Špadina, Lukin: Tržište još nije shvatilo mogućnost korištenja satelitskih usluga

SeaCras je startup osnovan 2020. godine, specijaliziran za monitoring odnosno praćenje kvalitete mora i ostalih vodnih tijela. Ideja je skinuti podatke koje prikupi satelit, obraditi te se s visokom točnošću odredi set parametara. Naime, temeljem suradnje znanstvenih institucija i svemirskih agencija na razini EU i NASA-e, odnosno SAD-a u orbiti postoji infrastruktura satelita dizajniranih za specifične svrhe praćenja – što se događa na zemlji, a neki od tih satelita se mogu koristiti za praćenje kvalitete vodnih kretanja. To je ideja naše tvrtke, da podatke koje dobivamo preko tih satelita obrađujemo. Iz čitavog seta dostupnih podataka uzimamo relevantne informacije, otkrili su za PoslovniFM Mario Špadina i Stipe Lukin osnivači tvrtke SeaCras.

– Satelitski podaci dolaze u obliku matrice brojeva – to su ogromni setovi podataka, a iz toga mi, našim znanjem, moramo doslovno izvući podatke o kvaliteti vodnih tijela. Primjerice, ima li klorofila, fitoplanktona, je li voda čista itd. Ti su podaci važni javnim institucijama, agencijama koje su zadužene za regulaciju kvalitete vodnih tijela, pa sve do privatnih kompanija kojima takvi podaci trebaju u akvakulturi za uzgoj školjaka i riba, dakle svima gdje je voda glavni parametar na koji oni moraju utjecati i o čemu im ovisi proizvodnja, istaknuli su Špadina i Lukin u emisiji Pametna Hrvatska, u razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem.

JANAF i poslovniFM predstavljaju nove ideje i startupove u emisiji Pametna Hrvatska.

POSLOVNI-FM-PAMETNA-HRVATSKA-Mario-Spadina-i-Stipe-Lukin (Desni klik – odaberite “save link as” ili “save target as”…)Preuzmi

– U okviru našeg rada posebno treba istaknuti program Copernicus, koji su pokrenuli Europska svemirska agencija i Europska komisija. Program je usmjeren razvoju Europskog informacijskog servisa, a temelji se na objedinjavanju opažanja sa satelita i senzora na površini Zemlje s analitičkim modelima kojima se tako prikupljeni podaci obrađuju, kako bismo dobili pravovremene i točne informacije o zaštiti okoliša i sigurnosti. Copernicus je jako mlada tvorevina, krenula je 2014. godine i ukupno ima pet etapa tzv. sentinel satelita, svaki dizajniran za posebnu svrhu. Generalno, misije se lansiraju svakih nekoliko godina i time se nadopunjava stara infrastruktura. Sam Copernicus program je po definiciji open access, odnosno javno je dostupan svima i podaci bi trebali ići od istraživanja pa do komercijalizacije. Kako je riječ o mladom i sveobuhvatnom programu, još se to sve razvija i većina financiranja odnosno ukupna fluktuacija novca se bazira na javnim sredstvima. Naime, tržište još nije shvatilo mogućnost korištenja satelitskih usluga u dovoljnoj mjeri, to je tehnologija koja se tek probija na tržište velikom brzinom i tu nastojimo naći svoju nišu, ocijenili su mladi sugovornici.

– Što se tiče satelitskih podataka koje preuzimamo, sve se obrađuje na računalu, ako želimo promatrati kvalitetu voda i mora isključivo satelitima ono što prvo moramo dobiti je pristup podacima. Bilo koji građanin EU može otvoriti račun na Copernicus stranicama i doći do podataka, što je najbanalniji pristup kako doći do tih podataka. Konkretno, pronađe se dio na zemlji koji nekog zanima npr. Jadran ili specifično otok Krk, i onda se skinu dostupni podaci o tim zonama. Moram napomenuti da postoji više misija unutar Copernicus programa, dakle prvo moramo znati koji satelit nas zanima. U našem konkretnom slučaju to su sentinel 2 i 3. Sentinel 2 je satelit visoke rezolucije koji primarno proučava kopno i more, jedan od uređaja koji satelit ima na sebi je uređaj koji se može koristiti za proučavanje kvalitete vodnih tijela. Sentinel 3 je napravljen baš specifično za praćenje kvalitete oceana, on ima malo veću rezoluciju, pritom mislim na piksele, jedan piksel kod sentinela 2 predstavlja prostorno 10×10 metara površine, a kod sentinenela 3 je 300×300 metara, tako da prostorna rezolucija može definirati što možemo pratiti, a što je rezolucija manja puno bolje možemo pratiti nekakva područja, pojasnio je Stipe Lukin.

– Naše ciljano, preferencijalno tržište i poslovanje je s državnim agencijama zaduženim za monitoring, jer njima je to must have, naime, postoji ogroman pritisak zbog novih politika i direktiva kako u EU tako i globalnih trendova. Naime, potrebno je ulagati što više sredstava i vremena u bolji monitoring zbog klimatskih promjena i ponajviše ljudskog utjecaja, odnosno povećane urbanizacije priobalnog područja jer se kvaliteta mora i priobalnih voda drastično smanjuje. To je veliki problem i tu ima čitav niz negativnih efekata i u privatnom i javnom sektoru. Spomenute agencije su glavne kad je u pitanju reguliranje tih pitanja, a osim toga tu je i akvakultura jer sve što se uzgaja u morima ili rijekama ovisi o kvaliteti voda. Sad je tu i nova niša – sve to vezano uz održivost poslovanja po raznim sektorima plave ekonomije npr. u turizmu, budući se sve više novaca odvaja za očuvanje glavnog resursa – mora na održivi način jer se tu generiraju i stvaraju troškovi za to, a tu nekako mi pokušavamo ući s našim radom.

– Glede benefita koje turistički biznis ima od nas objasnio bih jednim primjerom, nastavio je Špadina. Hilton na globalnoj razini ulaže ogromna sredstva kako bi naglasili da tamo gdje imaju svoje hotele uvažavaju čisti okoliš i rade na održivosti. Također tvrde da imaju barem tri posto noćenja upravo iz tih razloga na račun održivosti, što je na svjetskoj razini velik broj.

Lukin dodaje kako u priči postoje dva aspekta – ekonomski i ekološki te činjenica da su neodvojivi.

– Dakle, kad netko ulaže sredstva u održivost to nije samo zbog očuvanja prirode i eko sustava već i zato što se očuvanjem tog eko sustava, kroz cirkularni proces, vraća i ekonomska dobit. Primjerice, kad bi se jedan tanker nafte prevrnuo negdje na Kvarneru, to bi bila šteta za naš kompletni turizam koji je, kao što svi znamo, izuzetno bitna stavka BDP-a. More je naš najveći resurs i mi zapravo nudimo jedan aspekt mitingacije tih problema vezanih uz održivost i onečišćenje jer da bi uopće riješili problem morate ga identificirati, a ako ga ne vidite nećete niti znati da je tamo i da ga treba ići rješavati dok ne bude prekasno. I zato su agencije na prvoj liniji mitingacije svih tih problema vezano uz klimatske promijene i antropogeni utjecaj koji ima čovjek, a u okviru toga i nastupa i naša tvrtka, naglašava Lukin.

– Trenutno imamo sklopljene dogovore, odnosno pisma namjere, ukoliko dođemo do faze investicije da sprovedemo te prve projekte. Dosad još nemamo zaključene ugovore s klijentima, jer smo još u fazi kad moramo pokazati ljudima što se može dobiti s našim uslugama. No, ljudi sve više i vrlo dobro reagiraju te su počeli stavljati to u portfolio svog poslovanja te se nadamo da ćemo uskoro kompletirati prve ugovore i unaprijediti naše rješenje, pojasnio je Mario Špadina.

– Naša poslovna zamisao izgleda ovako. Klijent dobiva uslugu monitoringa kroz našu digitalnu platformu za praćenje. Zatim pružamo uslugu obavješćivanja korisnika o mogućem problemu. Napomenuo bih da jako puno podataka koje mi pružamo uopće nije dostupno na tržištu, a ljudima koriste i to je jedan od glavnih aspekata našeg pozicioniranja na tržištu. Sama digitalna platforma kad bude kompletirana moći će se putem licence kupiti kao usluga i naravno konzalting na području zaštite okoliša. Sami satelitski podaci ljudima nisu dovoljni jer te podatke treba znati objasniti, prezentirati jer podatke može bilo tko skinuti i obraditi poznatim algoritmima, ali izvući pravu informaciju ne. Tu onda mi nastupamo, jer treba biti i kemičar i fizičar, drugim riječima treba znati i mi tu pružamo konzalting, budući iz šume signala je teško izvući relevantnu informaciju.

– Ono za što se mi specijaliziramo su priobalna mora i priobalne vode. Jadran je plitak i tu postoji kompleksan problem izvlačenja satelitskih podataka i snimaka i to je dio koji mi nudimo kao prednost nad konkurencijom. Najveći dio plave ekonomije se odvija u priobalnom djelu, a tu je i najveći antropogeni utjecaj, dodao je Stipe Lukin.

Na upit otkud on kao znanstvenik u ovom poslovnom poduhvatu, Špadina odgovara kako je upravo to što je znanstvenik nešto najbolje na svijetu te da upravo radi na drugom postdoktoratu na sveučilištu u Ljubljani.

– No, tu postoji i drugi aspekt, a taj je ekonomski, jer zarade u znanstvenom svijetu nisu velike. Tu je još i želja da se stvori nešto svoje i treći aspekt je taj da unutar društvenih institucija je teže ostvariti neke svoje ideje. Ovaj naš zajednički projekt, naš startup, je zaseban i odvojen od neke krovne institucije i u njemu težimo organskom razvoju koji bi bio nesmetan jer bitno je da se mi kao znanstvenici fokusiramo na ono što znamo raditi i to pokušamo komercijalizirati, naglasio je Špadina.

Stipe Lukin, pak, na isto pitanje odgovara: – Što se tiče znanosti mislim da se bavim najljepšim poslom na svijetu jer biti znanstvenik u osnovi znači imati posebni karakter i to je na kraju i način življenja. No, znanost ne daje dovoljnu financijsku sigurnost, niti dobru plaću. O poduzetništvu sam razmišljao nekoliko godina i u osnovi mi je trebao neki poticaj jer krenuti sam mi je bilo teško. I tako smo se Mario i ja našli jer smo imali isti mindset za stvoriti nešto svoje i drugačije, zaključio je Lukin.

– Konkretno, nastavlja Špadina, priča je krenula krajem 2018. godine kad smo okupili tim i pokušali naći neka rješenja za početak. Tijekom 2019. smo se odlučili doškolovati te tako proširiti svoje znanje i uključiti se u Climate KIC program Europskog instituta za inovacije i tehnologiju u Zagrebu i tu smo učili početne korake. Potom smo krenuli na razmjene i doškolovali smo se o biznisu i startupovima. Išao sam na sveučilište u Valenciju da se obrazujem o satelitima, kad sam se vratio prijavili smo se na akceleratore i dobili prva sredstva i potom je slijedio ZICER i tako je krenulo. Sada smo u BlueInvest Coaching programu. Izabrani smo u top 20 posto svih prijava na europskoj razini od strane Europske komisije i nadamo se da ćemo uspjeti ući u fazu stabilnosti postojanja naše tvrtke.

– Projekcija za sljedeću godinu je zapošljavanje barem još dviju osoba koje su orijentirane na obradu podataka, netko tko će moći raditi određena mjerenja na terenu, a kasnije ćemo proširiti tim i sa stručnjacima u strojnom učenju.

– Imamo dobar feedback na tržištu i smatramo da ćemo moći komercijalizirati našu priču, zaključili su razgovor za PoslovniFM Mario Špadina i Stipe Lukin.