Iako su mnogi govorili da smo izabrali krivi tajming za uvođenje eura, na kraju se, na puno područja, to nije pokazalo točnim. Primjerice, ukinut je valutni rizik, u bankarski sektor slila se likvidnost, a što je između ostaloga utjecalo na sporiji rast kamata u odnosu na prosjek EU, istaknula je u razgovoru za PoslovniFM Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Prosjek kamata kod stambenih kredita u Europskoj uniji je 3,48 posto, u Njemačkoj je u travnju prosjek bio 3,93 posto, a u Hrvatskoj 2,99 posto, odnosno gotovo jedan postotni bod manje nego u Njemačkoj s kojom smo se uvijek voljeli uspoređivati po pitanju cijene zaduživanja, navodi Perko u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom podcasta Ritam posla.
– Bankarski sustav je siguran i stabilan. Koeficijent adekvatnosti kapitala je na razini od 24,6 posto, dok je prosjek Europske unije 18,9 posto. Koeficijent likvidnosti je na 242 posto u Hrvatskoj, a prosjek Europske unije 162 posto, nadalje NPL ratio je na razini od oko 3 posto i nikad niži u Hrvatskoj. Likvidnost je velika, ali osim iz uobičajenog poslovanja, također i kao efekt uvođenja eura. Zato, i ovu krizu, što se tiče bankarskog sustava dočekali smo nikad spremniji. Bitno je i da smo dio bankarske unije, imamo zajednički nadzor, jedinstveni sanacijski mehanizam što su sve nekakvi dodatni osigurači u slučaju da dođe do nekakve krize, odnosno, nazvat ću to ‘dodatnom policom osiguranja’, kazala je Perko.
– Zbog recesije u dijelu Europe, osjeća se pooštravanje uvjeta kreditiranja, no kod nas se i to sporije prelijeva. Likvidnost i stabilna depozitna baza, ali i visoka konkurencija još ne utječe na spomenuti rast kamata, a zbog čega se još niti ne vidi pad potražnje za kreditima. Rast kredita stanovništvu nastavio je ubrzavati, sa 6 posto na 6,3 posto, prije svega kao rezultat rasta potrošačkih gotovinskih kredita koji su rasli s 4,3 na 5 posto i nekakav manji rast stambenih kredita s 9,6 na 9,8 posto, navodi direktorica HUB-a.
Cjelovit podcast poslušajte na podcast platformama Mixcloud i Spotify ili preuzmite za kasnije slušanje kad god želite.
Banke i CHF
Perko se dotaknula i poznatog slučaja vezanog za švicarski franak.
– Priča uvijek ima dvije strane. Od 2015. godine su na snazi Izmjene i dopune zakona o potrošačkom kreditiranju, nastavno na zahtjev potrošača, tzv. kolokvijalni zakon o konverziji, gdje banke smatraju da su korisnici CHF kredita u potpunosti obeštećeni. Zato jer su tretirani kao da su uzeli kredit u euru. Zakon o konverziji bio je obvezan za banke, ali ne i potrošače pa su banke snosile trošak na razini od milijarde eura. Ukupna prošlogodišnja dobit banaka bila je 700 milijuna eura. Ispada da su banke godinu i pol radile za nula eura, odnosno zbog obeštećenja su već platile 1,5 godišnju dobit.
Situaciju je objasnila i kroz preneseni primjer, a kojim želi potvrditi da su korisnici kredita u CHF već obeštećeni.
Primjerice, da je netko kupio električni auto, a drugi na benzin. Nakon nekog vremena cijena benzina raste i vlasnik auta se pobuni jer mu prodavač nije objasnio da bi cijena benzina mogla porasti te kao potrošač traži se obeštećenje. Država naredi prodavaču da od benzinca napravi električni auto, što i učini. A onda raste i cijena struje pa potrošač traži fiksiranu cijene struje. No ta mogućnost fiksiranja nije postojala za vlasnike električnih auta kada su ih kupovali, što ih onda stavlja u diskriminirajući položaj.
Odnosno, ako se vratimo na bankarstvo, dodatan zahtjev je bio da se krediti svedu da su bez valutnog rizika uz fiksnu kamatnu stopu, odnosno kao da ste uzeli kredit u kunama. No, u to vrijeme, kada su se uzimali krediti u CHF, nisu se krediti u kunama nudili uz fiksnu kamatnu stopu. A onaj po varijabilnoj kamatnoj stopi nudio se je uz kamatu od 10 posto. A u obeštećenju korisnika kredita u švicarskim francima se traži da kamata bude oko 4,2 posto. Zato, ako bi se išlo u dodatna obeštećenja, dovelo bi se u diskriminirajući položaj one koji su u startu uzeli kredit u kunama ili eurima. Zato je naš stav da ta logika ne slijedi ekonomsku realnost vremena i da bi se bilo kakvim obeštećenjem potrošača u CHF kreditima sada dovelo u povlašteni položaj u odnosu na ostale korisnike kredita, pojasnila je.
Na upit o rastu kredita, Perko odgovara kako je rast kredita kod stanovništva od 0,8 postotnih bodova na godišnjoj razini, a kod poduzeća 2,5 do 3 postotna boda. Kod poduzeća većina je kredita ugovorena s promjenljivom kamatnom stopom vezanu za EURIBOR. Kod stanovništva dvije trećine kredita je ugovoreno s fiksnom ili kombiniranom kamatnom stopom, a jedna trećina s promjenljivom kamatnom stopom, ali od toga je samo 18 posto vezano za EURIBOR i oni osjećaju sada rast kamate. Tri četvrtine je vezano na NRS, koji raste puno slabijim tempom.
Perko ističe kako je nemoguće da su nam kamate na kredite niske, a onda visoke na depozite.
– Mislim da je puno bolja situacija da imamo niže kamate na kredite, nego li veće pasivne kamate. A kada se i povećaju kamate na depozite dogodit će se i rast kamata na kredite. Jer NRS je vezan na kamatnu stopu na depozite i oni će osjetiti taj rast, navodi Perko.
Dobra prilika za financiranje je i kroz NPOO i novu financijsku perspektivu kroz EU fondove, odnosno novca na tržištu ima i u nešto smo drugačijoj poziciji od ostalih i mislim da to možemo dobro iskoristiti, ocjenjuje direktorica HUB-a i dodatno obrazlaže da je prije uvođenja eura u optjecaju bilo 36 milijardi kuna, u sustav se slilo 24 milijardekuna, a još 12 milijardi kuna je u optjecaju.
– Energetska tranzicija, zeleno i digitalizacija su smjerovi za koje se EU novac odobrava pa će takav biti i smjer bankarskih kredita u sljedećem razdoblju. Nekada su banke nudile kredite za zelene projekte uz određene pogodnosti, prije svega uz manju kamatnu stopu ili bez naknade. No sada idemo u smjeru da održiv projekt bude uvjet za odobravanje kredita.
Primjerice, financiranje iz NPOO je prvi koji je uveo uvjet održivosti, iako za sada u blažoj formi. Odnosno financirat će se projekti ako ne štete okolišu, a ne da je uvjet da mora biti zelen. To se odražava i u bankarskom sektoru, navodi.
Percepcija banaka je loša
Na upit odgovara kako je prema bankama često loša percepcija, ali činjenica je da bez jakog financijskog sustava nema niti rasta gospodarstva. No, treba znati da niti banke ne mogu financirati svaki projekt. Primjerice, ne mogu podržavati startup projekte, jer takav projekt nema prošlosti, a bankar niti nije stručan procijeniti projekt.
Perko je lani u HUB došla s mjesta predsjednice uprave HBOR-a koji je upravo uveo fond namijenjen za startup-ove i tako krenuo s razvojem tog tržišta.
– Uz moje inzistiranje da Hrvatskoj to treba, izboreno je prvo veće venture capital financiranje, fond je realizirao više od 150 investicija s hrvatskom komponentom i tako je otvorena nova niša na tržištu. Učinjeno je to uz potporu Europskog investicijskog fonda. Također smo uveli i financiranje za one koje imaju patente, jer smo uočili da ne zaostajemo po prijavljenim patentima na tržištu. Jer mnogi nisu imali novaca razvijati patent, pa je često bio i otkupljen od nekoga iz drugih zemalja. Odnosno, naše znanje je ‘odletjelo’ u druge zemlje. Stoga smo se i tu odlučili na financiranje. Opet uz potporu Europskog investicijskog fonda ali i Slovenske razvojne banke, naglasila je Perko u razgovoru za PoslovniFM.
Autor: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 30. lipnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.