Svijet je suočen s velikim mogućim katastrofama – kad se prolije nafta, iz tankera ili cjevovoda (prije par godina imali smo slučaj u Meksičkom zaljevu). Kada se to dogodi je prekasno. Zato se korozijski procesi moraju spriječiti na vrijeme, na cjevovodima, spremnicima i ostalim čeličnim konstrukcijama, uključujući i čelik u betonu, koji isto korodira. Kod nas se često pita gdje je zakonska obveza da se korozija mora spriječiti? Eksplicite to ne piše nigdje, ali piše da je ‘potrebno zaustaviti svako štetno djelovanje okoline na građevinu i građevine na okolinu.’ No, mnogi nikada nisu niti čuli za pojam katodna zaštita, niti da je to najučinkovitija mjera za zaštitu od korozije ukopanih ili uronjenih čeličnih konstrukcija, istaknuo je u razgovoru za poslovniFM Stjepan Pavliša, osnivač i suvlasnik tvrtke PA-EL, koja je već gotovo 30 godina specijalizirana za katodnu zaštitu.
Pavliša, koji je član dva tehnička odbora u Hrvatskom zavodu za norme (TO 504 Korozija i zaštita od korozije i TO 521 održavanje građevina….) tvrdi da se gotovo na dnevnoj bazi događaju promjene i poboljšanja, kao i donošenje novih normi, jedino što kod nas nisu u velikoj primjeni, pa ni onda kada se određeni propis na njih i pozove.
– Kod nas se o tome malo uči i na fakultetu, tek se spominje, a najviše na fakultetima kemijskog inženjerstva i brodogradnje s kojima surađujemo. Naša želja je da se o tome više govori i na fakultetu graditeljstva, kazao je Pavliša u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom emisije Ritam posla.
Primjenjujemo dokazano najpouzdanije sustave katodne zaštite u Hrvatskoj. U svijetu su cijeli timovi time bave, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima primjerice tim od čak 1.500 inženjera, u Europi se održavaju razni kongresi koji okupljaju 2.000 stručnjaka. A u na, mislim da su tek 2-3 licencirana stručnjaka za katodnu zaštitu, reći će Pavliša.
Dodaje kako je puno neznanja, nema osnovnog obrazovanja, pa su se i standardi spustili. A brigu trebaju voditi svi – distributeri vode, plina, transportnih sustava, sva skladišta, luke… A šteta može biti velika ako se na vrijeme ne reagira, jer kada je sve uništeno, potrebno je puno više uložiti za cijelu zamjenu kroz već 10-tak godina. A ako se brine i primjenjuje katodna zaštita, imat ćete cjevovod koji će biti u primjeni 100 godina, naglasio je Pavliša. Smatra i da je neodržavanje često vezano za štednju i prikazivanje boljih rezultata, ali prije svega je riječ o neznanja, pa se netko ne zamara nečim što će netko u sljedećem mandatu morati odraditi. Dakle, odgovornost je i na menadžerima koji upravljaju tim resursima, kaže.
Recimo, stojite na tramvajskoj stanici, a ispod vas prolazi cjevovod koji nije dobro tretiran zaštitom od korozije te plin počinje propuštati? Na žalost, više je priče o smeću koje je netko bacio, nego nevidljiva pojava u tlu, koja se ne vidi i koja je daleko opasnija. No, ocjenjuje Pavliša, ima i dobrih primjera, poput Gradske plinare Zagreb, koja vodi brigu o katodnoj zaštiti. Imate i apsurde da jedna firma koja se bavi distribucijom plina ima uveden sustav nadzora, a druga toga uopće godinama nema te naravno zato i iskazuje veću dobit, neki su od nelogičnosti koje Pavliša uočava u svakodnevnom poslovanju u nas.
Govoreći o poslovanju tvrtke i kako se na to odrazila kriza, Pavliša napominje da trpe posljedice krize, zbog čega su morali i smanjiti broj zaposlenih.
– Sada nas je između 35 do 40. Teško je biti mali i boriti se na tržištu, primjenjujući kvalitetu i tražeći da se u javne natječaje ugrađuju odredbe i norme o kompetentnosti. A referent vas odbija s rečenicom da je to onda pogodovanje?!’ Moj tehničar ima 16 različitih dokaza da je osposobljen za rad, iza toga stoji velik broj edukacija i velika ulaganja u zasposlenike da bi posjedovali potrebne vještine, kaže Pavliša. A upravo se i zato događa nelojalna konkurencija, jer je jeftinije investitoru uzeti lokalnog majstora u mirovini, pa i iz same tvrtke u kojoj radi, koji odradi jeftinije posao, nego moja dva radnika. Proces priznavanja vrijednosti znači nije niti proveden, a tu se, naglašava, teško boriti.
Primjerice, na jednom natječaju, s našom ponudom i dokumentima, partneri su dobili posao, ali nam režu 30 posto cijene. Tih 30 posto je cijela vrijednost naše usluge, a ostalo je materijal, koji je jako poskupio, od 10 do 20 posto. Zato ne možemo prihvatiti smanjenje cijene uz pitanje zašto je cijena smanjena bez naše privole? To je sada ucjenjivanje i nema normalnog procesa. I u takvoj situaciji ne možete se nadati poslu i osigurati zaposlenost. A nemate inspekcijskog nadzora u tom financijskom dijelu. Niti zakon o obveznim odnosima nema ugrađene odredbe da investitor mora osigurati sredstva za svakog, čak i najmanjeg kooperanta. I upravo nas je to koštalo 2012. kada smo ostali bez milijun kuna, odnosno napravili posao, pa i s državnom tvrtkom, a ako vam ne plati, jedino putem suda morate tražiti sredstva. Pritom sve obveze prema državi treba podmiriti. Nemamo niti taj okvir transparentan, tumači pomalo rezignirano Pavliša.
PA-EL radi za distributere vode i plina, transportne tvrtke, kako na domaćem i stranom tržištu, a najveće je Alžir, ali imali su i isporuke u Rusiji, Sudanu, Siriju… Konkurencije ima, kaže osnivač, ali se isto tako sve radi vani po normama, pri čemu je i veliki značaj razvojni laboratorij unutar tvrtke.
Pavliša se povukao s direktorskog mjesta u tvrtki, sada je savjetnik, a posao preuzimaju djeca – sin i kćer. U svojoj karijeri napisao je knjigu pjesama, a pisanjem se bavi i sada – no trenutačno je riječ o uputama i projektima, preko 200 stručnih radova, vezano za edukaciju oko katodne zaštite, odnosno posao kojim se njegova tvrtka bavi.
Objavljeno 21. svibnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM