Aplikacija Agrodox namijenjena je svim poljoprivrednicima kako bi na jednostavan i besplatan način digitalizirali svoje poljoprivredno gospodarstvo. Oni na taj način mogu pratiti sve svoje poslovne aktivnosti, mogu pratiti financijsku situaciju, mogu koristiti jednostavne alate za izračune, prenamjenu različitih mjernih jedinica, mogu pratiti i unositi vremensku prognozu za sva svoja polja. Poanta je u tome što je sve razumljivo, jednostavno i potpuno besplatno, otkrio je za poslovniFM Jan Marinac, direktor tvrtke Intertim koja je izradila mobilnu aplikaciju AGRODOX namijenjenu poljoprivrednicima.
„Aplikacija je namijenjena i individualnim poljoprivrednicima i velikim sustavima. Nama je cilj da pomognemo onima koji nisu u mogućnosti koristiti se novim tehnologijama, s obzirom na to da je aplikacija besplatna. Osim besplatne aplikacije, osmislili smo i cjelokupni program za profesionalne poljoprivredne proizvođače kojima ćemo omogućiti besplatni pristup profesionalnom sustavu za upravljanje farmom (Farm Management Software – FMS) u suradnji s tvrtkom Agrivi“, pojasnio je Marinac u razgovoru s Borisom Živkovićem, urednikom emisije Pametna Hrvatska. Dodaje kako je od ideje do realizacije aplikacije prošlo godinu dana.
„Želimo potaknuti ljude da se koriste inovativnim tehnikama u poljoprivredi, a mi se osim aplikacijom bavimo inovativnim proizvodima kao što su nova gnojiva, nove generacije dodataka za prskanje nasada, a sve to i uz aplikaciju, ne bi li poljoprivrednici povećali svoje inpute, te smanjili outpute, pojašnjava Jan Marinac. Znači, modernom poljoprivredniku nužne su tehnologije da se odmakne od zastarjelih tehnika, ‘kako su nekad radili naši stari’. Zapravo, cilj nam je da moderniziramo i neke smjene generacija na poljoprivrednim domaćinstvima, ali u smislu međugeneracijske suradnje, a ne da mladi nepovratno odlaze sa sela i napuštaju poljoprivredu. Tako, primjerice, u nekim zemljama EU-a zaista postoji međugeneracijska suradnja. Naime, mladi tamo teško dolaze do zemlje, ali mladi istovremeno posjeduju znanje za nove tehnologije koje su starijem stanovništvu nepoznanica. Oni se tako međusobno nadopunjuju i tada dolazimo do nove vrijednosti, može se više proizvoditi, više zapošljavati, a smatram da bi taj model mogli preslikati i mi u Hrvatskoj“, smatra Jan Marinac.
Aplikacija Agrodox, prema našem saznanju, dobro je prihvaćena, a evo napravili smo i neke kvizove, te očekujemo povoljan feedback . Aplikacija je dostupna na Google Playu, kao i na Apple AppStoreu, dakle pokriva veliko tržite. Trenutno imamo hrvatsku i englesku verziju, a u pripremi je i nadogradnja na drugim svjetskim jezicima.
Želimo potaknuti ljude da se koriste inovativnim tehnikama u poljoprivredi
Agrodox aplikacija je vrlo jednostavna i prilagođena poljoprivrednicima. Primjerice, tipke su veće nego obično, a na kraju godine samo jednim klikom dobijete ukupnu skadencu svih svojih radnji tijekom godine, jednim klikom možete vidjeti svu financijsku isplativost na godišnjoj razini i sl.
Osim praktičnih informacija aplikacija sadrži i agrovijesti, pruža i savjete, primjerice apliciranje i povlačenje sredstava iz fondova EU-a.
„Od početka sam vezan za poljoprivredu, nastavlja Jan Marinac, zaposlio sam se u obiteljskoj firmi svojih roditelja te sam nastavio gdje su oni započeli i vremenom sam usavršavao i sebe, a i firma se usavršavala i rasla. Kad sam se priključio roditeljima, u poljoprivredi je bilo samo šest posto mladih, a danas je ta brojka narasla na 10 posto, pa će polako uz nove tehnologije i poljoprivreda postati bitnija gospodarska grana u Hrvatskoj, a ne da mladi bježe sa zemlje.
Tvrtka Intertim nudi mikrogranulirana gnojiva koja se koriste sa sjetvom tako da se smanjuje trošak prolaska traktora i mehanizacije, primjerice kod proizvodnje kukuruza. Također imamo i tekući dušik koji ulazi u prihranu sa zaštitnim sredstvima, te još 30 proizvoda, što za ratarstvo, ali i za vrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo. Prošle smo godine lansirali i posebne dodatke za prskanje.
Dodatak za prskanje koji se miješa sa glifosatima jedan je od naših proizvoda koji plasiramo na prostor Velike Britanije i to nam je važno tržište jer su izvan EU-a dozvoljeni glifosati. Za nas je zapravo dobro što je UK izašla iz Unije jer tako nam ostaje sigurno emitivno tržište. Zasad smo prisutni u centralnoj i jugoistočnoj Europi, nešto u Sjevernoj Africi. Prijavili smo se za 15-tak sajmova u svijetu i nadamo se da će nam to pomoći u širenju proizvoda i aplikacije“, pojašnjava Marinac, te dodaje kako tvrtka već duže vrijeme nudi inovativna gnojiva koja se lokalizirano koriste, do desetak puta u manjim količinama, te ostaju dugo uz korijen.
„Razvili smo cijeli niz tekućih gnojiva koja su namijenjena za posebne primjene. Kroz distribuciju tih proizvoda po cijeloj jugoistočnoj Europi, a i šire, pokrenuli smo i vlastitu povrtlarsku proizvodnju i uočili da su uz gnojiva potrebni jednostavni alati u vođenju svih tih aktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Mobilna aplikacija logično je rješenje jer danas svaki poljoprivrednik izlazi na polje sa svojim mobitelom, a sve je uglavnom pokriveno internetskom mrežom“.
Glede zajedničke poljoprivredne politike na području EU-a, Jan Marinac pojašnjava da se u poslovanju susreću s različitim slučajevima, ali sve u konačnici ipak ovisi o pojedincu.
„Ima, naime, onih koji žele malo ulagati kako bi što više uštedjeli i oni uglavnom proizvode samo za svoje potrebe. No, imamo i suprotne slučajeve gdje su ljudi spremni ulagati bez obzira na poticaje, a kako bi dobili što kvalitetniji proizvod“.
Govoreći, pak, o stanju hrvatske poljoprivrede, Marinac ocjenjuje da je u nas možda najveći problem birokracija.
„Ulaskom u Europsku uniju otvorilo nam se veliko tržište za plasiranje domaćih proizvoda, no kao da za to nismo bili spremni jer više proizvoda dolazi k nama nego što mi izvozimo. Domaća proizvodnja je još uvijek jako mala, a čak je pala s 34 na 17 milijardi kuna. Proizvodnja svinja, mlijeka, sve je to jako palo, a povećali su se pašnjaci i livade. EU trenutno gura tzv. greening – zelenu Europu, no nama to ne treba jer mi moramo još povećati posrnulu poljoprivrednu proizvodnju i staviti u funkciju te puste livade i pašnjake.
Problem je i u skupim domaćim proizvodima, no trošak kapitala je velik. Uzmimo za primjer jednu bogatu Njemačku, tamo je kamata za mlade poljoprivrednike do 0,5 posto, a grace period – poček – na te je kredite tri godine. Njima praktički nisu ni potrebni fondovi EU-a, za razliku od naših domaćih proizvođača“, kaže Marinac. Smatra da je problem i u ekonomiji obujma jer je uvijek jeftinije proizvoditi na 20 hektara nego na 2 hektara.
„Dobrobiti zadruga kao da smo zaboravili. Naime, EU danas od poljoprivrednika očekuje da je i menadžer i ekonomist i komercijalist, informatičar, što je, naravno, nemoguća misija, ali upravo bi se sa zadrugama to sve riješilo. Primjerice, proizvođačke zadružne organizacije u Italiji veće su od najvećeg našeg proizvođača-distributera, čak pet puta. No, bez obzira na uspješnost, pače nužnost, zadrugarstva ili klasterizacije, ljudi kod nas zaziru od takvog okupljanja u poljoprivrednoj proizvodnji.
Što se, pak, tiče planova, sad nam je cilj uvođenje novih tehnologija kod naših klijenata diljem Europe, gdje ćemo potpisivati trogodišnje ugovore u kojima nudimo mehanizaciju, meteo stanice, sve kako bi što bolje mogli voditi svoja poljoprivredna gospodarstva, te kako bismo s našim klijentima uspostavili suradnju i u kupovini naših proizvoda“, zaključio je Jan Marinac razgovor za poslovniFM.
Objavljeno 28. veljače 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM