Transakcija i preuzimanje Emmezete, odnosno 16 trgovačkih centara u Hrvatskoj i Srbiji, je završeno. Strateški investitor, poljski Merkury Market, osnažit će Emmezetu u raznim resursima koje posjeduje. Mi svoju dugoročnu poslovnu politiku nastavljamo, širimo se na nova tržišta, digitalno i kroz fizičke centre, istaknuo je za poslovniFM Slobodan Školnik, predsjednik Uprave tvrtke Fliba, koja posluje pod trgovačkim imenom Emmezeta.
Nije mogao reći više, a na upit hoće li se nešto za njega promijeniti dolaskom novog vlasnika, odgovara kako je 17 godina u Emmezeti, da je ‘plaćeni menadžer’ dok ga gazde žele, a to se, kaže, nastavlja i dalje.
Poljska grupacija je velika grupacija koja posluje u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj, ima oko 60 prodajnih centara u segmentu uradi sam, a snažno regionalno širenje dogodilo se 2015. kupnjom 18 trgovačkih centara Baumaxa u Češkoj. Širenjem u Hrvatsku u sustav ulazi 11, a u Srbiju 5 prodajnih centara.
Emmezeta u Hrvatskoj, po posljednjim poslovnim rezultatima, u 2020. nije ostvarila rast, što je prvi put nakon uzastopnih 15 godina. U Srbiji pak, bez obzira na zatvaranje, dogodio se rast i pojačana prodaja, jer su ljudi kompenzirali putovanja – uređenjem prostora, naglasio je Školnik u razgovoru s urednicom Lidijom Kiseljak, u emisiji Ritam posla.
U svakodnevnom Ritmu posla…. uz Finu.
U Hrvatskoj je Emmezetin asortiman namještaj, dekoracije, bijela tehnika… , više-manje opremanje kućanstava ali i turističkog smještaja. U proljeće lani krenula je kriza, poduzetnici u turizmu su minimizirali ulaganja u smještajne kapacitete. To je pogodilo sve trgovce namještajem i svi su iskazali pad prihoda u odnosu na 2019. I mi smo imali pad, ali uz korekciju određenih troškova, finalni poslovni rezultat bio je na gotovo na razini 2019. godine. Trend u 2021. je dobar, a neki su mjeseci čak i bolji nego 2019. godine, pojasnio je Školnik.
Web prodaja nam je dodatni kanal prodaje, ali je u istom omjeru kao iste trgovine u drugim zemljama, kaže Školnik dodajući kako ne može iznijeti brojke. Hrvatsko internetsko tržište nije razvijeno kao neka druga, primjerice češko ili englesko, iako prodaja putem mobilnih uređaja brzo raste. Sve više je slučajeva pregleda proizvoda u dućanu, pa naručivanja putem web shopa ili telefonskog naručivanja.
Školnik je i dopredsjednik Vijeća članica HUP-a, tijela koje određuje politike i stavove HUP-a. A ono se zalaže za slobodno tržište i što manje regulacije, time bolje poslovanje poduzetnika. HUP je ove godine obavijestio Vladu RH kako se protivi svim zabranama, pa tako i zabrani rada trgovina nedjeljom.
– Mi predlažemo Vladi i zaštitu radnika, a kod ove intervencije prvenstveno se zakonodavac vodi time da štiti radnika radnim vremenom objekta. Nasilno zatvarnje objekta nema smisla iz više aspekata. U EU dvije trećine zemalja ima liberalno radno vrijeme što se tiče nedjelje. Država nespretno intervenira u jednu gospodarsku granu koja je od velikog značaja. Velik dio BDP-a se ostvaruje u turizmu i trgovini, s velikim brojem zaposlenih, a trenutačno smo u takvoj situaciji zbog pada BDP-a da će nam trebati nekoliko godina da se BDP vrati na brojke iz 2019. godine. Zato je loše, u krizi izazvanom koronom, ići na administrativne mjere, sprječavati obavljanje neke djelatnosti. Postoje razne grane trgovine, time i različite efekte poslovanja nedjeljom, ali se HUP, u konačnici složio s tim da se takve zabrane ne mogu podržati. To je stav s kojim će Vlada i sindikati morati živjeti. Mi smo članovi GSV-a, gdje će se o tome još raspravljati prije nego li zakon ode u saborsku proceduru, a gdje će sigurno doći do suprotstavljenih stajališta, pojasnio je Školnik.
U velikim gradovima, naglašava, na promet nedjeljom se odnosi čak 20 posto prometa, što je značajan udjel. Nestane li tog prihoda, sve će to utjecati i na na troškove. Zato nije pretjerano govoriti da bi to dovelo i do direktnog smanjenja zaposlenosti. Poznato je da u trgovini radi puno žena, neke su i pred krajem radnog vijeka. U slučaju takve, političke odluke, one bi dijelom i na burzu, a teško da će moći naći drugi posao, bez obzira što nedostaje danas radne snage, razlaže Školnik stavove poslodavaca u vezi s radom nedjeljom.
Rad nedjeljom i radna snaga u gospodarstvu
Ocjenjuje da ima primjera licemjerne brige za radnika, upravo od strane pobornika zabrane nedjeljom koji rade pet dana u tjednu. U uređenim sustavima, radnici rade dvije nedjelje u mjesecu. Odnosno rade 26 tjedana u godini. A u prijedlogu zakona bi se to djelomično promijenilo, jer bi bilo dozvoljeno raditi 16 tjedana.
– Uostalom kako ustavno prikazati da je konobaru rad nedjeljom dozvoljen, a trgovcu ne, zapitao se Školnik.
Podsjeća na primjer Mađarske, koja je uvela zabranu rada nedjeljom, ali ju je i ukinula šest mjeseci kasnije.
Što se tiče tržišta rada, Školnik iznosi i primjer Njemačke gdje nedostaje milijun ljudi godišnje. Gdje raste standard, pada natalitet. Tako i postoje projekcije da ćemo uskoro doseći maksimum broja ljudi na planetu, jer standard više-manje svugdje raste.
– U takvoj demografskoj situaciji i staroj populaciji te niskim udjelom radnog stanovništva, što pogađa sve djelatnosti, pa i trgovinu, gospodarstvo se ne može razvijati. Već su i susjedne zemlje ispražnjene, a bit će još gora situacija kada će i oni jednog dana biti u EU. Jedan dio ljudi će se vratiti, što se već počelo događati za virjeme koronakrize. Možda se i poveća taj broj s razvojem gospodarstva, pa i rastom plaća, što će se zbog potražnje za radnom snagom dogoditi. No i taj bazen nije velik, jer ga pojede negativan prirodni prirast, tumači Slobodan Školnik.
Zamjera Vladi neprovođenje strukturnih reformi.
– Imamo pogrešan tj. prevelik teritorijalni ustroj, prevelik broj političara, nefiskalnih i parafiskalnih nameta, porezno opterećenje gospodarske aktivnosti… Sve to nas sprječava u razvoju i stvaranju profita, putem kojeg možemo dalje ulagati, razvijati se na domaćem tržištu, tržištu EU. A da se možemo boriti, kod kuće moramo imati takve uvjete poslovanja kako bismo se mogli financijski i kapitalno razvijati, igrati ravnopravnu utakmicu na velikom europskom tržištu. Ako to nećemo, onda ćemo biti osuđeni samo na turizam gdje su povrati na investicije dugoročni, vezani za sezonu, uz nisko plaćene radnike, ocijenio je na kraju razgovora za poslovniFM Slobodan Školnik.
Na kraju je i poručio svim članovima HGK da dobro pametno glasaju za novog predsjednika.
Autor: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 1. listopada 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM