Modernizacija ZOO-a
Prema broju posjetitelja Zoološki vrt prvo je odredište u Zagrebu i četvrto u Hrvatskoj
Zagrebački Zoološki vrt godišnje posjećuje 430.000 ljudi, a iz godine u godinu vidljiv je trend rasta broja posjetitelja. Kao ustanova koja je definitivno jedan od zagrebačkih simbola, prepoznat i na nacionalnoj razini, ZOO nastoji biti perjanica u zaštiti životinja, pogotovo autohtonih vrsta, istaknuo je za poslovniFM Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba, u čijem su sastavu i sklonište Dumovec te Životinjski kutak u Vlaškoj ulici , a kroz tvrtku u suvlasništvu s Gradom Zagrebom upravlja restoranom u ZOO-u i nedavno otvorenim Spomengajem, krematorijem i grobljem za kućne ljubimce. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
U razgovoru s Marijanom Matković, urednicom i voditeljicom emisije Posao i kućni ljubimci, Skok je podsjetio da je modernizacija Zoološkog vrta počela još 90-ih godina prošloga stoljeća, u vrijeme kad je ravnatelj bio Mladen Anić i kad se dio nastambi obnavljao u suradnji s gospodarstvenicima. Obnova je nastavljena za vrijeme ravnateljice Davorke Maljković, a najviše je napravljeno tijekom zadnjeg razdoblja u kojem je uloženo 6 milijuna eura sredstava povučenih iz EU fondova, uz 5-postotno sudjelovanje Grada Zagreba, istaknuo je Skok.
Podsjetivši da je zbog modernizacije tijekom 2016. gotovo pola ZOO-a bilo zatvoreno, Skok iznosi podatak da je i u toj godini zabilježen rast od 17 posto, da bi već poslovna 2017. završila sa 26 posto više posjetitelja. Usprkos skepticima, broj posjetitelja porastao je u 2018. za 6 posto, pa je ZOO s 430.000 posjetitelja postao četvrto odredište u Hrvatskoj, a prvo u Zagrebu.
Uz tradiciju koja Zoološki vrt svrstava u omiljeno izletište Zagrepčana i gradskih gostiju, 90 posto vikenda, pa i dana u godini, radi se na različitim programima privlačenja posjetitelja, uz posebno kreirane aktivnosti, koje su vezane uz određene svjetske dane životinja ili očuvanje biološke raznolikosti.
Najviše je posjetitelja uvijek u travnju i svibnju te u rujnu i listopadu, no poslovna 2019. pokazuje i tu promjene, i bilježe se rekordi i izvan tih mjeseci, ističe Skok.
Novost je da je prošlogodišnji advent bio proširen i na Park Maksimir i ZOO, zbog čega je u tom razdoblju zabilježeno povećanje broja posjetitelja od čak 110 posto, iznosi Skok.
Iskoračili smo iz ZOO-a, jer želimo biti tamo gdje su djeca i mladi, želimo raditi na njihov edukaciji i sportskom duhu te na očuvanju prirode.
Damir Skok
„Iskoračili smo iz ZOO-a, jer želimo biti tamo gdje su djeca i mladi, želimo raditi na njihov edukaciji i sportskom duhu te na očuvanju prirode. Također, nastojimo raditi na očuvanju biološke raznolikosti. Mi kao mali gradski ZOO, pokušavamo to osvijestiti kroz edukaciju, jer nemamo tako velike budžete da bismo mogli odlaziti u džungle Azije ili Južne Amerike. No, unatoč tome, u uzgojnom smo programu mnogih vrsta koje će kasnije ići na daljnji uzgojni program radi očuvanja vrste, ili će ići na reintrodukciju u prirodu“, ističe sugovornik te dodaje da kao ustanova koja je definitivno simbol grada Zagreba, prepoznat i na nacionalnoj razini, ZOO nastoji biti perjanica u zaštiti životinja, pogotovo autohtonih vrsta.
„Moram podsjetiti na još uvijek aktualnu priču o medvjediću Matiji, ili onu prije toga, kad smo spašavali risa, kao i mnogo sličnih priča kroz koje pokušavamo pokazati javnosti što radimo“, dodaje Skok. Da bi ZOO bio bliže posjetiteljima Zagreba, na primjer, nedavno je s fotografom Damirom Hoykom u hotelu Esplanade odlučio pokazati 11 domaćih zaštićenih vrsta, s kojima smo u svjetskim programima zaštite.
Da se u ZOO-u dobro radi, potvrda su i mnogi okoti koje svako malo događaju. Tako se u subotu, 15. lipnja okotio mali morski lav, i to točno dvije godine nakon što je okoćena njegova sestra Luce.
„Zagi i Edit opet su dobili novu bebu, a isti dan okotila se i mala alpaka. Rođenje je inače nešto najljepše u životu, kad govorimo o ljudima, a kad govorimo o životinjama, nama je to u ZOO-u iznimno važno, jer pokazuje da se dobro brinemo o životinjama“, kaže Damir Skok.
„Odmah smo u pripremi imali i drugu fazu projekta obnove. No, Ministarstvo zaštite okoliša tad nije raspisalo natječaj na koji bismo se mogli javiti, pa smo, zajedno s ustanovom Park Maksimir, Gradom Zagrebom i još nekim udrugama, ušli u projekt Gradski prozori u prirodu. Tu ne govorimo samo o projektu Maksimir, nego i Savica-Šanci, gdje ulaze naše jezero i naš kanal, pa su tu potrebne velike investicije. Nastavljamo obnovu tih jezera, a paralelno s tim potpisali smo ugovor i uskoro počinjemo graditi novu nastambu za vukove. Ona će biti uz maksimirsko jezero, tamo gdje su sada sitatunge, da bismo mogli nastaviti projekt koji čeka u pričuvi. To je projekt afričke savane, koji će financirati Grad Zagreb, a prema kojem će se savana naslanjati na našu modernu nastambu za lavove. Tamo će doći i toliko dugo čekane žirafe“, kaže Skok. Dodaje da je u planu i proširenje nastambe za majmune, iako je postojeća izgrađena 1934. godine i zaštićena, pa se u nju ne smije dirati bez puno dozvola. Za to je predviđena stara nastamba za slonove, koju treba urediti, dok će u postojećoj nastambi ostati manje vrste majmuna.
Ne ubijamo životinje u Dumovcu
„S indignacijom odbijam mogućnost da bi se u Dumovcu eutanazirale životinje koje dolaze ranjene i treba ih liječiti. Mi smo no kill sklonište, što ne znači da nema eutanazija, na primjer u terminalnoj fazi bolesti i ozljeda, no uvijek nastojimo pomoći životinji“, komentira Damir Skok objave nekih ljubitelja životinja na društvenim mrežama.
„Naš kapacitet u Dumovcu je 130 do 150 pasa. Svaki pas koji uđe u sklonište mora proći karantenu i u ovo vrijeme, kada broj napuštenih pasa znatno raste, kapacitet karantene nije dovoljan, pa se snalazimo zahvaljujući ponajviše volonterima. I taj će se problem nastojati riješiti apliciranjem na program Ministarstva zaštite okoliša, za izgradnju novog oporavilišta i prihvatilišta za divlje životinje u sklopu kojeg bi bila i karantena. Naime, naši hvatači i ekipa z Dumovca godišnje u prosjeku obave i 700 zahvata nad divljim životinjama“, pojašnjava Skok. Dodaje da je cilj projekta i proširenje skloništa za mačke, jer je kapacitet u ovom trenutku tek 20 životinja.
Iako se do udomitelja napuštenih životinja ne dolazi lako, Skoko nije za praksu koju su nedavno uveli neki manji gradovi u Hrvatskoj, koji za udomiteljima životinja iz skloništa poklanjaju 1000, pa čak i 3000 kuna.
„Mi godišnje udomljavamo oko 1200 životinja, što bi za Grad Zagreb bilo teško za provedbu. No, imali smo program ‘Udomljavanje je fora’ tijekom kojega smo izlazili u centar grada i dovodili po dva-tri psa. Ljudi bi ih udomili, ali su i dalje smatrali da je Dumovec negdje ‘na kraju svijeta’ i sklonište je imalo negativnu percepciju. Zato smo uveli Dane otvorenih vrata u Dumovcu, i iskustva su odlična. Svi koji dođu pogledati životinje u pravilu ih i udome, a usput se mogu uvjeriti da psi kod nas nisu prljavi, niti depresivni, da kod nas ne vlada tmurna atmosfera te da su životinje u dobroj kondiciji“, kaže sugovornik.
Spomengaj riješio veliki problem vlasnika ljubimaca
„Ljubav naših kućnih ljubimaca zaslužuje više od uspomena“, kaže Damir Skok, predstavljajući novi, nedavno otvoren projekt Spomengaja, krematorija i groblja za kućne ljubimce. Realizacijom tog projekta Grad Zagreb riješio je nekoliko velikih potreba. „Na prvom mjestu je veterinarsko-higijenska. Ljudi, naime, nisu imali gdje s mrtvim tijelom kućnog ljubimca, pa ih se pokapalo po šumarcima, vrtovima, oko vikendica… Nedavno je u jednom novozagrebačkom naselju iz zemlje izvirila šapica psa. Čovjek se odlično brinuo o njemu, ali kad je uginuo, nije imao gdje s tijelom, pa je odlučio zakopati ga u parku, i to sasvim plitko, tako da je dio tijela izvirio iz zemlje. A to je štetno, za ljude, posebno za djecu“, kaže Damir Skok za poslovniFM.