Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju rujna 2022. iznosilo je 344,2 milijarde kuna pa je u odnosu na kraj lipnja 2022. ostvaren rast od 0,5 milijarda kuna (ili 0,1%).
Ukupno financiranje poduzeća se na godišnjoj razini nastavilo ubrzavati, ponajprije odražavajući intenziviranje zaduživanja kod domaćih kreditnih institucija. Istovremeno se nastavio i rast plasmana stanovništvu.
Izvoz roba i usluga porastao je 23,3 posto na godišnjoj razini
Od ukupnih sredstava za IR, najviše je utrošeno u poslovnom sektoru, 46,5%.
Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju lipnja 2022. iznosilo je 343,7 milijardi kuna
Unatoč rastu duga opće države, zbog značajnijeg rasta bruto domaćeg proizvoda tijekom protekle godine, udio duga opće države u odnosu na BDP se tijekom 2021. godine smanjio.
Na kraju 2021. bruto inozemni dug je iznosio 44,6 milijardi eura, što je za 0,3 milijarde eura više negoli na kraju rujna.
Na kraju trećeg tromjesečja 2021. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 576 milijardi kuna ili 2,2% više nego na kraju prethodnog tromjesečja.
Rast je u najvećoj mjeri uzrokovan
povećanjem osobne potrošnje i izvoza roba i usluga.
Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2021. ostvaren manjak od 0,5 milijardi eura,
Ukupan dug države u godinu dana povećan je 17,6 postotnih bodova
Industrija hrane i pića sudjelovala je u 2020. godini s 10,8 posto u ukupnom robnom izvozu prerađivačke industrije (9,8 posto industrija hrane i 1,1 posto industrija pića).
Ukupni je dug države na kraju prosinca 2020. iznosio 89,1% godišnjeg BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine iznosio je 72,8% godišnjeg BDP-a.
Javni dug je na kraju studenog dosegao 88,5% BDP-a, što je povećanje za 15,9 postotnih bodova u odnosu na kraj 2019.
Ukupni krediti, nominalno, u kolovozu su iznosili 228,3 milijuna kuna, s tim da su krediti kućanstvima dosegnuli 135,2 milijuna kuna, a poduzećima 84,8 milijuna kuna
Povratak restriktivnih mjera u prekograničnom prometu ugrozio bi oporavak
Poslodavcima je prihvatljivije prilagoditi se strožim epidemiološkim mjerama nego ići u potpuno zatvaranje poslovanja
Najveći negativan doprinos smanjenju obujma BDP-a u drugom tromjesečju 2020. ostvaren je padom izvoza roba i usluga te smanjenjem osobne potrošnje.
Zagreb, 28, kolovoza 2019. (DZS) – U ovom Priopćenju objavljuje se procjena bruto domaćeg proizvoda…