Zašto je važna zaštita brenda i kakav je postupak kada želite zaštititi svoj brend proizvoda ili usluga; kako štititi brend i kao ideju i kao žig primjerice u EU, što kad se dogodi da netko u EU ili izvan ‘krade’ intelektualni kapital, na što paziti, kakav je postupak, kakve su procedure, mogućnosti, kao i opći okviri i postupci zaštite intelektualnog vlasništva u EU, što je sa zaštitom zemlje regije, kako se zaštititi. Imate sjajnu ideju, bojite je se čak i staviti na papir i poslati kao prijavu u strahu da vam je netko po putu ne ukrade i prije vas zaštiti. Sve su to teme na koje su spremno odgovorile za PoslovniFM Nina Čavlina Zrinšćak i Ana Mikulec, odvjetnice iz Odvjetničkog društva Jelić, Čavlina Zrinšćak i Sardelić.
– Tema brenda i intelektualnog vlasništva zapravo je sve prisutnija i unatrag 10 godina smo sve češće u prilici da poduzetnici dolaze u inicijalnoj fazi, što je u svakom slučaju bolje i nama draže jer možemo pružiti na vrijeme i cjelovitiju zaštitu. Kada tako dođu, onda zapravo uvijek razmatramo što je predmet zaštite njihovog poslovanja i što bi bio cilj pravne zaštite. Tu se najčešće kreće od imena koje se štiti žigom i onda razmatramo i raspravljamo je li ime koji su oni odabrali podobno za zaštitu ili bi iz tog imena mogli nastati neki problemi. Prvo radimo pretragu baze podataka žigova kod zavoda i međunarodno pretragu, odnosno iz međunarodnih baza – kako bi vidjeli je li to ime već netko ranije zauzeo, odnosno tako nazvao svoj proizvod ili uslugu, što može biti vrlo zahtjevno jer je sve više i više imena, sve više je žigova, više je zauzetih imena nego što je proizvoda ili usluga, navodi Nina Čavlina Zrinščak. Dodaje da je velika zasićenost registracijama i zbog činjenice da je sve više onih koji zaštite ime i za poslove, brendove koje tek planiraju tijekom 5-6 godina uvesti na tržište.
Najbolje je, smatra, kad je ime nepoznato, kad osmisle riječ, nekakvu kovanicu nečeg koja se nije imalo prilike čuti i time ne upućuje na ništa drugo. To je teže graditi inicijalno, ali daleko bolje za razvoj.
– Često je problem sa strankama koje misle da se sve može riješiti jednom stranicom. Sve češće poduzetnici dolaze odvjetnicima prije nego kreću u posao, posebno je to bitno kod društvenog ugovora suvlasnika presumirati i pokrivati i sve situacije ako i kada dođe do nekakvog prijepora između njih koji će dovesti do toga da društvo ili ne funkcionira ili ne može donositi bitne odluke, u koju spada i opcija prodaje i kupnje, pojašnjava Ana Mikulec. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
– Stranke dođu i žele zaštititi brend. I često im nije jasno koji su to sve elementi koji se štite. Brend se nikako ne štiti kao cjelina, nego po njegovim pojedinim elementima, putem intelektualnog vlasništva. To je odgovor zakona za brend, pa dijelimo intelektualno vlasništvo na autorska prava, na industrijsko vlasništvo, gdje spadaju žigovi, industrijski dizajn, patenti koji se registriraju kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo ili europskog, odnosno svjetskog ureda i neformalno intelektualno vlasništvo, zapravo tu spada znanje i/li iskustvo, know-how, koji je najranjiviji dio intelektualnog vlasništvo jer se štiti tako da se taji, a zapravo se ne može tajiti kod zaštite i štiti se NDA ugovorom (ugovorom u čuvanju tajnosti), naglašava Čavlina Zrinšćak.
– Žig je registrirano ime ili logo, Državni zavod na temelju prijave izdaje rješenje i time stranka ima dokument koji joj daje isključivo pravo na taj žig i logo i to je poruka trećima da je to zaštićeno i priječi da netko koristi taj i takav žig i logo, kaže Čavlina Zrinšćak.
Na upit urednika o verbalnom žigu, nositelj ima pravo na zaštitu te riječi u bilo kojem obliku ga izvede, boji ili fontu, u sklopu bilo kojeg loga. On se štiti za povezane usluge i proizvode. Nasuprot verbalnom je figurativni žig, nositelj ima pravo na izgled tog znaka u sklopu kojeg može biti verbalni žig, ističe Čavlina Zrinšćak.
– Kad govorimo o franšiznom poslovanju, bitno je znati da je riječ o ugovoru partnera u poslu, dakle to je partnerski ugovor kojim se mora dosta toga u franšiznom odnosu riješiti. Franšizer je taj koji je postavio i razvio koncept, razvio brend i prošao sve faze razvoja tog brenda, a franšizni partner dobiva pravo korištenja brenda, a time razvijajući svoj business. Zato se Ugovorom definiraju svi odnosi, načini korištenja brenda, inicijalna naknada za pravo korištenja brenda, kontrola franšizera i prezentacija brenda, treninzi za uvođenje u posao, ali i decommissioning, odnosno postupci kod prestanka ugovora i uklanjanja svih obilježja brenda koji je bio predmet franšiznog ugovora, navodi Mikulec.
Društvene mreže donijele su i dosta problema sa zaštitom brenda. Mi kao odvjetnici savjetujemo poduzimanje koraka pravnih koraka, od opomena do kontaktiranja providera da se gase ti profili, prijave inspekciji, a nekad je i dovoljan dopis iz odvjetničkog ureda, kažu Nina Čavlina Zrinšćak i Ana Mikulec.
Poslušajte odmah cijeli razgovor !
Urednik: Darko Buković Foto: PoslovniFM
Objavljeno 21. veljače 2025. Sva prava pridržana PoslovniFM.