Sredstva iz fondova EU su se mogla snažnije usmjeriti u industriju i poduzetništvo, kako bi se podigla tehnološka opremljenost, znanje, generirali proizvodi visoke dodane vrijednosti i orijentirani izvozu. Ako se sada nešto ne promijeni, izgledi da uđemo u recesiju za godinu do dvije su izgledni. Zato moramo nešto poduzeti. Sada. Mislim da je sada pravo vrijeme za usmjeravanje sredstava malim i srednjim tvrtkama. Primarno prerađivačkoj industriji, IT industriji, odnosno, da su sredstva ciljano usmjerena. Imamo dvije godine ispred sebe. Tvrtke sada rade projekcije i utvrđuju koje su slabe točke te kako bi u vrijeme inflacije a onda i stagnacije, uspjeli funkcionirati i biti održivi, poručuje u razgovoru za PoslovniFM Sabina Škrtić, prvom razgovoru za medije otkako je poduzetnica i vlasnica tvrtke Sahem Consulting. Iza nje je gotovo 30 godina karijere, od čega većinom na vodećim pozicijama od državnog, javnog do privatnog sektora – Saponije, Adrisa, HRT-a, Ministarstva gospodarstva, do posljednjih osam godina unutar Enna grupe.
– Odradilo se dosta, ali ne želimo zakucati tricu. Krenemo u napad, ali ne završimo. Bitno bi bilo i imati politički konsenzus svih stranaka, za primjerice gospodarstvo smjer i ciljevi bi morali biti isti. Nužno je utvrditi 3 cilja, korake kako ih napraviti i kako ih mjeriti i toga se držati bez obzira tko je na vlasti. Mi nemamo to, nego s novom vlasti krećemo od početka. A mnogi dolaze nespremni na vlast, da nemaju niti ideju. U političkom svijetu je u stvari ideja doći na vlast, a ne doći jer imaš ideju nešto postići, istaknula je Škrtić, iza koje je puno područja djelovanja. Od ljudskih resursa, procesa restrukturiranja, kriznog i strateškog menadžmenta, uređivanje poslovnih sustava.., pa s tog širokog aspekta u razgovoru s urednicom podcasta Ritam posla Lidijom Kiseljak, Škrtić otvoreno iznosi svoja stajališta, promišljanja i preporuke vezane uz niz aktualnih tema od bojkota trgovina, usmjeravanja europskog novca, potrebnom dokumentu o određivanju glavnih ekonomskih ciljeva, financiranja malih i srednjih tvrtki…
Govoreći o bojkotu trgovina kaže da ju je najviše zasmetalo što nedostaje kritičkog promišljanja.
– U jednom trenutku mi se učinilo da nitko više ne zna koju ulogu nosi. Posebno kada su predstavnici Ministarstva gospodarstva i HGK u prvom naletu podržali bojkot. Govorimo o institucijama koje imaju moć urediti tržišna pravila i okvire unutar kojeg svi moraju igrati. Ministarstvo i država imaju alate poput inspektorata ili Agencije za tržišno natjecanje. Ako smo imali sumnje u neopravdan rast cijena Agencija ili inspektorat su trebali reagirati. Sada nam zato preostaju strukturirane mjere koje ciljano pogađaju strukturne uzroke inflacije, a to sigurno nije bojkot, smatra Škrtić. Dodaje da nema ništa protiv buđenja građanskog duha pobune, ali ima protiv nesagledavanja situacije, vjerovanja samoprozvanim mesijama i neimanja kritičkog razmišljanja te prozivanja onih koji mogu nešto učiniti. Primjerice, među trgovinama ima puno malih obrta. S druge strane, zašto se nije nitko pitao kako se bojkot odražava na domaće proizvođače čiji su proizvodi u domaćim trgovačkim lancima. Nadalje, jedan trgovački lanac možda ima 4 dućana u rasponu od kilometra, smanjenjem prometa mogu odlučiti smanjiti i broj trgovina, a tako i radna mjesta.
Napominje kako ne zauzima stranu, ne tvrdi da su trgovački lanci u pravu, niti Halo inspektore, ali je mišljenja kako nedostaje dobro promišljenih inicijativa.
– Mi smo skloni ubrzati, oduševiti se nekom idejom, a onda sve brzo splasne, učinka nikakvog te se dogodi da se iskompromitirao taj građanski duh. Bojkot postavlja pred sve nas i pitanje koliko se može odraziti na hrvatsku industriju koja već desetljećima nema svoj glas, posebno brojne male i srednje tvrtke. I zbog toga me bojkot naveo na reagiranje, jer dolazimo u istu situaciju kakvu smo imali 2009. ili 2011. Struktura BDP-a i ista sada kao i tada, guraju ga turizam i građevinski sektor, a nema industrije. Što smo napravili da ispravimo boljke koje traju već 20 godina?, zapitala je glasno Škrtić. Ponavlja da je potrebno samo da svatko radi ono što mu je uloga. Primjerice, Ministarstvo neka vidi podatke, pokazatelje i napravi projekcije te djeluje transparentno, jednoobrazno i jasno definirano na elemente koji mogu utjecati na primjerice prerađivačku industriju. Jer, napominje, velik dio malih i srednjih tvrtki, od metaloprerađivačkih do elektroindustrije, su dio lanca njemačkih poslovnih sustava, zemlje koja je na pragu recesije i što se onda može preliti na nas.
Ako su to poznate stvari i vidimo ih, idemo reagirati!, jasna je Škrtić.
– Kada sam bila u Ministarstvu (gospodarstva) napravili smo industrijsku strategiju, sada je napravljena Strategija gospodarskog razvoja RH, koja je detektirala iste probleme kao i mi tada 2013. godine. Dakle, nikakve mjere nisu poduzete u tom desetgodišnjem razdoblju. Uvedene su neke potpore, pa su ukinute, pojavio se europski novac, ali ga je više otišlo u javni sektor. A da se taj novac više prelio malim i srednjim poduzetnicima koji bi sufinanciranjem jedne proizvodne linije mogu imati rast EBITDA 20 do 30 posto u tri godine, koristi bi bile daleko veće, ocjenjuje Škrtić. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
Sama u svom konzultantskom poslu radi s malim i srednjim tvrtkama, a kaže da su im najčešći problemi financiranja.
– Najmanje 15 godina pričamo o bankocentričnom sustavu, a ništa se nije promijenilo, HBOR bi trebao biti aktivniji i preuzimati više rizika, a ne se ponašati kao poslovna banka. A dostupnost kapitala je u početnim koracima, pri čemu je jasno da banke moraju poslovati po pravilima jer imaju regulatore. No, dogodi se da mali i srednji dođu do neke razine i onda uđu u probleme s likvidnošću i nastaju problemi. Bilo je na raspolaganju dosta novca za energetsku učinkovitost, ali nedostajalo je sufinanciranje ili bespovratnih sredstava za podizanje tehnološke razine, nabavku novih tehnoloških linija, smatra.
Osvrće se slikovito na taj problem.
– Ne mogu vjerovati da nam je lakše uvesti 100 Indijaca nego dio sredstava dati malim i srednjim poduzetnicima kako bi digitalizirali proizvodnju, koja onda neće imati toliku potrebu za radnom snagom tj. hoće ali onih s većim kompetencijama. To bi nam više trebalo biti u interesu. Na puno područja možemo djelovati i ako idemo na vrijeme, krenuvši slušati stručnjake kojih u Hrvatskoj – ima, rezolutna je Škrtić.
Na upit se osvrnula i na djelovanje vlasti i vlade.
– Ona bi trebala biti svjesna koliko zna, jer onda će biti svjesna koliko ne zna. I onda će tražiti pomoć od ljudi koji znaju i tada se otvara put da se mjere konkretne poduzmu. Ali bez radnih skupina, nego odmah krenuti u akciju, kaže.
Komentira da bi trebalo racionalizirati broj lokalnih jedinica, ali i restrukturirati ministarstva kao i broj zaposlenih u ministarstvima.
Prisjetila se vremena rada u Ministarstvu (gospodarstva) i iznijela konkretan podatak i prijedlog.
– Kada sam bila u Ministarstvu od 20 ljudi na 5 sam se mogla osloniti, nisu tražili stalno bolovanje, nosili su posao, kvalitetno radili.. ali ih nisam mogla nagraditi. Što treba promijeniti, naglašava.
Posebno se osvrnula i na pojavu koja prati zakonske tekstove.
– Zakon bi trebao biti u funkciji istovremeno s podzakonskim aktima. A mi, primjerice, imamo zakon o energetici od prije 3 godine, no nisu gotovi podzakonski akti. A on je trebao sve ubrzati. Investitori za obnovljive izvore još uvijek ne znaju koliko moraju platiti priključak HOPS-u. Zato treba poraditi na efikasnom i učinkovitom državnom aparatu, gdje će se znanje platiti, a ne ga omalovažiti, ustvrdila je Sabina Škrtić.
I za kraj je javno zapitala koji je smisao imati neučinkovita javna poduzeća, koja su samo teret gospodarstvu i državi.
Znamo da je država preskupa. Kao odgovorni vlasnik država mora djelovati i pitati za rezultat, da se zna što je napravljeno i koliko je novca ostalo. Tada bi troškovi države pali i ostao bi prostor u efikasnosti koji bi se prenio na fiskalnu politiku i olakšanja u drugim segmentima, kazala je na kraju razgovora za Poslovni FM Sabina Škrtić.
Urednica: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 7. ožujka 2025. Sva prava pridržana PoslovniFM.