Na kraju 2022. udio duga opće države u BDP-u bilježi svoju najnižu vrijednost još od kraja 2012.
Hrvatska narodna banka odobrila je pripajanje Nove hrvatske banke HPB-u nastavno na Ugovor o pripajanju potpisan 1. ožujka 2023. godine.
U 2022. godini imovina bankovnog sustava porasla je za rekordnih 71,3 milijardi kuna, na 572,2 milijarde kuna (75,9 milijarde eura). Depoziti su lani zabilježili rekordni porast pa su tako ukupni depoziti bili viši za 68,2 milijarde kuna (16,3%), dok su depoziti kućanstava porasli za 34,0 milijarde kuna (13,2%).
Najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za nenamjenske i ostale eurske kredite, koji je iznosio 5,36%, što je najviša razina ovog prosjeka od siječnja 2019.
Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na 2021. za 71,3 mlrd. kuna (14,2%) i iznosila je 572,2 mlrd. kuna.
Do 2027. planiramo mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja kao potporu planu REPowerEU za diversifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijeloj Europskoj uniji.
U strukturi kredita stanovništvu, u prosincu je ostvaren snažan rast stambenih kredita (0,8 milijardi kuna) koji je u velikoj mjeri bio uzrokovan snažnijom potražnjom stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog zaoštravanja uvjeta kreditiranja.
Financijske obveze kućanstava povećale su se na 22 milijarde eura, što je porast od 0,9% u odnosu na lipanj 2022.
Hrvatska je uvođenjem eura postala 20. država članica europodručja
Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju rujna 2022. iznosilo je 344,2 milijarde kuna pa je u odnosu na kraj lipnja 2022. ostvaren rast od 0,5 milijarda kuna (ili 0,1%).
Tako se u 2023. godini očekuje blagi godišnji pad ukupnoga hrvatskog izvoza i usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija.
U vremenu od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. ukinuto je plaćanje naknada za podizanje gotovog novca na svim bankomatima tako da klijenti bilo koje banke mogu podignuti gotov novac bez naknade na bilo kojem bankomatu koji je u funkciji.
Ukupno financiranje poduzeća se na godišnjoj razini nastavilo ubrzavati, ponajprije odražavajući intenziviranje zaduživanja kod domaćih kreditnih institucija. Istovremeno se nastavio i rast plasmana stanovništvu.
U redovitoj kategoriji, nagradu – 50.000 kuna, diplomu i medalju – dobila je Tihana Škrinjarić iz Hrvatske narodne banke, za rad Introducing a composite indicator of cyclical systemic risk in Croatia: possibilities and limitations (Uvođenje kompozitnog pokazatelja cikličkog sistemskog rizika u Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja)
Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.
Na tromjesečnoj razini smanjili su se industrijska proizvodnja, realni promet od trgovine na malo i građevinarstvo.
Rast kredita poduzećima na godišnjoj razini pritom se osjetno ubrzao, na 21,4% s 17,2% u kolovozu.
Financijske obveze kućanstava povećale su se na 164 milijarde kuna, što je porast od 2,4% u odnosu na ožujak 2022.
Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju lipnja 2022. iznosilo je 343,7 milijardi kuna
Promatrano po sektorima, najveći mjesečni rast bilježe krediti poduzećima (2,6 milijardi kuna), od čega se otprilike 2,0 milijarde kuna odnosi na kredite manjem broju poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, a sredstva namjeravaju iskoristiti za financiranje investicija i obrtnog kapitala.
Poslovanje kreditnih institucija u prvom polugodištu 2022. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 3,1 milijardi kuna.
Hrvatska narodna banka za potrebe predopskrbe banaka kovanim novcem eura pripremit će oko 3.700 tona eurokovanica (težina približno jednaka težini 88 novih zagrebačkih tramvaja ili 94 suvremena putnička zrakoplova)
Utvrđuje se fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna.
Europska komisija u svojem izvješću navodi da je Hrvatska spremna za uvođenje eura od 1. siječnja 2023.
Potražnja poduzeća za kreditima vjerojatno se povećala zbog izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina, što je povećalo trošak njihove nabave, kao i nastojanja poduzeća da se zaduže uz povoljne uvjete i time preduhitre očekivani porast troškova zaduživanja.
Na kraju četvrtog tromjesečja 2021. financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 2.742 mlrd. HRK, što je povećanje od 39,0 mlrd. HRK u tom tromjesečju i 214,0 mlrd. HRK tijekom 2021. godine
Unatoč rastu duga opće države, zbog značajnijeg rasta bruto domaćeg proizvoda tijekom protekle godine, udio duga opće države u odnosu na BDP se tijekom 2021. godine smanjio.
U ostatku godine očekuje se usporavanje gospodarskog rasta, ponajprije zbog nepovoljnih neizravnih i izravnih ekonomskih učinaka ruske invazije na Ukrajinu
Na kraju 2021. bruto inozemni dug je iznosio 44,6 milijardi eura, što je za 0,3 milijarde eura više negoli na kraju rujna.
Godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala se na 4,0 % u veljači, s 3,6 % u siječnju.
Sberbank d.d. od srijede biti u potpunosti likvidna kreditna institucija
Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na 2020. za 38,4 milijardi kuna (8,3%) i iznosila je 500,8 milijardi kuna
Kod kreditiranja stanovništva, nastavio se rast gotovinskih nenamjenskih i stambenih kredita, ali su se u podjednakom iznosu smanjili krediti po kreditnim karticama uz jamstvo kartičarske kuće.
Europska središnja banka (ESB) koja izravno nadzire banku, danas, 28. veljače objavila je da Sberbank d.d. propada ili će vjerojatno propasti
Cilj mjere je osigurati pravovremeno izdvajanje dodatnog kapitala kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke povezane s izloženosti cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa, ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize.
Krediti, koji su najveća stavka plasmana, zabilježili su mjesečni rast od 1,7 milijardi kuna (0,7%) te su na kraju prosinca iznosili 238,9 milijarde kuna
Na kraju trećeg tromjesečja 2021. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 576 milijardi kuna ili 2,2% više nego na kraju prethodnog tromjesečja.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nakon objavljenog novinarskog članka na portalu Index, pokrenula je nadzor kako bi se utvrdilo jesu li zaposlenici Hrvatske narodne banke prekršili Odredbe Uredbe o zlouporabi tržišta i Zakona o tržištu kapitala, odnosno je li prilikom trgovanja vrijednosnim papirima došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija.
Realni BDP bi u cijeloj 2021. mogao porasti za 10,8%,
Prosjek kamatnih stopa na kunske i devizne račune nefinancijskih poduzeća bio je za 0,01 postotni bod manji nego u istom mjesecu prethodne godine
Rastu kredita stanovništvu ponajviše su pridonijeli stambeni krediti
Ukupna imovina kreditnih institucija na kraju rujna 2021. iznosila je 493 milijarde kuna.
U usporedbi podataka s drugim kvartalom, nastaljen je trend pada gotovo svih podindeksa NRS-a.
U razdoblju od srpnja do rujna ubrzao se rast gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje
Financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 2.633 milijardi kuna
Godišnja stopa rasta ukupnih plasmana već se treći mjesec zaredom zadržala na razini od 4,1%.
Na kraju lipnja 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,1%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,6%)
Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2021. ostvaren manjak od 0,5 milijardi eura,
Rastu i gotovinski nenamjenski krediti (s 0,6% na 0,8%), što je dovelo do ubrzanja ukupnih kredita stanovništvu s 4,3% na 4,6%
Rast inflacijskih očekivanja potrošača vjerojatno je povezan s ubrzanjem rasta cijena hrane
Ako im banka smanjuje ograničenje prekoračenja ili ako ga ukida, otplatu potraživanja treba osigurati u najmanje 12 mjesečnih rata.
Najniži prosjek odobrenog prekoračenja u nekoj banci iznosi 4.391 kn, a najviši 32.560 kn.
Od 24 indeksa NRS-a, u drugom tromjesečju 2021. godine nije se povećao niti jedan
Građani daju ocjene od 1. do 15. srpnja
Godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala s 2,6 posto u travnju na 3,4 posto u svibnju
Ukupan dug države u godinu dana povećan je 17,6 postotnih bodova
Optimalan broj stanovnika u gradovima iznosio bi oko 6300 stanovnika, a u općinama oko 1900 stanovnika.
Povećanja u odnosu na travanj 2020. zabilježena su samo kod kratkoročnih kredita nefinancijskim poduzećima, i to kod kunskih i dolarskih, ali ne i kod eurskih kredita.
Pali su krediti ostalim financijskim institucijama za 0,7 milijardi kuna ili 5,9 posto i krediti poduzećima za 0,4 milijarde kuna ili 0,5 posto.
Od 24 indeksa NRS-a koje HNB objavljuje, u prvom tromjesečju 2021. godine povećao se samo tromjesečni dolarski indeks, i to za jedan bazni bod (0,01 postotni bod).
Predugo održavanje potpora može stoga zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća
Godišnji rast stambenih kredita ubrzao se s 8,7 posto u veljači na 8,9 posto u ožujku
Prosječna stopa inflacije mogla bi u 2021. dosegnuti 1,7 posto.
Rast kredita poduzećima pritom se usporio na godišnjoj razini sa 6,2% na 4,4%
Ukupni je dug države na kraju prosinca 2020. iznosio 89,1% godišnjeg BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine iznosio je 72,8% godišnjeg BDP-a.
Prepoznato je 58 poduzeća koja aktivno upotrebljavaju ili nude tehnologiju i usluge prema kriterijima za I 4.0.
Kreditne institucije povećale su rezerviranja za očekivane gubitke
Tako sada 6M NRS1 EUR iznosi 0,12%, a 6M NRS1 HRK iznosi 0,15%
HNB-u je omogućena razmjena kuna zaduživanjem kod ESB-a do iznosa od 2 milijarde eura
Godišnji rast kredita stanovništvu znatno je usporen tijekom 2020. godine
Uvjeti i cijena vrlo često su znatno nepovoljniji za korisnika kredita od uvjeta iz ponude reguliranih kreditora
Promjene navika plaćanja građana zbog pandemije COVID-19
U EU se 58 posto građana koiristi internetskim i/ili mobilnim bankarstvom
Realni BDP u prvih devet mjeseci 2020. bio je za 8,3% niži nego u istom razdoblju prošle godine
Iznos pojedine trenutne platne transakcije određen je na najviše 100.000 kuna
ZABA nije provodila sve potrebne mjere, radnje i postupke propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT)
Prosječan građanin RH danas u novčaniku ima 2,55 platnih kartica, što RH svrstava u sam vrh Europske unije
Ovaj platni sustav omogućuje provođenje tzv. instant platnih transakcija koje se izvršavaju u gotovo realnom vremenu
Krediti postaju početak i kraj svakog oporavka, stoga se brojke o kreditiranju prate s posebnom pozornošću
Ukupni krediti, nominalno, u kolovozu su iznosili 228,3 milijuna kuna, s tim da su krediti kućanstvima dosegnuli 135,2 milijuna kuna, a poduzećima 84,8 milijuna kuna
ESB će izravno provesti nadzor nad osam banaka u Hrvatskoj
Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o recentnim gospodarskim i novčanim kretanjima
Twinning projekt za podršku crnogorskim institucijama za nadzor financijskih usluga
Navedeni rezultati potvrđuju stabilnost i pouzdanost PBZ-a na domaćem bankarskom tržištu