– Naša rješenja, osobito ona koja se odnose na tzv. non touch ili ne dodir, na korisničkom sučelju danas su imperativ. Prije nekoliko godina mi smo to spominjali kao nice to have, imate jedno higijensko rješenje, ne morate ništa dodirivati da biste mogli rukom ili tijelom upravljati korisničkim sučeljem. To je danas nešto što se podrazumijeva jer takva se rješenja traže. I mi smo jednostavno dobili eksploziju interesa i upita za isporuku takvih rješenja, ne samo u Hrvatskoj nego u cijelome svijetu, rekao je za poslovniFM Tomislav Bronzin, osnivač i direktor tvrtke CITUS, inovator i vizionar.
George, inteligentna platforma za digitalno bankarstvo Erste banke, predstavlja vam novu emisiju iz serijala Tehnobiz.
Kriza izazvana pandemijom koja je zahvatila cijeli svijet, zapravo je pokazala važnost digitalizacije i digitalne transformacije, i pokazuje u kojem smjeru će ići industrija, ali i sve industrije koje danas koriste IT odnosno tehnološka rješenja. Kad je riječ o novim tehnologijama i njihovoj primjeni, tvrtka Citus, ponajviše zahvaljujući tome što je u proteklih desetak i više godina za svoje inovacije osvojila mnogobrojne nagrade na uglednim međunarodnim sajmovima, ne bi trebala biti zabrinuta za svoju budućnost, posebice kad je riječ o primjeni inovacije non touch.
– Ta je tehnologija nešto što mi razvijamo zadnje dvije, tri godine. S te strane nije nešto novo, ali nova je primjena. Dakle, riječ je o svestranoj primjeni, od poslovanja u marketingu, u prodaji, konkretno na kioscima, a moguća je i upotrebe na lokacijama gdje se zahtijeva komunikacija s puno ljudi odjednom, gdje se jednostavno želi izbjeći taj direktni kontakt čovjek – čovjek, ali isto tako i u obrazovanju, isto tako u kulturi, u turizmu… Mi sada upravo radimo na projektima primjene naše tehnologije na tzv. kulturnim rutama u turizmu, pa u industrijskim pogonima u kojima se ne smije doticati nekakav stroj jer to može biti opasno, trebali biste imati rukavice, prljavi ste, a morate upravljati računalom. Ne možete imati laptop i touch screen, morate imati nešto što nosite na sebi i čime upravljate pokretom ruke ili govorom tijela.
Isto tako računala upotrebom algoritama koje smo u Citusu razvili vide i onaj neverbalni dio koji je ustvari 70 posto naše komunikacije. Kad osobu možemo vidjeti mi po njenoj reakciji možemo shvatiti znači li nekakva rečenica nešto pogubno, nešto smiješno ili nešto konstruktivno. Dakle, ta neverbalna komunikacija jako je bitna, a mi našim rješenjima toj komunikaciji možemo dati kontekst upravo koristeći visoke tehnologije i umjetnu inteligenciju, computer vision, možemo vidjeti, recimo na primjer, je li to muška ili ženska osoba, kojoj dobnoj skupini pripada, kako ćemo ju osloviti, ako je mlađa osoba onda s ‘ti’, starije osobe i one koje smo prvi put upoznali naravno s ‘vi’… Znači taj je kontekst jako, jako bitan, a bitna je i emocija ili sentiment. Vi razgovarate, nešto prikazujete, demonstrirate, objašnjavate, i istodobno možete pratiti tko je zainteresiran a kome je možda dosadno, je li oduševljen ili je iznenađen, ili je jednostavno začuđen time što se pokazuje, otkrio je Bronzin.
Kriza izazvana koronavirusom pokazala je da se komunikacija na način za koji smo bili uvjereni da je jedini mogući, zapravo prebacila u tehnološki svijet. U današnjoj komunikaciji okrenuli smo se videokonferencijama kao načinu komunikacije, gdje se ipak vidi ekspresija lica, mašu li ljudi, gledaju li u kameru…, međutim to nam je sve strano. Kako to sve usuglasiti i kako to sve spojiti u jedan sustav koji će s jedne strane zaštititi naše osobne podatke, ali i s druge strane dati nam i neku dodatnu vrijednost koju dosad nismo imali?, pitao je urednik emisije Tehnobiz Dražen Tomić.
– Odlično pitanje! Upravo naša zadnja inovacija, a to je individualizacija anonimnih identiteta ide u tom smjeru. Mi smo od prvih dana, od kada smo krenuli s ovim tehnologijama, bili svjesni upravo tog problema bez obzira što u to vrijeme nije bilo GDPR-a i opće svjesnosti o zaštiti osobnih podataka. Dakle, to nam je na prvome mjestu. Postoje sustavi za prepoznavanje spola, dobi, dobne grupe itd., ali mi se ne bavimo time na klasičan način, ne radimo bazu slika nego uzimamo tzv. biometrijski otisak koji je s jedne strane jedinstven za svakog čovjeka, ali ne dovodimo ga u korelaciju s identitetom korisnika. I tu upravo leži poanta u našoj inovaciji, individualizacija anonimnih identiteta. Ovako to možda zvuči kao oksimoron, s jedne strane individualizacija a s druge strane anonimni identiteti, ali mi ne pokušavamo profilirati ljude, naši sustavi ne rade profiling nego rade isključivo personalizaciju komunikacije u realnom vremenu. Ne radimo, dakle, ogromne baze podataka u kojima podatke pohranjujemo, nego ih koristimo u realnom vremenu da bismo poboljšali komunikaciju, da bismo je personalizirali, da bismo pojačali enhance, kako se kaže na engleskom, taj user experience. Dakle tu je ta razlika u odnosu na nešto drugo: koristeći naš sustav ljudi se ne mogu identificirati, ne radimo tracking ljudi po svijetu, jer to jednostavno nije namjera našeg sustava. Mi se želimo baviti upravo primjenom u marketingu, u obrazovanju, u edukaciji, u prodaji, ali na način benefita a ne big brothera objasnio je Bronzin.
Današnje su tehnologije u ovoj krizi spasile industrije u kojima su bile primjenjive, omogućile su im da i u lockdownu nastave raditi. No u moru virtualnih konferencija, Zoom meetinga, Teams meetinga, Skype meetinga, Google meetinga i mnogih drugih online meetinga izgubio se ljudski kontakt, izgubio se ‘razgovor uz kavu’, kako bi se kod nas reklo. Može li se ta tehnologija u budućnosti možda i poboljšati, i gdje je u tome mjesto Citusa?, pitao je urednik emisije.
– Prije korone vrlo teško nam je bilo nagovoriti bilo koga tko nije iz naše industrije na videokonferenciju, ali mi smo to rješavali s računima za putne troškove i potrošeno vrijeme. Naravno da se nama svidjelo otići u Kuala Lumpur ili Dubai, itd., ali putovati zbog jednog sastanka od sat, dva, tri, to jednostavno nije isplativo. Naš drugi segment poslovanja koji je počeo tom inovacijom prije desetak godina je Conference@Net sustav za upravljanje i organizaciju konferencija. U prošlim godinama to je pretežito bilo za on premise konferencije, ali mi smo već od prvog dana uveli tzv. hibridni način odvijanja konferencije. Vidjeli smo da jedan naš klijent, na primjer, ima hrpu upita iz Kine, sedam tisuća upita za određene teme čiji su sadržaj na engleskom jeziku objavili kroz naš sustav. Postojala je i mobilna aplikacija, više od 7.000 ljudi skinulo je mobilnu aplikaciju, ali isključivo za pet tema, znači pet tema unutar konferencije. I onda smo savjetovali tom klijentu da kupi samo to predavanje, a ne cijelu konferenciju koja ih ustvari ne interesira. Već smo tada, dakle, kreirali nešto što danas nudimo. Prošle godine imali smo sa svojim klijentima 20-tak takvih vrlo ozbiljnih konferencija, istaknuo je Bronzin.
Znači li to da će budućnost zapravo donijeti hibridne konferencije, bez obzira na to što svima fale događanja, fali im taj ljudski kontakt? I hoće li se dogoditi transformacija te tehnologije, nedostaje li joj možda još nešto što bi je učinilo mnogo boljom i funkcionalnijom?
– U našoj IT industriji, u našem svijetu, ta se tehnologija iz sata u sat unapređuje. Mi to znamo iz vlastitog iskustva. Neminovno je da će se tehnologija i dalje unapređivati, i mislim da nas čeka dosta iznenađenja, ali ta iznenađenja nećemo dugo čekati, ona će se sve brže i brže događati. I mislim da ljudima treba osvijestiti upotrebu umjetne inteligencije. U Citrusu već čitav niz godina radimo na umjetnoj inteligenciji, s umjetnom inteligencijom, i primjenjujemo praktična rješenja u svojim proizvodima. Citrusov tim umjetnu inteligenciju humanizira, mi to zovemo human sentence, to je i svjetski pojam. Znači mi ne govorimo o umjetnoj inteligenciji kao stranom biću nego kao našem pomoćniku, nekome tko će nas pratiti. Naš tim u Citusu radi na tome da humanizira tehnologiju, da pomogne čovjeku da to bude bonus, dodatna vrijednost u čitavom procesu i komunikacije, i donošenja odluka, izvora određenih informacija, čitavog niza informacija… Danas smo preplavljeni morem informacija i trebate sada identificirati da li je nešto fake news, ili nije fake news. To je teško čak i za nekoga tko se u to razumije, a kamoli za nekoga tko je laik.
Dakle, umjetna inteligencija je tu, a ja ću sada biti malo zločest i reći: moramo se bojati! Zašto? Mi imamo danas kapacitete za primati ogromne količine podataka u jedinici nekog vremena, ali ne samo to, imamo i storage odnosno mjesta gdje ćemo ih staviti i obrađivati, u realnom vremenu ili poslije. No to nije ni problematično, problematično je ono što se pokazalo u zadnjem istraživanju koje je radio i DeepMind, Googleova firma, pa i još neki koji su baš u tom području najnapredniji.
Poznato je da je umjetna inteligencija već pokazivala neke stvari za koje smo mislili da ih stroj nikada neće moći raditi, a to su emocije, ili strategije koje se baziraju na iracionalnim odlukama. Najbolji pokazatelj dosega umjetne inteligencije je u šahu ili nekakvim strateškim igrama. Nekada prije imali smo ogromne sisteme, i softverske i hardverske, itd. Recimo Deep Blue, to je bila cijela dvorana super kompjutera koji su pobijedili tadašnjeg velemajstora u šahu. Danas čovjek više uopće nije konkurent u šahovskim partijama, danas na svojem laptopu možete vrtjeti softver baziran na umjetnoj inteligenciji kojemu ne trebaju terabajti i eksabajti memorije. Zašto? Zato što je on sposoban učiti. I za to mu nisu potrebne ogromne količine kombinacija, nego on uči u realnom vremenu, paralelno, a to se inače samo čovjeku moglo pripisati. I ja se slažem da će upravo umjetna inteligencija otvoriti neke nove poslove, ali ljudi se ne bi smjeli osloniti na to da će biti nekih drugih novih poslova. Zašto? Zato što su najnovija istraživanja sociologa pokazala da novih poslova neće biti toliko koliko se misli, pa će konkurencija na tržištu rada, osobito za dobro plaćena radna mjesta, biti vrlo velika. Nastat će niz novih poslova, ali pitanje je koliko će ljudi za njih trebati, istaknuo je u razgovoru za poslovnFM Tomislav Bronzin.
George pametna inovacija i poslovniFM donose emisiju Tehnobiz. Jeste li već upoznali Georga?
Objavljeno 29. siječnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM