Poslovna 2019. godina za GDi Grupu bila je zaista dobra. Tim je povećan za više od 16 posto, ljudi su zaposleni u naših 16 operativnih tvrtki u 14 zemalja Europe, od Poljske, u Varšavi gdje imamo jedan od razvojnih timova, preko snažnog povećanja u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, povećanja u Skoplju, u Beogradu i prošle godine konačno smo otvorili lokaciju u Abu Dhabiju. Tako da je ukupno povećanje kadrovske osnovice, kada se uzme u obzir i broj studenata koji kod nas rade vrlo često diplomske ili dugoročno rade kao studenti ili nekoliko kontraktora, bilo i više od 20 posto, izjavio je za poslovniFM Boran Lončarić, predsjednik uprave GDi grupe i osnivač jedne od najvećih domaćih tehnoloških kompanija.
U razgovoru s Draženom Tomićem, urednikom emisije Tehnobiz, Lončarić je iznio niz poslovnih podataka koji pokazuju da je tvrtka GDi, koja je u prošloj godini proslavila 30. obljetnicu postojanja, isporuke softvera i implementacija podatkovnih rješenja lani povećala za gotovo 23 posto, a povećala je i investiranje u vlastite proizvode za 30 posto.
„Godina je bila dobra! Ja bih rekao da je bila dobra još i zato što smo odradili dosta društvenog doprinosa. Trideseta godišnjica firme proslavljena je i time što smo nagradili srednjoškolce koji su sudjelovali u našem natječaju i poboljšali svijet tehnologijom i znanjem. To je otišlo u mnoge regionalne škole, iz Osijeka, Pregrade, iz mnogih drugih mjesta. Pomagali smo i Srednjoj školi u Skoplju, dali smo doprinos za bolnicu koju u Nišu gradi Nurdor, nacionalno udruženje roditelja djece oboljele od raka. U Sloveniji smo nagradili diplomske radove, u Mađarskoj smo dali nagrade najboljim znanstvenim radovima… Veliko je zadovoljstvo i svime time!”, ocjenjuje Lončarić.
Što je ove godine, šta se dešava ove godine? Pa sadašnja situacija, prvo ću ići s pozitivne strane, ubrzala je mnoge procese. U Hrvatskoj je odjednom postalo moguće elektroničko podnošenje zahtjeva za propusnicu za putovanje, zahvaljujem stvarno izvrsnim ekipama u ICT-u MUP-a Hrvatske i drugim ministarstvima koje su to intenzivnim radom omogućile u roku od samo nekoliko dana. I analitika pojavljivanja epidemije isto se radila digitalno.
Nakon potresa u Zagrebu odjednom je bilo moguće surađivati, doduše to je bilo u volonterskom modusu i s nama koji smo automatizirali terenski proces u roku od nekoliko dana. Sudjelovalo je 1.100 ljudi u uredima i na terenu. Podneseni su zahtjevi za skoro 25.000 zgrada. Sistem je krenuo u manje od 24 sata. Prva produkcijska verzija je napravljena u 48 sati. Znači može se ubrzati i to je jako pozitivna posljedica i te su posljedice značajne i u industrijama koje traže sve veću učinkovitost. Raspoloživost ljudi da bi radili veliki je izazov za industrije. Unatoč pričama o velikoj nezaposlenosti, budimo svjesni da u srednjoj Europi nedostaje ljudi s određenim vještinama i ljudi koji mogu biti na mjestu gdje u određeno vrijeme trebaju biti. Tako da je potreba sve većom koordinacijom, sve boljim upravljanjem, vremenskim rasporedom, lociranjem ljudi koji zaista imaju instrumente, koji mogu otići popraviti baznu stanicu, otkloniti problem na DSL-u, jer u obitelji mala djeca trebaju slušati školski program koji se isto tako odjednom revolucionarno moglo pratiti digitalno. Prema tome, te promjene su zapravo s jedne strane ubrzale potrebe za kompletnim digitalnim životom, smatra Lončarić.
S druge strane, svatko tko treba investirati ili održavati postojeći sustav, počeo je razmišljati o tome da malo smanji budžete. Imali smo situacije primjerice iz naftne industrije koja je pod pritiskom cijena nafte i smanjenja potrošnja goriva na benzinskim pumpama tražila jako mnogo odgađanja investicija. Slično je i s avioprijevoznicima i onima koji upravljaju zračnim lukama koje su važna infrastruktura, smanjio im se promet. Zračnim lukama promet se smanjio za više od 90 posto. Bilo je, dakle, i tih negativnih odgađanja, odgađanja do vremena kad će zračni promet opet doći na svoje nivoe, kad će cestovni promet doći na svoje nivoe…“, obrazložio je Lončarić dobre i manje dobre strane poslovanja u novim okolnostima.
Koje su ključne tehnologije i rješenja koja korisnici očekuju, i u kojim segmentima, koje su to industrije?, pitao je urednik emisije.
Imamo solidan zdravstveni sustav
„Analiza pokazuje da su telekomi i dalje radili jako intenzivno. Industrija energije narasla je za nekih 16 ili 17 posto, što je jako dobro. Znatan porast zabilježen je u inače nama velikoj industriji, a to je upravljanje okolišem i upravljanje odzivom na klimatske promjene. Radilo se baš puno na konačnoj implementaciji sustava za predviđanje i reakciju na suše u važnim poljoprivrednim zemljama srednje Europe, a također i na završnim fazama sustava za predviđanje i otklanjanje rizika od poplava. I to je jedna od najvećih implementacija koja je završila.
Vrlo je zanimljivo da je digitalizacija najviše rasla, iako nama nije najveća industrija, u proizvodnji hrane i opskrbi hranom. Jasno to je u više segmenata, jedan je ono što zovemo klasičnim ratarstvom, s druge strane ulov ribe i upravljanje uzgojem ribe, a s treće strane, to je posebno zanimljivo, kvalitetni promet i logistika u supply chainu – lancu dostave hrane. Ta industrija nije industrija ogromnih marži, no to je industrija u kojoj učinkovitost daje rezultate. Kad razgovarate s nekim od najvećih proizvođača hrane u regiji i shvatite da, uz sve ostalo, oni zaista žele biti green, žele smanjiti emisiju stakleničkih plinova…, to je za mene bila najzanimljivija promjena. A onda u epidemiološkoj situaciji čak i ljudi iz malih OPG-ova dostavljaju hranu, a orkestracija svih resursa počinje od toga da čuveni restoran iz Zagreba za Uskrs dostavlja šunku i hren ljudima da si je sami serviraju. Počesto kritiziramo svoju okolinu, ovako, onako, moglo bi biti bolje, no zapravo život ovdje je dobar. Ja sam živio i u Kaliforniji, i u Virginiji, i bio sam na svim kontinentima ovog svijeta, i znam kvalitetu života. Nakon 13 godina vratio sam se u Hrvatsku i znam da je kvaliteta života ovdje dobra. A jedan od ključnih elemenata je da imamo solidan zdravstveni sustav, iako i tu ima prostora za poboljšanja, ali imamo, zapravo, vrlo lijepu kvalitetu prirodnih resursa, okoline i hrane, a to je danas, smatram, jako važno u cijeloj Europi“, ustvrdio je Lončarić.
Što nas očekuje u 2021. godini i godinama koje slijede, ako je sve očitije da će nam tehnologija omogućiti da budemo brži i efikasniji i kvalitetniji, i hoće li ljudi shvatiti da tehnologija ne postoji radi tehnologije, nego ponajprije zato da tvrtkama pomogne da u svom core businessu budu efikasnije. Da uopće ne razmišljaju je li to i to od ovog ili onog proizvođača, je li data center baziran na ovoj ili onoj tehnologiji.
Digitalna transformacija infrastrukture
„Mislim da će i dalje ostati jako bitna infrastruktura koja će opsluživati sve ostale u modernom društvu. Morat će, zapravo, postojati digitalno upravljana, održiva, otporna infrastruktura, ono što se zove resilient infrastructure, koja će nam omogućiti da i dalje izvodimo te bazične usluge. Komunikacijska, energetska, transportna infrastruktura, opskrba vodom, sposobnost da imamo vode za melioraciju i slične stvari. Digitalna transformacija te infrastrukture mislim da će ostati kontinuirani proces, morat će se nešto malo i ubrzati, ali to je, recimo, jedna stabilna stvar.
S druge strane, mi smo u GDi-u pokušali napraviti interne radionice menadžmenta i ključnih product visionara želeći saznati kako će svijet izgledati za pet i za deset godina. Svi misle da će održivost naše sredine i kvaliteta života biti jako, jako bitni, a to će se ogledati kroz očekivanje kvalitete usluge koje će korisnik morati dobiti od svog pružatelja usluge. Znači mislimo da će generički proces promptnosti odgovarajuće kvalitete točnosti izvođenja dostave ili usluge na lokaciji, biti jako velika diferencijacija. Upravo oni industrijski operateri, bez obzira na to je li riječ o industriji ribe ili industriji zabave, oni koji ne budu odgovarali kvaliteti promptnosti s umjerenom, racionalnom cijenom, ti vjerojatno neće preživjeti. A oni koji će imati tu diferencijaciju po kvaliteti, oni će ići naprijed“, zaključio je Boran Lončarić na kraju razgovora za poslovniFM.
Objavljeno 24. srpnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM