Globalizacija kakvu smo znali posljednjih godina je gotova. Proizvodnja raznih komponenti za TV, automobile, industriju…neće više dolaziti s istoka. Proizvodit će se u Europi, pa će plaće biti veće, a onda i proizvodi skuplji. Dodatno će to zahtijevati gradnju novih tvornica i zapošljavanja novih ljudi. Upravo se to vidi u SAD-u, gdje raste tržište rada. Takvu situaciju još nismo imali i za nju tek treba naći rješenje. Ali sigurno je da će sada biti bitno da ste lokalno ili regionalno konkurentni, a ne toliko globalno. Možda je to dobro za neke biznise, ali za potrošače je loše, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Denis Fudurić, predsjednik Uprave tvrtke Interfinance.
Dotaknuo se i tržišta kapitala u SAD-u, gdje se sada događa isto ono što se događalo i kod nas prije 15-tak godina. Tada je kod nas bilo organiziranih grupa ljudi koji su na raznim internet portalima širili lažne vijesti, tj. navlakuše, kako bi kupovale nelikvidne dionice, tako im dizali cijenu i onda prodavali i zarađivali. Sada se to događa u Americi, napumpavaju se cijene kroz slične navlakuše, također od strane raznih pojedinaca. Cijene odlaze po 20 do 30 posto tvrtkama koje nisu uspješne. I to ne može završiti dobro, ocijenio je Fudurić u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom i voditeljicom emisije Ritam posla. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Denis Fudurić 30 je godina na tržištu kapitala – prošao je proces od osnivanja Burze i prvih brokerskih kuća i nekoliko kriza, a svoje znanje upotpunio je posljednjih godina restrukturiranjem tvrtki, pa je tako nedavno nakon uspješnog restrukturiranja Finvesta iz te tvrtke i izašao.
Iskustvom stečenom na tržištu razumije bolje i aktualnu krizu za koju kaže da je u potpunosti drugačija jer problem leži i u geostrategiji – proizvodnja se vraća na zapad, što znači potražnju za većim brojem radnika, veće plaće, ali, naglašava, i skuplje proizvode.
– Ranijih godina u sustav je ubrizgana velika količina novca i to mora jednom eksplodirati. No, problem je kako se sada boriti protiv nje? FED i ECB su dignuli kamatne stope i najavljuju daljnje povećanje, a kao i obično, tržište se u takvoj situaciji smiri, plaće malo padnu, potrošnja također, a naravno i inflacija, dogodi se i recesija, no nakon nekog vremena sve se stabilizira. To je bio neki prijašnji scenarij. Ovaj put je drugačije jer osim što je dio inflacije proizašao iz velike ponude novca, drugi dio problema je geostrateške naravi. Dio inflacije koji je nastao zbog velike ponude novca može se riješiti spomenutim dizanjem kamatnih stopa. Drugi je problem pucanje dobavnih lanaca. Kontejneri su zastali, transport je poskupio, pa se je sve usporilo… Mnogi misle da kada se i ta situacija sredi, da će se sve vratiti na staro. Ja smatram da neće, kategoričan je Fudurić.
Upitan za komentar Vladinih mjera, Fudurić smatra da paket Vladinih mjera nije najbolji, jer za niti jednog proizvođača ograničavanje izlaznih cijena nije dobro, jer nisu se istodobno ograničile cijene ulaznih komponenti. Što znači da će uslijed toga prestati proizvodnja zbog gubitaka, naglasio je dodajući i konkretan primjer iz drvne industrije.
– Da se takvo ograničenje ticalo drvne industrije i da sam još uvijek u Finvestu, vjerojatno bi zaustavio proizvodnju za domaće tržište. Lani je primjerice cijena paleta bila 170 eura po toni, a sada je skočila cijena na 450 eura. Da se je ta cijena zamrznula na nekoj razini, zasigurno bi tražio drugo tržište gdje mogu prodati po većoj cijeni. Naravno, ako i ne bi bilo zamrzavanja cijena inputa, koje također rastu, pojašnjava.
Prošli mjesec Fudurić je izašao iz Finvesta, tvrtke u koju je prije pet godina ušao upravljački, potom i vlasnički i od koje je od gubitnika uspio napraviti tvrtku koja je lani poslovala sa 8,5 milijuna kuna dobiti. Uspjeh s Finvestom, kako iskreno kaže, došao je nakon ne uvijek uspješnih pokušaja. Ali se zato kroz takve situacije uči.
– I nije istina da se sve može spasiti, neke su tvrtke uistinu zrele za stečaj. Ako se izgubi tržište, rješenja nema. Ili ako imate proizvod koji se ne traži ili nedovoljno traži. Kada smo mi, moja ekipa i ja, ušli u Finvest, uvidjeli smo da tržišta ima. Posvetili smo se stoga organizaciji, vođenju ljudi, upravljanju procesima, rješavanju financija… Problema je bilo, ali nakon pet godina, prekretnica se dogodila. Za daljnji iskorak potreban je bio netko tko bolje od nas pozna tržište i drugačiji set znanja.
– Iako tržišta ima, hrvatska drvna industrija ipak nije dovoljno razvijena, što Fudurić pripisuje i problematičnom nasljeđu. Drvne industrije dobivaju drvnu sirovinu na temelju pisma namjere s Hrvatskim šumama i što je dobro, jer im osigurava sirovinu, a s druge strane sprječava ulazak nekih drugih trgovaca, prekupaca… Problem je, kako se meni činilo, provođenje tog pisma namjera, odnosno količine koju su neki dobivali. Dakle, kao u masi drugih slučajeva, Zakon postoji, ali je upitno kako se provodi. Moje iskustvo s Upravom HŠ je bilo jako dobro. Preuzeli smo tvrtku u problemima i Uprava je imala razumijevanja i sa svojim stavovima i partnerskom suradnjom su pomogli.
– Na terenu je situacija bila lošija, zbog čudnih odluka ljudi na terenu, ali to je sigurno problem svih javnih tvrtki jer čelnici ne kontroliraju ljude na terenu. Sigurno i zato što ima puno političkih imenovanja. Primjerice, bilo je i onih koji nisu ispunjavali ugovorne obveze prema Finvestu, ali posljedica nije bilo. Zasigurno zato postoje oni koji imaju bolje poznanstvo s tom ekipom na terenu, pa su ti uspješniji, lošiji oni koje se ‘šikanira’, pa tako dođemo do hrvatskog problema – da nema sustava. Ono što zapadne zemlje imaju – od diplomacije, komora, piramidalnih tvrtki, podršku banaka… a kod nas to nema, zaključio je razgovor za PoslovniFM Denis Fudurić.
Objavljeno 15. rujna 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM