Startup tvrtka Makabi Agritech osmislila je mikrokapsule koje štite i hrane biljke! Riječ je o novoj generaciji formulacija koje bi u budućnosti trebale zamijeniti upotrebu klasičnih pripravaka za ishranu i zaštitu biljnih kultura. Razvili smo tehnologiju inkapsulacije s efektom 3 u 1 (za zaštitu i prehranu biljaka te kontrolirano oslobađanje bioaktivnih komponenata) kao inovaciju zelene kemije za održivu poljoprivrednu proizvodnju, otkrio je za poslovniFM Marko Vinceković, direktor i osnivač Makabi Agritecha te izvanredni profesor i predstojnik Zavoda za kemiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
– Moderna poljoprivredna proizvodnja koristi velik broj različitih organskih spojeva od pesticida, herbicida, insekticida, ali i velik broj anorganskih spojeva kao što su nitrati i nitriti. To se zaista koristi u velikim količinama i ima negativan utjecaj na prirodu i time se povećava efekt staklenika, dolazi do porasta temperature te do sniženja broja padalina. Također dolazi i do sniženja plodnih polja na kojima se mogu uzgajati različite biljne kulture. Ti pojedini organski spojevi tijekom razgradnje mogu zaostati i u tlu i u biljnoj kulturi, a samim time mogu imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje.
– Stoga su istraživanja na novim formulacijama zamišljena kako bi se stvorila formulacija koja će sniziti upotrebu klasičnih proizvoda za ishranu i zaštitu bilja, te da se ti novi proizvodi onda koriste za proizvodnju funkcionalne hrane. Naša kapsula istovremeno služi kao gnojivo i kao pesticid, pojasnio je Vinceković u razgovoru s Borisom Živkovićem, urednikom emisije Pametna Hrvatska.
– Funkcionalna hrana ima veće količine bioaktivnih komponenata, od politenola do drugih oksidansa kao što je kod zelene salate riječ o klorofilu ili kod rajčice o likopenu. I upravo sa tim dobrim sekundarnim metabolitima u biljci možemo imati pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje. No, ono što je najbitnije, budući smo danas svjedoci klimatskih promjena, moramo početi razmišljati da moramo nekako smanjiti veliku i intenzivnu količinu klasičnih sredstava za zaštitu i ishranu bilja, te tako i sniziti brzinu klimatskih promjena, smatra Vinceković.
– Naša kapsula istovremeno služi kao gnojivo i kao pesticid. Ovdje smo osmislili formulaciju gdje koristimo mikroorganizme, to mogu biti gljivice ili bakterije koje su u kombinaciji s određenim kemijskim reagensima. Kad govorimo o kemijskim reagensima riječ je o makro i mikro nutrijentima. Ovdje je važno reći da su to agroekološke formulacije gdje se ne koriste nikakvi organski spojevi koji bi mogli imati negativan utjecaj na okoliš, ljudsko zdravlje ili štetan utjecaj na pčele i druge oprašivače. Riječ je o biorazgradivim materijalima koji su na bazi polisaharida ili proteina i radi se o mikroorganizmima koji se lako mogu izolirati iz okoliša iz samoga tla. Mi smo u našem postupku ih stavili u istu formulaciju u jednu mikročesticu i nakon toga smo ih aplicirali ovisno o njihovoj veličini. Možemo raditi razne veličine mikročestica od 160 mikrometra pa do 4 milimetra. Možemo ih aplicirati ili u tlo ili hidroponski ili u stakleniku ili, pak, ići na folijarnu aplikaciju. Ono što bih htio naglasiti je da ljudi imaju sumnju da se riječ o GMO proizvodu, ali to nije točno jer se ovdje ne intervenira i ne koriste se sredstva koja se mogu nazvati GMO, ovdje se radi o agroekološkom proizvodu koji je nastao procesom zelene kemije i to je sve biorazgradivo i sigurno se može aplicirati u tlo odnosno na biljku, pojasnio je Marko Vinceković.
Prilikom istraživanja tržišta došli smo do zaključka da proizvođači ne žele takve promjene u načinu proizvodnje i tretmana biljaka. Potrebna je edukacija proizvođača.
– Sproveli smo nekoliko pokusa na rajčici i zelenoj salati i to na otvorenom polju, stakleniku i hidroponski. Na otvorenom polju radili smo na vinovoj lozi, tu smo pristupili aplikaciji čestica u samome tlu, a radili smo i aplikaciju mikročestica u proizvodnji jagoda dvije godine i uspjeli smo povećati količinu bioaktivnih komponenata u proizvodu. Kod vinove loze smo radili aplikaciju da vidimo kako će doći do promijene kvalitete lista, budući se list primjenjuje kao hrana za domaće životinje, i uspjeli smo vidjeti korelaciju klorofila te smo uspjeli povećati količinu klorofila u salati i u listu vinove loze.
– Zasad smo vezani za male lokalne agroekonomske proizvođače, OPG-ovce koji žele smanjiti upotrebu klasičnih sredstava za zaštitu biljnih kultura. Na žalost, prilikom istraživanja tržišta došli smo do zaključka da proizvođači ne žele takve promjene u načinu proizvodnje i tretmana biljaka. Stoga je potrebno edukativno djelovati na proizvođače, budući je od izuzetnog značaja da hrana koju jedemo bude sigurna i zdrava. Dosad nam se javilo 15-tak poljoprivrednih proizvođača od Zagrebačke županije do Splitsko-dalmatinske i svi su bili zadovoljni s našim proizvodom. Zasad ne proizvodimo za industriju, tj. ne radimo velike količine. Trenutačno smo na razini laboratorija i radimo na našem malom instrumentu za istraživačke svrhe te radimo po narudžbi. No, u planu nam je rad s različitim biljnim kulturama jer ne bi se, zadržavali samo na salati i rajčici, kaže Vinceković.
– Hrana koju jedemo mora biti sigurna mora biti zdrava i ne smije sadržavati komponente koje mogu uzrokovati različita oboljenja. Primjerice, na ljudsko zdravlje može utjecati koliko hormona ima u mesu ili kolika je prisutnost antibiotika, uglavnom, koliko hrana u sebi ima različitih rezidua različitih organskih spojeva.
– Za naš proizvod bilo je upita i iz inozemstva. Jedna zanimljiva suradnja trebala je početi prošle godine i to s Marokom, najvećim izvoznikom fosfata i fosfatne rude. Mi smo s njima trebali surađivati na novim formulacijama na bazi različitih novih gnojiva, različitih dobrih bakterija i gljivica. No, došla je korona kriza pa potres, tako da je ta suradnja stavljena na čekanje, reći će.
Sve velike internacionalne kompanije, s mogućnošću ulaganja velikih sredstava u istraživanje i razvoj, sve više su svjesne potrebe proizvesti nešto novo u svezi sredstava za ishranu i zaštitu bilja. Prilikom posjeta belgijskom Gentu, svjedočio sam koliko se ulaže u znanost i istraživanje. Njihova su polja potpuno automatizirana i sve je pod senzorima, dronovima i tek kad to vidite, onda ste svjesni koliko mi u Hrvatskoj kaskamo za razvijenim svijetom. Mi, istina, imamo ideje, no to je kod nas neprovedivo i zato zaostajemo 50-tak godina u razvoju. Na žalost, imamo mlade i velike talente, ali su znanstvenici u našim uvjetima potplaćeni. Za rad u znanosti morate voljeti stvarati nove stvari koje mogu pomoći drugim ljudima, a tu se ne možete obogatiti. Problem je u sustavu i ljudima. Država koja sama može za sebe proizvoditi hranu – će opstati. Na žalost, mi čak uvozimo i lišće iz Austrije za kompost. U Hrvatskoj možemo puno napraviti, ali su nam sela pusta, mladi se više ne žele baviti poljoprivredom. Satrli smo domaću proizvodnju, a mogli bi geografski uzgajati što god želimo. Do prije 20-30 godina ljudi su se više bavili poljoprivredom, bilo je uzgoja, a danas toga više nema. Ne možemo se, naime, samo oslanjati na turizam. Trebale bi se te dvije grane oslanjati jedna na drugu, turizam i poljoprivreda. No, kako bilo, mi na Agronomskom fakultetu pokušavamo raditi dobro za društvo i zajednicu, unatoč svim problemima s kojima se susrećemo. Na tom tragu je i tvrtka Makabi Agritech koja upotrebljava kombinaciju inovativnih, novih vrhunskih, najkvalitetnijih i učinkovitijih tehnologija u procesu priprave agroekoloških formulacija za zaštitu i ishranu biljnih kultura, te prijenosu znanja i tehnologije drugim tvrtkama koje se bave proizvodnjom agroekoloških formulacija za zaštitu i ishranu bilja. Predana je smanjenju upotrebe agrokemikalija u poljoprivrednoj proizvodnji, te proizvodnji funkcionalne, kvalitetne i zdrave hrane. Osnovana je kako bi se nadovezala na široka znanja iz agronomije, mikrobiologije i kemije, te iskustva i istraživanja i predstavlja poveznicu između privatnih firmi i javnog sektora, konkretno u našem slučaju Agronomskog fakulteta, a u svrhu prijenosa znanja, iskustva i tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji funkcionalne, kvalitetne i zdrave hrane, zaključio je razgovor za poslovniFM Marko Vinceković.
Objavljeno 23. travnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM