Uvijek je za poduzetnike najbolje ‘pustiti ih da rade’, ali mi smo tu da cijelu šumu informacija oko potpora, poslovanja, mogućnosti… raščistimo i da konkretne informacije dođu do poduzetnika ili otvorimo vrata na brži i lakši način, povežemo gospodarstvenike s drugim tržištima a i spojimo male i velike, istaknula je u razgovoru za PoslovniFM Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko – zagorske županije.
Poduzetnički centar osnovala je Krapinsko-zagorska županija 1988. godine (prvo kao Centar za poduzetništvo, pa Zagorska razvojna agencija da bi od 2018. bili Poduzetnički centar), koji sve do danas pruža savjetodavne usluge poduzetnicima. Tu je i Poduzetnički inkubator odakle su izašle i narasle već neke tvrtke, s opremom pomažu i veće tvrtke, a koje iz Centra za robotiku Srednje škole, također smještene u sklopu Inkubatora, dobiva već izgrađeni kadar. Takvu zaokruženu cjelinu prepoznao je i Financial Times koji je i ove godine Županiju stavio na kartu top deset Europskih poduzetničkih regija.
Nagrada je, kaže Matuša u podcast razgovoru s Lidijom Kiseljak, potvrda da je u Županiji uspostavljen balans kvalitete života i jednog živog poslovnog okruženja.
Upitana o dosadašnjim stanarima Inkubator, Matuša odgovara kako ih je dosad bilo 30-ak, uz širok presjek industrija – jedne prehrambene industrije, grafičke industrije, financijske industrije, IT industrije, računovodstva, revizije… Županija subvencionira smještaj, odnosno cijenu najma prostora u prvoj godini u vrijednosti 75 posto cijene najma, drugu godinu to pada na 50 posto i treću godinu na 25 posto. Ono što je posebno kod Inkubatora je da nema samo prostor za uslužne djelatnosti, nego i za proizvodne djelatnosti, tako da je cijelo jedno prizemlje inkubatora opremljeno i spremno za industrijsku proizvodnju. Odnjegovan je tu tako jedan startup koji radi ekološke tapete. Oni su se iselili i pokrenuli vlastitu uspješnu proizvodnju, na njihovo mjesto došla je jedna grafička tiskara, ima stanara koji se bavi proizvodnju tortilja od kukuruznog brašna, a što je još je uvijek u testnoj fazi… nabraja s ponosom Matuša.
Kao najbolji primjer stanara navodi tvrtku Codx Solutions, IT tvrtka.
– Krenuli su s 2 djelatnika u prostorima, iskoristili mogućnost ostanka u prostoru 3 godine koliko je moguće za poduzetnike početnike, uspjeli narasti i kupili vlastiti prostor u Krapini, opremili ga i sada zapošljavaju već preko 30 djelatnika. Na počecima Inkubatora imali smo i jednog stolara koji je koristio proizvodni prostor i kojemu smo pomogli na počecima oko poslovnog modela, on je isto tako nakon 3 godine izašao, napravio svoj vlastiti proizvodni prostor, proširio je djelatnost na energetski sektor i uspješno posluje, kaže Matuša. Naravno, nastavlja, ima i primjera onih koji su se zaista trudili, ali tržište ih nije prepoznalo. Navodi primjer projekta izrade elemenata za gradnju kuća od potpuno recikliranih materijala drugom tehnologijom. No, jednostavno, tržište nije bilo u tom trenutku spremno. I to je normalno. Ne treba stigmatizirati niti govoriti da je to neuspjeh. Mi kažemo da, to je uspjeh. Probali ste uz minimalna ulaganja, shvatili ste da tržište na to ne reagira, ali dobili ste jako dobre povratne informacije, u toj ste branši i, naravno, pokušajte nešto drugo. I taj poduzetnik je pokrenuo nešto drugo. Cjelovit, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija Poslovni FM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
Jednu od pozitivnih stvari Matuša vidi i u činjenici da sve više korisnika prostora koristi potpore za samozapošljavanje koje daje Hrvatski zavod za zapošljavanje.
– Pomažemo im oko popunjavanja zahtjeva do konkretnog razgovora i poslovnog plana, kako bi postavili planove u dvije godine. Poslovni model za određeni startup ovisi, naravno, o industrijama, a financije znaju biti problem, zbog rizika, pa ih ne podržava bankarski sektor, jer treba određeno vrijeme da to tehnološko rješenje napravite i stavite na tržište. Sredstva rizičnog kapitala bi trebala biti opcija, kojih ima u Hrvatskoj, no investicijske strategije tih fondova rizičnog kapitala možda nisu u potpunosti prilagođene za ove, kako se popularno nazivaju, ‘early stage’ startupove, u ranim fazama svog razvoja, pa bi onda tu prazninu, recimo, mogli popuniti poslovni anđeli čija je scena u zemlji šarolika. Vidimo da postoje tvrtke, odnosno pojedinci koji su napravili velike izlaze iz svojih tvrtki, koji imaju kapital i ulažu, ali nedostaje neka redovna, javna aktivnost i krovno mjesto za takve mogućnosti. Šansa su i europski fondovi, ali pozivi za novoosnovane tvrtke ili za digitalizaciju pa inovacije, su ipak više za one koje su dokazane tj. većinom manje i srednje tvrtke, navodi Matuša.
Posebno izdvaja i rad Centra za robotiku Srednje škola Krapina, koji također ima jedan dio prostora i surađuje s velikim tvrtkama u Županiji, kao što su Omco, Vetropack ili bilo koji drugi metaloprerađivač koji treba *friški* kadar, koji ima vještine i kompetencije za upravljanje i velikim i novim strojevima i tehnologijom u pogonima. U Centru učenici upravo stječu vještine i poslovne komunikacije koje se odmah mogu primijeniti u tvrtkama. Omco je primjerice sudjelovao u nabavi strojeva koji se nalaze u našem Centru za robotiku, ističe Matuša.
Kao jasnu potvrdu pomoći startupovima, Matuša kao ističe program Sprint, u kojem su 42 startupa na razini cijele središnje i sjeverne Hrvatske, u programu koji su osmislili s 13 drugih partnera na sjeveru Hrvatske, a od kojih je 10 smješteno u Poduzetničkom centru u Krapini. S njima radimo sljedeće 2 godine na njihovom komercijalizacijom inovacija, naglašava.
– Health IT akademija, kreirana s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pokrenuta je kao podrška zdravstvenom sustavu, odnosno podrška razvoju tehnoloških rješenja za zdravstvenu industriju. Otvorili smo pristup startupovima da mogu razgovarati s javnim bolnicama kako bi testirali određena svoja tehnološka rješenja. Tu se osiguravaju i određene prekvalifikacije nezaposlenim osobama koje dobivaju plaću tijekom pohađanja edukacije, kako bi ih se osposobilo da postaju programeri određenih rješenja, postanu IT analitičari, odnosno prevoditelji jezika programera i krajnjih korisnika određenog tehnološkog rješenja te softver testeri. Te edukacije kod nas traju 5 mjeseci i nisu samo teoretski posložene, uspostavljena je suradnja s 28 partnera, među njima i velikih IT firmi poput Ericssona ili IN2…, kojima treba takav kadar do zdravstvenih institucija, ističe Matuša.
Kaže da je upravo i zbog uvrštenja na kartu Top deset Europskih poduzetničkih regija, povećan investitorski interes. Na platformi Invest in Zagorje smo prošle godine zabilježeno je 16.000 pregleda i ulazaka, s više od 20 izravnih upita za investicije, a neke su već u realizaciji, kazala je Matuša u razgovoru za PoslovniFM.
Urednica i voditeljica: Lidija Kiseljak
Objavljeno 28. ožujka 2025. Sva prava pridržana PoslovniFM