Prije tri godine počela je obnova dvorca Pejačević u Virovitici, projekt vrijedan oko 80 milijuna kuna, transformacija u nešto sasvim novo, u jedan novi kontekst. Posebno smo ponosni da će izložbeni prostor, njegov postav, biti posvećene drvetu, zvat će se drveno doba, jer je Slavonija obilježena drvetom u ekonomskom, povijesnom, simboličkom, svakom drugom smislu, rekao je Josip Mikolčić, pomoćnik direktora Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, u emisiji Turizam 385 u kojoj je urednica Sanja Plješa, prije koronavirusa i krize, uz njega ugostila još tri sugovornika: Tatjanu Arnold Sabo, iz Javne ustanove za zaštitu prirode Virovitičko-podravske županije, Marka Markotu, vlasnika Vinarije Markota iz Pleternice i Selimira Ognjenovića, vlasnika turističke tvrtke ID Riva Tours.
„Interpretacija drveta muzeološkim jezikom ili jezicima bit će novi veliki doprinos kulturno-turističkoj ponudi, ne samo Slavonije, nego cijele Hrvatske. Dvorac Pejačević u Virovitici dio je Plemićke rute, novouspostavljenog turističkog proizvoda. Virovitičko-podravska županija upravo je poznata po obnovi starih, porušenih plemićkih posjeda i njihovu stavljanju u funkciju turizma. Kurije, dvorci, perivoji, čine povezanu priču, i ovo je prilika da pozovem sve slušatelje da uživaju u onome što Plemićka ruta u Virovitičko-podravskoj županiji predstavlja“, istaknuo je Mikolčić na početku emisije.
Virovitičko-podravska županija ima dva velika prirodna područja koja su pod zaštitom UNESCO-a. Na južnom dijelu Županije to je Park prirode Papuk, UNESCO-ov svjetski geopark, a na sjevernom dijelu Županije u dužini od 73 km, duž toka rijeke Drave, to je UNESCO-ov prekogranični rezervat biosfere Mura–Drava–Dunav.
„Osobito sam ponosan da je tu nastao jedan od najčudesnijih centara za posjetitelje, zove se Dravska priča, on je u divnim Noskovcima. Tim koji je tamo zaposlen, ekolozi, zaštitari prirode, a istovremeno i vrhunski turistički djelatnici, svu tu raznolikost biosfere maksimalno su prilagodili svim posjetiteljima. Bez obzira na dobnu razliku ili karakter dobnih skupina, snaga prirode njihovom je interpretacijom, prenosiva, i svakog posjetitelja podsjeti da je i on važan dio te divne prirodne priče“, istaknuo je Mikolčić.
Tatjana Arnold Sabo pojasnila je što Javna ustanova za zaštitu prirode Virovitičko-podravske županije radi na unapređenju turizma u Županiji.
„Naša Javna ustanova kao svoju osnovnu djelatnost ima zaštitu i unapređenje statusa zaštićenih područja na području Županije. Naš je najveći adut upravo već spomenuto UNESCO-vo prekogranično zaštićeno područje uz rijeku Dravu u kojem je smješten naš posjetiteljski centar Dravska priča, koji se orijentirao na to da posjetiteljima prezentira izuzetnu raznolikost područja. Kroz tu edukaciju nastojimo utjecati i na svijest posjetitelja o tome koliko je važno očuvati zaštićene prirode u kojoj smo smješteni, ali isto tako im proširiti spoznaju o tome koliko je jedna takva zaštićeno prirodno područje pozitivno utječe na kvalitetu života. Nastojimo također prezentirati i interpretirati posjetiteljima prirodu na jedan inovativan, interaktivan i drugačiji način kako bismo još više pobudili njihov interes. Naša javna ustanova u svom sastavu ima i hostel, tako da provodimo brojne programe terenske nastave za studente, škole u prirodi za djecu, otvoreni smo za bicikliste, a trenutačno realiziramo veliki projekt financiran sredstvima Europske unije kroz poziv Održivo upravljanje prirodnom baštinom. Dodat ćemo Centru mnoge nove sadržaje za koje vjerujemo da će privući još više turista, ali isto tako i razvijati održive oblike turizma koji će doprinositi boljem statusu prirodnih područja u kojima se nalazimo“, rekla je Arnold Sabo.
U Hrvatskoj je svaki četvrti trs vinove loze – graševina.
Posjet Slavoniji podrazumijeva užitak u njezinom bogatstvu, gastronomiji i enologiji. Vinarstvo je u Zlatnoj dolini duga tradicija koja je rezultirala brojnim kvalitetnim i vrhunskim vinima. Na vinskoj cesti naziva Cesta ruža i vina nalazi se Vinarija Markota, vlasnika Marka Markote koji je nakon 40 godina obnovio vinogradarsku i vinarsku tradiciju pleterničkog kraja. Na 35 hektara površine godišnje proizvode 185 tisuća litara graševine, sivog pinota, chardonnaya, sauvignona bijelog, rose i cabernet sauvignon.
„Pa u pravilu 90 posto vina plasiramo u Hrvatskoj, u Zagrebu i duž Jadranske obale, a nešto izvozimo u Austriju i Crnu Goru.
U Hrvatskoj je svaki četvrti trs vinove loze – graševina. Znači, 25 posto površina je graševina, hrvatska dominantna sorta. Tako smo se i mi iz Zlatne doline Pleternice odlučili da na većinu površina zasadimo graševinu, možemo reći da je ona nositelj hrvatskog vinarstva.
Za sada nije u planu širenje, radit ćemo na kvaliteti, jedini način da opstanemo u velikoj konkurenciji vinara je kvaliteta. S uvoznicima se ne možemo mjeriti količinama, ali s kvalitetom možemo“, s ponosom kaže Markota.
Kontinentalni turizam ima veliku budućnost, posebno Slavonija
Biciklističke staze uz Dunav jedan su od oblika unapređenja turističke ponude. Slavoncima trebaju gosti. No kako kaže turistički stručnjak Selimir Ognjenović, vlasnik turističke tvrtke ID Riva Tours, koja je prošle godine u Slavoniju dovela na odmor tisuću Nijemaca. Ognjenović je jedan od začetnika Dana hrvatskog turizma u Slavoniji.
„Dani hrvatskog turizma neće riješiti turizam u Slavoniji, ali ga mogu početi na jedan prelijepi način dozivanjem u svijest da to postoji. Kontinentalni turizam ima veliku budućnost i zbog okretanja prema prirodi, prema zaštiti prirode, prema svemu što je lijepo. Nisam mogao odoljeti, morao sam se provozati s dva prekrasna lipicanca, danas ih je teško vidjeti u zemljama gdje se puno toga novcem može kupiti. A Slavonija ima i ono što je i mnogo šire Vjerujem da će mediji prenijeti poruku: Dođite! Dođite u Slavoniju. Dođite da donesemo život. Tu turizam neće biti glavno zanimanje, ali može donijeti veselje. Turizam može pomoći da se mlade uvjeri kako se ovdje, u ovoj prelijepoj Slavoniji, može lijepo živjeti“, ustvrdio je Ognjenović.
Može li se Slavonija brendirati kao cjelogodišnja turistička destinacija?, upitala ga je urednica emisije.
„U svakom slučaju. Ona je zasigurno destinacija u kojoj je moguć cjelogodišnji turizam. Pitali su me na jednome skupu što Slavoniji treba. Ja sam rekao: Slavoniji najprije trebaju gosti. Mi smo prošle godine imali tisuću ljudi u Slavoniji. Ja sam obećao da će Riva dovesti oko tisuću gostiju godišnje, to sam i održao, zato sam ponosan. No, trebaju se i drugi pokrenuti, pokušavam potaknuti svoje kolege u turističkim agencijama, jer Slavonija mora postati općehrvatski turistički projekt“, istaknuo je na kraju razgovora za poslovniFM Selimir Ognjenović.
Objavljeno 24. travnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM