– Prestanak pušenja je uvijek najbolja opcija i to treba naglasiti i ponavljati, realnost je često drugačija. Ali ako ne može drugačije onda se bira ono što je manje štetno. Epidemiološki podaci koji su zabrinjavajući pokazuju da u svijetu postoji 1,3 milijarde pušača, no projekcije su da će ipak doći do smanjenja broja pušača na milijardu do 2025. godine. Vidimo da su to ipak strašne brojke u svijetu, jer 8 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja. Prema nekim podacima u Hrvatskoj je to 9 tisuća godišnje, a prema nekima čak 14 tisuća osoba godišnje, istaknuo je dr. sc. Stipe Drmić s Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Dubrava.
U današnjem svijetu jedino što je sigurno jest da se svijet ubrzano mijenja zahvaljujući značajnom razvoju tehnologije, a sukladno tome mijenjaju se i navike ljudi. Kroz transformaciju prolazi i duhan, svima najpoznatiji kao biljka koja se koristi za proizvodnju cigareta. Mijenjaju se tehnologije uzgoja i obrade, a pojavili su se i inovativni načini korištenja duhana i nikotina koji se dobije obradom duhana.
U organizaciji Agronomskog fakulteta, pod vodstvom doc. dr. sc. Lune Maslov Bandić i izv. prof. dr. sc. Marka Vincekovića sa Zavoda za kemiju, održana je hibridna, četvrta konferencija pod nazivom „Duhan i duhanski proizvodi jučer, danas, sutra“. Na konferenciji su se okupili domaći i međunarodni stručnjaci različitih profila zanimanja koji su, svatko iz svog segmenta djelovanja, govorili o duhanu i duhanskim proizvodima, s fokusom na to što nam donosi budućnost. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Neke su države prepoznale koncept smanjenja štete kao novi alat u borbi protiv klasičnih cigareta. Drmić je naveo i primjer uređaja za grijanje duhana čiju je prodaju u Americi odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA), kao prikladnog za zaštitu javnog zdravlja. Velika Britanija, primjerice, je pozvala proizvođače e-cigareta da uđu u proceduru odobravanja e-cigareta kao medicinskog proizvoda u borbi protiv pušenja.
– Kada gledamo inovativne načine koji sadrže nikotin, a koji ne sagorijevaju duhan, to su e-cigarete jer su bazirane po drugom principu da bi se dobila nikotinska doza. Riječ je o e-cigaretama i proizvodima za grijani duhan, a tu je u pitanju sasvim drugi koncept kako bi osoba dobila svoju nikotinsku dozu. Valja promotriti znanstvena istraživanja koja gledaju relativni rizik. Tako vidimo proizvode koji su bazirani na sagorijevanju, ako je uzet rizik 100 za klasičnu cigaretu, vidimo kako dalje po štetnosti ide rezani duhan pa su nešto manje štetni cigarilosi, a još manje lule pa cigare. No, kada vidimo proizvode koji griju duhan ili koji koriste tekućine za isparavanje – vidimo da je relativni rizik puno manji, što je bitno za harm reduction pristup problemu pušenja, pojasnio je Drmić.
Iz zdravstvene perspektive, kada govorimo o pušenju, gotovo sve zdravstvene štete posljedica su upravo izgaranja. Zbog toga je u svijetu razvidan porast i razvoj tehnologija te inovacija proizvoda smanjene štetnosti, koji mogu pomoći u smanjenju ukupne štetnosti i pokušajima prestanka pušenja. Jedan od takvih proizvoda je i e-cigareta, o kojoj je u uvodnom izlaganju kroz pitanje treba li taj proizvod biti licenciran i tretiran kao lijek govorila dr.sc. Dijana Mayer, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, HZJZ.
– Svi znamo što su e-cigarete, jer već su više od jednog desetljeća na našem tržištu. Otkad su se pojavile postale su predmetom javno-zdravstvene rasprave, ali i spora između jedne skupine koja ih zagovara i vidi kao pomoć u odvikavanju od pušenja, dok ih druga skupina vidi kao proizvod koji bi mogao predstavljati prijetnju i potkopati napore u neutralizaciji duhanske uporabe. Stoga se postavlja pitanje, mogu li se e-cigarete smatrati kao pomoć pri odvikavanju i prestanku pušenja? Nedavna objava Britanske regulatorne agencije za lijekove i medicinske proizvode, govori o tome da se želi potaknuti licenciranje e-cigareta i drugih proizvoda za inhaliranje koji sadrže duhan, kao i lijekova te podržati tvrtke da podnesu zahtjev za stavljanje u promet ovih proizvoda. Naime, ideja da se e-cigarete licenciraju kao proizvod za odvikavanje od pušenja. Postoje različite studije i za i protiv, jer te su elektroničke cigarete – elektronički sustavi za isporuku nikotina. Korisnici udišu pare stvorene zagrijavanjem tekućine, a tekućina sadrži ovlaživač, nikotin i arome. Naravno, nitko ne smatra da su e-cigarete potpuno sigurne, jer i nema toga to što je potpuno sigurno, no, najtoksičnije čvrste čestice katrana kao i ugljični monoksid potpuno su odsutni iz para e-cigareta. To i jest njihova prednost, jer kad nema gorenja, nema ni katrana, a nema ni ugljičnog monoksida, istaknula je dr. Mayer.
Uvođenje e-cigareta u terapiju, koje su prošle stroži postupak medicinskih dozvola, vjerojatno će utjecati na mišljenje pušaća, koji do sada nisu bili voljni isprobati ovaj terapeutski pristup odvikavanja od pušenja i promijeniti netočna uvjerenja o štetnosti e-cigareta u usporedbi s konvencionalnim pušenjem. E-cigarete kod nekih zaista mogu pomoći kod prestanka pušenja i važno je naglasiti da će medicinski licencirane e-cigarete biti samo jedan od mnogih alata kao potpora prestanku pušenja. Dakle, ne bi se druga nadomjesna nikotinska terapija izbacila, nego se predlaže da e-cigarete budu isto tako licencirane kao terapija, smatra dr. Mayer.
Novi pristup korištenju duhana svakako uključuje i područje samog uzgoja. Vezano uz to Christos Stamatis, predsjednik Uprave Stevia Hellas Coop, predstavio je primjer prelaska s uzgoja duhana na uzgoj stevije u Grčkoj, uz uštedu prirodnih resursa. Riječ je o projektu Newfoundland, pilot projektu koji se počeo provoditi u dva sela Trakije u Grčkoj – Dokos rodopi i Filia Xanthi. Stevia, popularni zaslađivač, navodi Stamatis, zahtijeva istu mehaničku opremu kao i uzgoj duhana, a ima gotovo tri puta veći prinos po hektaru. Ako je organska, tada ima i mnogo bolju proizvođačku cijenu od duhana.
Prinos po hektaru može doseći čak 400 kilograma po hektaru, u odnosu na 150 kg po hektaru, što je slučaj kod duhana, dok je cijena organskog lišća stevije oko 5 eura/kg u odnosu na 4 eura/kg što je proizvođačka cijena duhana. Tražit će se i druga mjesta za uzgoj, a jedno od njih bit će i tradicionalno područje uzgoja duhana kao što je Agrinio. Osim toga, važan čimbenik u ovom projektu je trag koji ostavlja na okoliš. Uzgoj stevije zahtijeva znatno manje prirodnih resursa, manje vode, smanjenu uporabu gnojiva i bez kemikalija, istaknuo je Stamatis.
Na konferenciji Agronomskog fakulteta Ivona Vidić Štrac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavila je rezultate ispitivanja e-tekućina u 2021.godini, pojasnivši kako Službeni laboratorij, ovlašten od ministarstva zdravstva slijedi zakonodavni okvir koji je važan prilikom ocjene proizvoda. Koristili su se uzorci kupljeni u maloprodaji i kupljeno su 32 proizvoda, od toga 27 uzoraka je bilo za punjenje elektronskih cigareta s nikotinom i 5 beznikotinskih proizvoda.
Uglavnom, nepotpuno deklariranje je prisutno te ne postoje sva potrebna upozorenja. Udruga proizvođača e-tekućina trebala bi propisati protokol za ujednačavanje proizvoda jer ako nema toksikoloških oznaka ne znači da je proizvod manje štetan već da ima propusta, zaključila je Ivona Vidić Štrac
Na konferenciji se govorilo i o kvaliteti duhana, o čemu je izlaganje imala profesorica Jasminka Butorac s Agronomskog fakulteta. O zaštiti duhana tijekom proizvodnje i skladištenja govorile su profesorica Darija Lemić i docentica Maja Čačija s Agronomskog fakulteta.
O mogućnostima prerade duhanskog otpada izlaganje je održala Marija Banožić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, naglasivši da u preradi duhanskog otpada leži veliki potencijal. Završno je profesor s Agronomskog fakulteta Marko Vinceković govorio o mikroinkapsulacija bioaktivnih komponenata u ishrani bilja.
Kao zaključak konferencije mogli bi reći da je potrebno još istraživanja da se razumiju kratkoročni i dugoročni učinci grijanih duhanskih proizvoda. No, alternativa je svakako bolji način za one koji se ne žele ili ne mogu odreći pušenja, a to su upravo duhanski proizvodi koji ne uključuju izgaranje jer gotovo sve zdravstvene štete koje proizlaze iz pušenja posljedica su izgaranja.
Pripremio: Boris Živković Na fotografiji: Stipe Drmić, Dijana Mayer i Christos Stamatis.
Sadržaj nastao u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu.
Objavljeno 25. veljače 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM