Malo je poznata stvar da je u sektoru kože i obuće zaposleno 12.000 ljudi i više-manje sve su tvornice koncentrirane na sjeveru Hrvatske. Često volim reći da se najbolje cipele na svijetu rade upravo u Hrvatskoj. Tako da ta grana nije toliko mala i toliko jadna, ali s obzirom na to da smo svi više-manje orijentirani na izvoz i strana tržišta, nas nema toliko u medijskom prostoru i za nas se ne zna puno, istaknuo je za PoslovniFM dr. Mario Lešina, vlasnik i direktor tvrtke Midal, ujedno i predavač na Sveučilištu Sjever.
– Industrija uvijek zahtjeva gustoću naseljenosti, radno intenzivna industrija zahtjeva veliku koncentraciju ljudi na malom prostoru. Tako u krugu od 50-70 km zračne linije živi skoro 2 milijuna stanovnika pa je to osnovni preduvjet i razlog za koncentraciju industrije na sjeveru. Ako pak želite imati jaku poljoprivredu, onda vam gustoća naseljenosti postaje problem, jer vaš osnovni resurs je zemlja, ocijenio je Lešina.
Midal je obiteljska tvrtka, tvornica obuće koju je pokrenuo otac prije gotovo 30 godina i iduće godine slavimo taj jubilej. Nakon fakulteta sam se i ja pridružio, prije 26 godina, pa samo s tadašnjih tridesetak došli do sadašnjih gotovo 400 zaposlenih i među prvih smo pet tvornica obuće u Hrvatskoj, prisjetio se Lešina. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Emisiju Vrijeme je za gospodarstvo donosi HEP.
Solidno smo se pozicionirali, korona nas je dosta ranila, ali polako sada izlazimo iz svega nastavljajući svoj razvoj. Naša maksima oduvijek je bila znatno ulaganje u tehnologiju. Ovih dana upravo su instalirani roboti u proizvodnju i idemo prema industriji 4.0, s ponosom će Lešina u razgovoru s Darkom Bukovićem, urednikom emisije Vrijeme je za gospodarstvo.
Industrija 4.0, promatrana kao logičan nastavak prethodne tri industrijske revolucije, odnosi se na brzu digitalnu transformaciju procesa. U Hrvatskoj je to još uvijek u povojima i akademskoj razini te mnogi ne percipiraju priču o 4.0, pričaju o transformaciji odnosno sve je to nedovoljno jasno i fluidno. Razgovarate li s bilo kojim poduzetnikom u Hrvatskoj reći će da mu je najveći problem nedostatak ljudi, posebno obrazovanih i kvalificiranih ljudi te činjenica da plaće rastu brže nego što raste produktivnost. A rješenje je upravo industrija 4.0, koja je, po definiciji, zamjena ljudi i njihovih kognitivnih sposobnosti – strojevima. Dakle, vi onda ubrzavanjem, dizanjem produktivnosti po najvećoj stopi možete pratiti rast plaća, čak ga i ubrzati, a umjetna inteligencija kompenzira nedostatak kvalificirane radne snage. Znači, praktički ste opslužitelj i upravljač tim strojem, za kojeg ne morate više znati njegove ne morate više znati njegove temeljne funkcije, a softveri su prilagođeni korisniku. To je ta nova paradigma, u kojoj Hrvatska ima končano veliku šansu da napravi povijesni iskorak, smatra Lešina ocjenjujući da su nas prve tri industrijske revolucije – zaobišle.
Sada dolazi Industrija 4.0, gdje su startne pozicije više-manje jednake za sve. A na raspolaganju su i brojne mogućnosti iz kohezijskih europskih fondova iz kojih se to sve može financirati. Pred nama je sad razdoblje od sedam godina, čak tvrdim i da to može biti manje, odnosno da u 3 godine mi konačno možemo uhvatiti priključak s Europom, optimističan je Lešina.
Pandemija je pogurala digitalnu transformaciju na svim razinama i u svim segmentima djelovanja. To je najlošije prošla upravo klasična industrija, jer nema mogućnosti rada od doma.
– Jedinstvena je šansa da Hrvatska napravi kvantni skok u razvoju i percepciji, da konačno uhvatimo priključak razvijenom svijetu, naglasio je Lešina.
Kakav je položaj poduzetnika u Hrvatskoj?
Od 90-ih godina se poduzetnici percipiraju kao lopovi, izrabljivači….a antipoduzetnička klima je puno izraženija u postsocijalističkim i tranzicijskim zemljama. Problem je i što puno više pozornosti u javnom prostoru dobivaju negativni primjeri, a ako je dobro gotovo je na margini. I nisam razumio što znači kontraverzni poduzetnik, ako je nešto napravljeno loše i u kriminalnom kontekstu, onda je riječ o kriminalcu, naglasio je Lešina.
Iskorak u politiku
Upravo želeći neke stvari mijenjati, Lešina se odlučio i na iskorak u politiku, kandidaturom za župana, upravo zbog, kako je rekao, prilike implementacije strategija industrije 4.0 na lokalnoj razini. Tu su jako bitni lokalni proračuni, da budu poticajni i razvojni, a JLS-ovi se zadužuju za manje od jednog postotnog poena. To je šansa da se napravi velika infrastruktura za iskorak u smjeru paradigme Industrije 4.0 – od opremanja škola, edukacije i aktivnosti civilnog društva. Bitna je uloga pragmatične politike na lokalnoj razini, jer smo dosad ulagali samo u infrastrukturu na područjima u kojima je sve manje ljudi, rekao je Lešina.
Predavač ste i Sveučilištu Sjever, s ciljem prenošenja primjenjene prakse i znanja novim generacijama, upitao je urednik.
Da, Sjever je zadnje, deveto sveučilište osnovano u Hrvatskoj. Koncipirano je tako da je interakciji s poduzetnicima, s obrazovanjem kadrova za potrebe poduzetništva, pa gotovo svaki student nakon diplome odmah se zapošljavaju. Grad Varaždin je jedan od rijetkih u kojem je u zadnje četiri godine porastao broj stanovnika za tisuću, što sigurno možemo povezati sa Sveučilištem Sjever. U poduzetništvu dođete do razine kad intuicija i prirodna inteligencija nisu dovoljni, potrebno je i formalno obrazovanje, ocijenio je Lešina.
ećom, budući da govorim talijanski, engleski i njemački, a služim se francuskim i španjolskim, nemam jezične barijere, pa mi je to puno lakše. Autor sam preko 20 znanstvenih članaka, desetak poglavlja u knjigama i sudionik preko 30 znanstvenih i stručnih konferencija. Upravo je tijeku izbor u zvanje docenta, pa kada to završi, spremam se objaviti autorsku knjigu s tematikom ekonomske povijesti Hrvatske u 20. stoljeću.
Koža je nešto što oplemenjuje svaki proizvod, od kožnih cipela do automobilskih sjedala. Hrvatska kožno-prerađivačka industrija jedna je od najpropulzivnijih grana u hrvatskom gospdoarstvu i ima tendenciju rasta, praćena je velikim investicijama, rastom prihoda i izvoza, kod koje je bitna ekonomija obujma. Europsko zakonodavstvo je zabranilo dosta kemikalija u procesima, pa je to dosta poskupilo proizvode. Globalizacija u obućarstvu jako je prisutna, a trend će se nastaviti. Ručna proizvodnja to bi mogla iskoristiti, to je niša jer će se iznimno cijeniti takvi proizvodi.
Ženske čizme i zlatna ogrlica, danas su već tu negdje po cijeni, rekao je Lešina.
Nikad nismo razmišljali o odlasku proizvodnje iz Hrvatske, a zasad ne razmišljamo ni o uvozu strane radne snage, naglasio je Lešina.
Poruka mladim poduzetnicima i onima koji žele to postati je da se ne obaziru na stvari oko sebe takve kakve jesu, jer se vrijeme oko nas užurbano mijenja odnosno bitno je ostati svoj, vjerovati u sebe i imati viziju sebe u budućnosti, poručio je na kraju razgovora za PoslovniFM Mario Lešina.
Emisiju Vrijeme je za gospodarstvo donosi HEP.
Autor: Darko Buković
Emisija Vrijeme je za gospodarstvo: Mario Lešina pretvorena je u tekst pomoću umjetne inteligencije, korištenjem platforme Beey tvrtke NEWTON Technologies Adria d.o.o., partnera prvog poslovnog radija PoslovniFM. Sva prava pridržana ©poslovniFM
Objavljeno 19. studenoga 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM