome kako je upravo iz tog iskustva nastala njezina odluka da se posveti radnoj sreći. Kako kaže, promatrala je kako toksični obrasci guše potencijale ljudi i timova te odlučila istraživati i graditi okruženja u kojima se ljudi osjećaju dobro, vole raditi, ne boje se ponedjeljka i žele dati najbolje od sebe.



Radna sreća nije luksuz, već imperativ svake organizacije, poruka je koja se provlači kroz cijeli razgovor.





No što zapravo znači biti sretan na poslu?



Ne znači sjediti osam sati, zabavljati se, ne raditi ništa i na kraju mjeseca primiti plaću. Ne znači ni da posao mora biti lagan, bez rokova, odgovornosti, pritisaka i stresnih situacija. Radna sreća, objašnjava Harapin Molc, način je na koji čovjek doživljava svoj posao i sebe u tom poslu – uključuje radno okruženje, odnose s ljudima, komunikaciju, osjećaj smisla i spoznaju da naš trud i doprinos netko vidi i prepoznaje.



I upravo tu razgovor postaje posebno zanimljiv menadžerima i poduzetnicima.



Jer zaposleniku nije dovoljno samo reći: „Imaš posao i plaću, što još želiš?”



Ljudi žele osjećaj pripadnosti. Žele da ih se čuje. Žele dati ideju, vidjeti rezultat svojeg rada i znati da njihov doprinos ima vrijednost. Harapin Molc upozorava da dugoročno nije dovoljno samo sjediti na radnom mjestu i izvršavati zadatke. Čovjek je socijalno biće i želi biti prihvaćen, primijećen i uključen.



Što ljude zapravo čini nesretnima?



Jedan od možda najzanimljivijih dijelova razgovora odnosi se na ono što zaposlenike čini nesretnima.



Intuitivno bismo mnogi prvo pomislili na plaću. No prema anketama koje je provodila Udruga za radnu sreću, plaća nije bila na vrhu popisa. Kao važniji izvori nezadovoljstva izdvojili su se međuljudski odnosi, loša komunikacija nadređenih i kolega te izostanak pohvale i priznanja. Jedno jednostavno „hvala” ili „ovo je bilo dobro” može, kaže Harapin Molc, otvoriti puno više prostora za motivaciju nego što menadžeri često pretpostavljaju.



To je posebno važno u vremenu kada mnoge organizacije na pad produktivnosti odgovaraju dodatnom kontrolom. Više kontrole. Više zabrana. Više praćenja.



A možda bi trebalo početi s drugačijim pitanjem: jesu li ljudima jasni ciljevi, imaju li osjećaj smisla, mogu li razgovarati s nadređenima i kolegama i imaju li dovoljno prostora za odgovornost i inicijativu?



Jer produktivnost nije isto što i broj sati provedenih u uredu. Kako ističe Harapin Molc, prava produktivnost kombinacija je fokusa, kvalitete, dobrih odluka i što manje nepotrebnog trošenja energije. Motiviran zaposlenik koji zna cilj i ima dobru komunikaciju može kvalitetno obaviti posao i za kraće vrijeme.



A što se događa kada se ljudi počnu bojati pogreške?



Urednik Saša Petar u razgovoru otvara još]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Martina-Harapin-Molc-Poslovna-spica.jpeg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Martina-Harapin-Molc-Poslovna-spica.jpeg</ssp:url>
		<ssp:title>Harapin Molc: Radna sreća nije luksuz, nego imperativ svake organizacije</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:35:11</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Martina-Harapin-Molc-Poslovna-spica.jpeg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Dr. Karlica Utrobičić: Prije privatnog zdravstva najprije treba steći kliničko iskustvo</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/poslovni-dir/dr-karlica-utrobicic-prije-privatnog-zdravstva-najprije-treba-steci-klinicko-iskustvo/</link>
	<pubDate>Fri, 18 Sep 2026 09:20:24 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://poslovnifm.com/?p=40044</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" id="h-zao-mi-je-sto-puno-prije-nisam-otisla-iz-bolnice-dr-karlica-utrobicic-o-privatnom-zdravstvu-znanju-i-odgovornosti-prema-pacijentu">- Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice, ali svakom tko namjerava ući u privatno zdravstveno poduzetništvo preporučila bih kliničko iskustvo i rad u bolnici. Bolnica vas naprosto nauči raditi, istaknula je <strong>izv. prof. dr. sc. Dobrila Karlica Utrobičić, specijalistica oftalmologije i vlasnica splitske Poliklinike Optima</strong> u razgovoru za PoslovniFM. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U novom izdanju podcasta <strong>Poslovni đir</strong>, dr. Karlica Utrobičić otvoreno urednici Ojdani Koharević govori o odnosu javnog i privatnog zdravstva, razlozima zbog kojih je 2005. godine krenula u vlastiti posao, izazovima privatnog poduzetništva u medicini, potrebnom kliničkom iskustvu, ulaganjima u opremu, ali i o odgovornosti liječnika prema pacijentu. Posebno o privatnom zdravstvu, znanju i odgovornosti prema pacijentu. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>- Nisam zažalila. Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice.</strong> Tim je riječima sugovornica odgovorila na upit je li ikad požalila zbog odluke da iz javnog zdravstvenog sustava prije više od dva desetljeća zakorači u privatno poduzetništvo. Njezina priča počinje u vremenu kada privatno zdravstvo u Hrvatskoj nije bilo ni približno razvijeno kao danas.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Razlog zbog kojega sam otišla iz bolnice je da pacijenti imaju pravo izbora. Mogu birati hoće li čekati u redovima ili će doći ovdje gdje će im, primjerice, dijete biti brzo pregledano i gdje ja radim svoj posao kako treba, kaže dr. Karlica Utrobičić.</p>





<h4 id="h-prije-privatnog-biznisa-bolnica-i-klinicko-iskustvo" class="wp-block-heading">Prije privatnog biznisa – bolnica i kliničko iskustvo</h4>



<p class="wp-block-paragraph">No, upravo njezina priča pokazuje da prelazak iz javnog sustava u privatno zdravstvo nije odluka koju bi trebalo donositi samo zato što privatni sektor izgleda kao poslovna prilika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za mlade liječnike koji razmišljaju o vlastitoj poliklinici ili drugom obliku privatnog zdravstvenog poduzetništva ima vrlo jasan savjet – <strong>najprije kliničko iskustvo</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Hrabrosti treba, no da biste vi otišli raditi privatno u ovim našim strukama, morate imati kliničko iskustvo. Bolnica vas nauči raditi. Nemate dovoljno znanja, jer neke situacije koje vidite u bolnici možda privatno nikada nećete vidjeti. A kako ćete onda pomoći?!, poručuje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Oftalmologija je, pritom, specifična i skupa grana medicine. Za razliku od nekih drugih zdravstvenih djelatnosti koje su posljednjih godina snažno razvile privatni sektor, oftalmologija zahtijeva velika ulaganja u opremu i prostor.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Oftalmologija je skupa grana jer se treba mnogo ulagati. Naši alati i oprema jako su skupi. Ja uvijek govorim kako je lakše psihijatru koji će sjediti i slušati, treba samo imati dobar kauč i slušalice, a za nas treba dosta novca za opremu prostora i svime morate znati rukovati, objašnjava.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U vlastiti posao krenula je vlastitim novcem i, kako kaže, do danas nije tražila poduzetničke kredite.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dr. Karlica Utrobičić govori i o pitanju koje se posljednjih godina sve češće postavlja – treba li liječnik istodobno raditi u javnom i privatnom sustavu. Takav model, smatra, nije jednostavan.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Morate biti veliki radoholičar i odreći se svoga privatnoga posla. To su jako teška zvanja, međutim treba znati odlučiti kada prekinuti s bolnicom i kada ćete ići privatno. To ne znači da svi iz bolnice trebaju ići privatno, postoje struke i liječnici kojih treba biti u bolnici.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istodobno, pitanje odlaska liječnika iz javnog sustava ne bi trebalo promatrati samo kroz odluku pojedinca.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Zašto ljudi odlaze iz bolnice raditi privatno, to bi trebalo biti dublje pitanje, pa i jesu li zadovoljni svojim primanjima?, kaže.</p>



<h4 id="h-najbolja-reklama-je-zadovoljan-pacijent" class="wp-block-heading">Najbolja reklama je zadovoljan pacijent</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Privatno zdravstvo, međutim, nije brz put do uspjeha. Dr. Karlica Utrobičić smatra da je napredovanje u privatnom sektoru dugotrajan proces, a uspjeh definira vrlo jednostavno.</p>



<p class="wp-block-paragraph" id="h-vlasnica-splitske-poliklinike-optima-u-poslovnom-diru-uspjesan-privatnik-je-onaj-kojemu-ne-treba-puno-reklame-a-stalno-radi">Za nju je „uspješan privatnik onaj kojemu ne treba puno reklame, a stalno radi. Najbolja reklama su ljudi koji su zadovoljni vašim radom.</p>



<h4 id="h-lijecnicka-reputacija" class="wp-block-heading">Liječnička reputacija</h4>



<p class="wp-block-paragraph">U medicini, dodaje, reputacija nastaje kroz iskustvo pacijenata i preporuku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Ono što se prenosi od osobe do osobe, to su najkvalitetniji dokazi da ste vi dobar doktor, a ne da sebe reklamirate, a nitko ne zna tko ste i što ste. Vi stalno morate dokazivati svoje ime u svom poslu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je možda i jedna od najvažnijih razlika između klasičnog poduzetništva i poduzetništva u zdravstvu: poslovni rezultat ne može se dugoročno odvojiti od stručnog kredibiliteta i povjerenja pacijenta.</p>



<h4 id="h-smanjite-ego-nije-sramota-ne-znati" class="wp-block-heading">Smanjite ego. Nije sramota ne znati</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Mladim liječnicima koji tek razmišljaju o privatnom biznisu savjetuje upravo ono što smatra temeljem liječničkog poziva – stalno učenje i spremnost na traženje znanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Moraju imati kliničko iskustvo, moraju raditi u bolnici. Ono što bih im savjetovala je da smanje ego. Nije sramota ne znati. Ja ću sa svojim iskustvom uvijek pitati za nešto u što nisam bila sigurna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Oftalmologija, kao i druge medicinske struke, traži stalnu edukaciju, sudjelovanje na kongresima, stručni i znanstveni rad te kontinuirano ulaganje u znanje i opremu.</p>



<h4 id="h-koliko-je-dijete-na-ekranu" class="wp-block-heading">Koliko je dijete na ekranu?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor u <strong>Poslovnom điru</strong> završava temom koja se tiče gotovo svake obitelji – vremena koje djeca provode pred ekranima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za dr. Karlicu Utrobičić pitanje je vrlo konkretno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Svi roditelji koji dovode djecu kod mene znaju da je moje prvo pitanje: <strong>koliko je dijete na ekranu?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Upozorava na problem pretjeranog korištenja elektroničkih uređaja, osobito kod male djece, te ističe da pitanje nije samo vid.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- To nije samo pitanje vida. To je pitanje o kojemu pedijatri objavljuju radove u visokoindeksiranim časopisima, jer se pokazalo da nježnost mozga kod male djece može biti poremećena plavim svjetlom. To je i pitanje ovisnosti jer su djeca postala ovisna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A njezin savjet roditeljima jednostavan je i izravno izvan ordinacije:</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>- Ne dajte im mobitele, igrajte se s njima, čitajte im priče!</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">U vremenu u kojem je ekran postao sastavni dio svakodnevice, poruka splitske oftalmologinje možda je jednostavnija nego što bismo očekivali: zdravlje djece ne čuva se samo pregledom kod liječnika, nego i navikama koje stvaramo kod kuće.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Podcast Poslovni đir uređuje i vodi Ojdana Koharević.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 18. rujna 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[- Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice, ali svakom tko namjerava ući u privatno zdravstveno poduzetništvo preporučila bih kliničko iskustvo i rad u bolnici. Bolnica vas naprosto nauči raditi, istaknula je izv. prof. dr. sc. Dobrila Karlica Ut]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" id="h-zao-mi-je-sto-puno-prije-nisam-otisla-iz-bolnice-dr-karlica-utrobicic-o-privatnom-zdravstvu-znanju-i-odgovornosti-prema-pacijentu">- Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice, ali svakom tko namjerava ući u privatno zdravstveno poduzetništvo preporučila bih kliničko iskustvo i rad u bolnici. Bolnica vas naprosto nauči raditi, istaknula je <strong>izv. prof. dr. sc. Dobrila Karlica Utrobičić, specijalistica oftalmologije i vlasnica splitske Poliklinike Optima</strong> u razgovoru za PoslovniFM. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U novom izdanju podcasta <strong>Poslovni đir</strong>, dr. Karlica Utrobičić otvoreno urednici Ojdani Koharević govori o odnosu javnog i privatnog zdravstva, razlozima zbog kojih je 2005. godine krenula u vlastiti posao, izazovima privatnog poduzetništva u medicini, potrebnom kliničkom iskustvu, ulaganjima u opremu, ali i o odgovornosti liječnika prema pacijentu. Posebno o privatnom zdravstvu, znanju i odgovornosti prema pacijentu. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>- Nisam zažalila. Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice.</strong> Tim je riječima sugovornica odgovorila na upit je li ikad požalila zbog odluke da iz javnog zdravstvenog sustava prije više od dva desetljeća zakorači u privatno poduzetništvo. Njezina priča počinje u vremenu kada privatno zdravstvo u Hrvatskoj nije bilo ni približno razvijeno kao danas.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Razlog zbog kojega sam otišla iz bolnice je da pacijenti imaju pravo izbora. Mogu birati hoće li čekati u redovima ili će doći ovdje gdje će im, primjerice, dijete biti brzo pregledano i gdje ja radim svoj posao kako treba, kaže dr. Karlica Utrobičić.</p>





<h4 id="h-prije-privatnog-biznisa-bolnica-i-klinicko-iskustvo" class="wp-block-heading">Prije privatnog biznisa – bolnica i kliničko iskustvo</h4>



<p class="wp-block-paragraph">No, upravo njezina priča pokazuje da prelazak iz javnog sustava u privatno zdravstvo nije odluka koju bi trebalo donositi samo zato što privatni sektor izgleda kao poslovna prilika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za mlade liječnike koji razmišljaju o vlastitoj poliklinici ili drugom obliku privatnog zdravstvenog poduzetništva ima vrlo jasan savjet – <strong>najprije kliničko iskustvo</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Hrabrosti treba, no da biste vi otišli raditi privatno u ovim našim strukama, morate imati kliničko iskustvo. Bolnica vas nauči raditi. Nemate dovoljno znanja, jer neke situacije koje vidite u bolnici možda privatno nikada nećete vidjeti. A kako ćete onda pomoći?!, poručuje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Oftalmologija je, pritom, specifična i skupa grana medicine. Za razliku od nekih drugih zdravstvenih djelatnosti koje su posljednjih godina snažno razvile privatni sektor, oftalmologija zahtijeva velika ulaganja u opremu i prostor.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Oftalmologija je skupa grana jer se treba mnogo ulagati. Naši alati i oprema jako su skupi. Ja uvijek govorim kako je lakše psihijatru koji će sjediti i slušati, treba samo imati dobar kauč i slušalice, a za nas treba dosta novca za opremu prostora i svime morate znati rukovati, objašnjava.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U vlastiti posao krenula je vlastitim novcem i, kako kaže, do danas nije tražila poduzetničke kredite.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dr. Karlica Utrobičić govori i o pitanju koje se posljednjih godina sve češće postavlja – treba li liječnik istodobno raditi u javnom i privatnom sustavu. Takav model, smatra, nije jednostavan.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Morate biti veliki radoholičar i odreći se svoga privatnoga posla. To su jako teška zvanja, međutim treba znati odlučiti kada prekinuti s bolnicom i kada ćete ići privatno. To ne znači da svi iz bolnice trebaju ići privatno, postoje struke i liječnici kojih treba biti u bolnici.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istodobno, pitanje odlaska liječnika iz javnog sustava ne bi trebalo promatrati samo kroz odluku pojedinca.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Zašto ljudi odlaze iz bolnice raditi privatno, to bi trebalo biti dublje pitanje, pa i jesu li zadovoljni svojim primanjima?, kaže.</p>



<h4 id="h-najbolja-reklama-je-zadovoljan-pacijent" class="wp-block-heading">Najbolja reklama je zadovoljan pacijent</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Privatno zdravstvo, međutim, nije brz put do uspjeha. Dr. Karlica Utrobičić smatra da je napredovanje u privatnom sektoru dugotrajan proces, a uspjeh definira vrlo jednostavno.</p>



<p class="wp-block-paragraph" id="h-vlasnica-splitske-poliklinike-optima-u-poslovnom-diru-uspjesan-privatnik-je-onaj-kojemu-ne-treba-puno-reklame-a-stalno-radi">Za nju je „uspješan privatnik onaj kojemu ne treba puno reklame, a stalno radi. Najbolja reklama su ljudi koji su zadovoljni vašim radom.</p>



<h4 id="h-lijecnicka-reputacija" class="wp-block-heading">Liječnička reputacija</h4>



<p class="wp-block-paragraph">U medicini, dodaje, reputacija nastaje kroz iskustvo pacijenata i preporuku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Ono što se prenosi od osobe do osobe, to su najkvalitetniji dokazi da ste vi dobar doktor, a ne da sebe reklamirate, a nitko ne zna tko ste i što ste. Vi stalno morate dokazivati svoje ime u svom poslu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je možda i jedna od najvažnijih razlika između klasičnog poduzetništva i poduzetništva u zdravstvu: poslovni rezultat ne može se dugoročno odvojiti od stručnog kredibiliteta i povjerenja pacijenta.</p>



<h4 id="h-smanjite-ego-nije-sramota-ne-znati" class="wp-block-heading">Smanjite ego. Nije sramota ne znati</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Mladim liječnicima koji tek razmišljaju o privatnom biznisu savjetuje upravo ono što smatra temeljem liječničkog poziva – stalno učenje i spremnost na traženje znanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Moraju imati kliničko iskustvo, moraju raditi u bolnici. Ono što bih im savjetovala je da smanje ego. Nije sramota ne znati. Ja ću sa svojim iskustvom uvijek pitati za nešto u što nisam bila sigurna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Oftalmologija, kao i druge medicinske struke, traži stalnu edukaciju, sudjelovanje na kongresima, stručni i znanstveni rad te kontinuirano ulaganje u znanje i opremu.</p>



<h4 id="h-koliko-je-dijete-na-ekranu" class="wp-block-heading">Koliko je dijete na ekranu?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor u <strong>Poslovnom điru</strong> završava temom koja se tiče gotovo svake obitelji – vremena koje djeca provode pred ekranima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za dr. Karlicu Utrobičić pitanje je vrlo konkretno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Svi roditelji koji dovode djecu kod mene znaju da je moje prvo pitanje: <strong>koliko je dijete na ekranu?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Upozorava na problem pretjeranog korištenja elektroničkih uređaja, osobito kod male djece, te ističe da pitanje nije samo vid.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- To nije samo pitanje vida. To je pitanje o kojemu pedijatri objavljuju radove u visokoindeksiranim časopisima, jer se pokazalo da nježnost mozga kod male djece može biti poremećena plavim svjetlom. To je i pitanje ovisnosti jer su djeca postala ovisna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">A njezin savjet roditeljima jednostavan je i izravno izvan ordinacije:</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>- Ne dajte im mobitele, igrajte se s njima, čitajte im priče!</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">U vremenu u kojem je ekran postao sastavni dio svakodnevice, poruka splitske oftalmologinje možda je jednostavnija nego što bismo očekivali: zdravlje djece ne čuva se samo pregledom kod liječnika, nego i navikama koje stvaramo kod kuće.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Podcast Poslovni đir uređuje i vodi Ojdana Koharević.</p>





<p class="wp-block-paragraph">Objavljeno 18. rujna 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.</p>]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2615860/c1e-5nwxjc79mdkbrdogv-8dmxm29jto8x-cnvxpg.mp3" length="22888855" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[- Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice, ali svakom tko namjerava ući u privatno zdravstveno poduzetništvo preporučila bih kliničko iskustvo i rad u bolnici. Bolnica vas naprosto nauči raditi, istaknula je izv. prof. dr. sc. Dobrila Karlica Utrobičić, specijalistica oftalmologije i vlasnica splitske Poliklinike Optima u razgovoru za PoslovniFM. 



U novom izdanju podcasta Poslovni đir, dr. Karlica Utrobičić otvoreno urednici Ojdani Koharević govori o odnosu javnog i privatnog zdravstva, razlozima zbog kojih je 2005. godine krenula u vlastiti posao, izazovima privatnog poduzetništva u medicini, potrebnom kliničkom iskustvu, ulaganjima u opremu, ali i o odgovornosti liječnika prema pacijentu. Posebno o privatnom zdravstvu, znanju i odgovornosti prema pacijentu. 



- Nisam zažalila. Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice. Tim je riječima sugovornica odgovorila na upit je li ikad požalila zbog odluke da iz javnog zdravstvenog sustava prije više od dva desetljeća zakorači u privatno poduzetništvo. Njezina priča počinje u vremenu kada privatno zdravstvo u Hrvatskoj nije bilo ni približno razvijeno kao danas.



- Razlog zbog kojega sam otišla iz bolnice je da pacijenti imaju pravo izbora. Mogu birati hoće li čekati u redovima ili će doći ovdje gdje će im, primjerice, dijete biti brzo pregledano i gdje ja radim svoj posao kako treba, kaže dr. Karlica Utrobičić.





Prije privatnog biznisa – bolnica i kliničko iskustvo



No, upravo njezina priča pokazuje da prelazak iz javnog sustava u privatno zdravstvo nije odluka koju bi trebalo donositi samo zato što privatni sektor izgleda kao poslovna prilika.



Za mlade liječnike koji razmišljaju o vlastitoj poliklinici ili drugom obliku privatnog zdravstvenog poduzetništva ima vrlo jasan savjet – najprije kliničko iskustvo.



- Hrabrosti treba, no da biste vi otišli raditi privatno u ovim našim strukama, morate imati kliničko iskustvo. Bolnica vas nauči raditi. Nemate dovoljno znanja, jer neke situacije koje vidite u bolnici možda privatno nikada nećete vidjeti. A kako ćete onda pomoći?!, poručuje.



Oftalmologija je, pritom, specifična i skupa grana medicine. Za razliku od nekih drugih zdravstvenih djelatnosti koje su posljednjih godina snažno razvile privatni sektor, oftalmologija zahtijeva velika ulaganja u opremu i prostor.



- Oftalmologija je skupa grana jer se treba mnogo ulagati. Naši alati i oprema jako su skupi. Ja uvijek govorim kako je lakše psihijatru koji će sjediti i slušati, treba samo imati dobar kauč i slušalice, a za nas treba dosta novca za opremu prostora i svime morate znati rukovati, objašnjava.



U vlastiti posao krenula je vlastitim novcem i, kako kaže, do danas nije tražila poduzetničke kredite.



Dr. Karlica Utrobičić govori i o pitanju koje se posljednjih godina sve češće postavlja – treba li liječnik istodobno raditi u javnom i privatnom sustavu. Takav model, smatra, nije jednostavan.



- Morate biti veliki radoholičar i odreći se svoga privatnoga posla. To su jako teška zvanja, međutim treba znati odlučiti kada prekinuti s bolnicom i kada ćete ići privatno. To ne znači da svi iz bolnice trebaju ići privatno, postoje struke i liječnici kojih treba biti u bolnici.



Istodobno, pitanje odlaska liječnika iz javnog sustava ne bi trebalo promatrati samo kroz odluku pojedinca.



- Zašto ljudi odlaze iz bolnice raditi privatno, to bi trebalo biti dublje pitanje, pa i jesu li zadovoljni svojim primanjima?, kaže.



Najbolja reklama je zadovoljan pacijent



Privatno zdravstvo, međutim, nije brz put do uspjeha. Dr. Karlica Utrobičić smatra da je napredovanje u privatnom sektoru dugotrajan proces, a uspjeh definira vrlo jednostavno.



Za nju je „uspješan privatnik onaj kojemu ne treba puno reklame, a stalno radi. Najbolja reklama su ljudi koji su zadovoljni vašim radom.



Liječnička reputacija



U medicini, dodaje, reputacija nastaje kroz iskustvo pacijenata i preporuku.



- Ono što se prenosi od osobe do osobe, to su najkvalitetniji do]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Dobrila-Karlica-Utrobicic-Poslovni-dir.jpg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Dobrila-Karlica-Utrobicic-Poslovni-dir.jpg</ssp:url>
		<ssp:title>Dr. Karlica Utrobičić: Prije privatnog zdravstva najprije treba steći kliničko iskustvo</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:23:41</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Dobrila-Karlica-Utrobicic-Poslovni-dir.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Mustapić: Logistika više nije samo isporuka, već postaje strateška funkcija svakog poduzeća</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/poslovna-spica/mustapic-logistika-vise-nije-samo-isporuka-vec-postaje-strateska-funkcija-svakog-poduzeca/</link>
	<pubDate>Mon, 07 Sep 2026 12:20:11 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://poslovnifm.com/?p=39992</guid>
	<description><![CDATA[<h4 id="h-logistiku-primjecujemo-tek-kada-prestane-funkcionirati-istaknuo-je-dr-sc-miljenko-mustapic-o-tome-zasto-su-logistika-timski-rad-umjetna-inteligencija-i-odrziva-mobilnost-sve-vazniji-za-buducnost-poslovanja" class="wp-block-heading"><em>Logistiku primjećujemo tek kada prestane funkcionirati - istaknuo je dr. sc. Miljenko Mustapić o tome zašto su logistika, timski rad, umjetna inteligencija i održiva mobilnost sve važniji za budućnost poslovanja</em></h4>



<p class="wp-block-paragraph">Kada kažemo logistika, većina još uvijek pomisli na skladište, transport, špediciju i dostavu. No logistika je odavno prerasla granice prijevoza robe od točke A do točke B. Ona danas obuhvaća cijeli opskrbni lanac – od potrebe za proizvodom ili uslugom, preko nabave, proizvodnje i distribucije, sve do povratne informacije korisnika, reciklaže i oporabe materijala.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo o toj promjeni u podcastu <strong>Poslovna špica</strong> na prvom poslovnom radiju Poslovni FM razgovarali su voditelj emisije dr. Saša Petar i <strong>dr. sc. Miljenko Mustapić, docent na Sveučilištu Sjever i pročelnik Odjela održive mobilnosti i logistike</strong>. Mustapić, koji iza sebe ima više od dva desetljeća iskustva u gospodarstvu, logistiku promatra iz perspektive koja povezuje akademsko znanje i realne poslovne izazove.</p>





<p class="wp-block-paragraph">- Danas očekujemo da roba, informacije i usluge dolaze brzo, pouzdano i gotovo neprimjetno. Logistiku ne primjećujemo sve dok ona ne prestane funkcionirati, ističe Mustapić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo ta nevidljivost možda je jedan od razloga zbog kojih se važnost logistike još uvijek podcjenjuje. Globalni poremećaji u opskrbnim lancima, razvoj e-trgovine, digitalizacija i sve veća potreba za održivim poslovanjem pokazali su koliko je kvalitetno organizirana logistika važna za stabilnost kompanije.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Od operativne funkcije do upravljačkog stola</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Za Mustapića više nema dileme – logistika mora biti dio strateškog promišljanja kompanije. U uvjetima stalnih promjena, od geopolitičkih poremećaja i tržišnih oscilacija do zatvorenih prometnih pravaca i nepredvidivih događaja, sposobnost kompanije da brzo reagira postaje jedna od ključnih konkurentskih prednosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je, smatra, pogrešno logistiku promatrati samo kao operativni zadatak. Ako je ona izdvojena na razinu „odraditi isporuku“, kompanija propušta mogućnost da logistiku pretvori u zamašnjak poslovanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">- Logistika danas nije samo operativna funkcija koja se bavi isporukama, nego je strateški element koji može bitno utjecati na konkurentnost i dugoročan uspjeh svakog poduzeća, poručuje Mustapić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Takav pristup posebno je važan za male i srednje poduzetnike koji često nemaju vlastite velike logističke odjele. Upravo tu raste prostor za specijalizirane stručnjake i outsourcing logističkih funkcija, odnosno za ljude koji mogu analizirati i optimizirati logističke tokove te pomoći kompanijama da smanje troškove, povećaju učinkovitost i istodobno ostanu fleksibilne.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>U logistici nema mjesta za „jednom smo to riješili“</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedna od ključnih poruka razgovora odnosi se na stalnu prilagodbu. Logistički proces jednom uspostavljen na visokoj razini nije zauvijek kvalitetan. Tržište, tehnologija, prometna infrastruktura i globalne okolnosti neprestano se mijenjaju. </p>



<p class="wp-block-paragraph">- Logistika je zapravo stalna igra prilagodbe, kaže Mustapić. Uspjeh zato nije stanje koje se jednom postigne, nego kontinuirani proces učenja, prilagodbe i donošenja odluka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U takvom sustavu presudan nije pojedinac koji „sve zna“, nego dobro organiziran tim. Vrhunskog menadžera treba imati, ali ]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Logistiku primjećujemo tek kada prestane funkcionirati - istaknuo je dr. sc. Miljenko Mustapić o tome zašto su logistika, timski rad, umjetna inteligencija i održiva mobilnost sve važniji za budućnost poslovanja



Kada kažemo logistika, većina još uvije]]></itunes:subtitle>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2600277/c1e-poq46iwr8mkivjz63-8dmjp69oiqk2-rn64up.mp3" length="39485054" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Miljenko-Mustapic-Sveuciliste-Sjever.jpeg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Miljenko-Mustapic-Sveuciliste-Sjever.jpeg</ssp:url>
		<ssp:title>Mustapić: Logistika više nije samo isporuka, već postaje strateška funkcija svakog poduzeća</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:40:58</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/09/Miljenko-Mustapic-Sveuciliste-Sjever.jpeg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Vineyard Angel: Hrvatska inovacija koja uz pomoć umjetne inteligencije i dronova mijenja budućnost vinogradarstva</title>
	<link>https://poslovnifm.com/podcast-emisija/agrovizija/agrovizija-hrvatski-startup-uz-pomoc-dronova-i-umjetne-inteligencije-mijenja-buducnost-vinogradarstva/</link>
	<pubDate>Fri, 17 Jul 2026 10:00:00 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Poslovni FM]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">4dbf7141-66ad-53b1-be0b-82ef5ce3a699</guid>
	<description><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" id="h-od-doktorskog-istrazivanja-do-nagradivanog-softvera-koji-analizira-vinograde-predvida-bolesti-i-optimizira-proizvodnju-prica-ivane-rendulic-jelusic-pokazuje-kako-hrvatsko-znanje-moze-postati-globalna-poljoprivredna-inovacija">Od doktorskog istraživanja do tehnološkog rješenja koje prepoznaje bolesti vinove loze prije nego što ih ljudsko oko može uočiti – priča o hrvatskoj inovaciji koja spaja agronomiju, umjetnu inteligenciju i preciznu poljoprivredu, koja pokazuje kako hrvatsko znanje može postati globalna poljoprivredna inovacija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poljoprivreda je danas mnogo više od iskustva i tradicije. Klimatske promjene, sve veći troškovi proizvodnje i potreba za održivijim gospodarenjem traže nova rješenja, a među najvažnijima su precizna poljoprivreda, umjetna inteligencija i analiza podataka. Kako tehnologija već danas mijenja vinogradarstvo, u podcastu <strong>Agrovizija</strong> na prvom poslovnom radiju Poslovni FM govorila je <strong>Ivana Rendulić Jelušić</strong>, direktorica i osnivačica tvrtke <strong>Alti Agro</strong>.</p>



<h4 id="h-od-znanstvenog-istrazivanja-do-poduzetnicke-price" class="wp-block-heading">Od znanstvenog istraživanja do poduzetničke priče</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Sve je započelo tijekom doktorskog studija na Agronomskom fakultetu, kada je Ivana među prvima u Hrvatskoj počela istraživati primjenu dronova u vinogradarstvu. U vrijeme kada se o umjetnoj inteligenciji i pametnoj poljoprivredi tek počelo govoriti, prepoznala je priliku spojiti agronomsko znanje s digitalnim tehnologijama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istraživanje je pokazalo da standardni alati za obradu snimaka ne mogu dovoljno precizno analizirati vinograde jer u obradu uključuju i međuredni prostor s travom i korovom. Upravo je taj problem postao temelj razvoja vlastitog softverskog rješenja koje se fokusira isključivo na vinovu lozu.</p>



<h4 id="h-vineyard-angel-digitalni-pomocnik-vinogradara" class="wp-block-heading">Vineyard Angel - digitalni pomoćnik vinogradara</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Rezultat višegodišnjeg razvoja je <strong>Vineyard Angel</strong>, specijalizirani softver koji koristi multispektralne snimke dronova i algoritme umjetne inteligencije za analizu zdravstvenog stanja vinograda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sustav prepoznaje problematične zone, prati vegetacijske promjene, broji nedostajuće trsove te vinogradarima omogućuje planiranje proizvodnje s mnogo većom preciznošću nego što je to moguće klasičnim obilaskom vinograda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Unutar sustava nalaze se i prediktivni modeli za razvoj bolesti koji koriste podatke s meteoroloških postaja postavljenih u samim vinogradima. Time proizvođači mogu reagirati prije nego što bolest zahvati veće površine.</p>



<h4 id="h-podaci-vrijede-samo-ako-pomazu-donijeti-odluku" class="wp-block-heading">Podaci vrijede samo ako pomažu donijeti odluku</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Jedna od najvećih prednosti Vineyard Angela jest što od vinogradara ne traži dodatni administrativni posao. Podaci se prikupljaju automatski - putem dronova, senzora i meteoroloških postaja - dok agronomski tim rezultate pretvara u jasne preporuke za proizvodnju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako ističe Ivana Rendulić Jelušić, cilj nije proizvesti što više podataka, nego informacije koje proizvođaču omogućuju kvalitetnije odluke o gnojidbi, zaštiti, rezidbi ili planiranju berbe.</p>



<h4 id="h-dron-vidi-ono-sto-ljudsko-oko-jos-ne-moze" class="wp-block-heading">Dron vidi ono što ljudsko oko još ne može</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Multispektralne kamere registriraju promjene u količini klorofila znatno prije nego što biljka pokaže vidljive simptome. To znači da vinogradar može reagirati nekoliko dana prije nego što se problem pojavi golim okom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim toga, analiza omogućuje praćenje posljedica mraza, tuče, su]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Od doktorskog istraživanja do tehnološkog rješenja koje prepoznaje bolesti vinove loze prije nego što ih ljudsko oko može uočiti – priča o hrvatskoj inovaciji koja spaja agronomiju, umjetnu inteligenciju i preciznu poljoprivredu, koja pokazuje kako hrvat]]></itunes:subtitle>
	<enclosure url="https://episodes.castos.com/69c55bc0ee1912-99885429/2535054/c1e-r9q46hov9mwtgjnvm-0v42mo84ir73-dfgssu.mp3" length="38961078" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/07/Agroizija-Ivana-Rendulic-Jurisic.jpeg"></itunes:image>
	<ssp:image>
		<ssp:url>https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/07/Agroizija-Ivana-Rendulic-Jurisic.jpeg</ssp:url>
		<ssp:title>Vineyard Angel: Hrvatska inovacija koja uz pomoć umjetne inteligencije i dronova mijenja budućnost vinogradarstva</ssp:title>
	</ssp:image>
	<itunes:explicit>false</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>00:40:33</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Poslovni FM]]></itunes:author>	<googleplay:image href="https://poslovnifm.com/wp-content/uploads/2026/07/Agroizija-Ivana-Rendulic-Jurisic.jpeg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>
	</channel>
</rss>
