Gotovo 57 posto ljudi u Hrvatskoj ne zna što je javna nabava, a to je jako loše, posebno jer čak 18 posto vrijednosti hrvatskog BDP-a prođe kroz javnu nabavu. Javnim nabavama u Hrvatskoj se godišnje kupi usluga, robe i radova u vrijednosti od 50 milijardi kuna, kroz 23 tisuće ugovora. Jedna od ključnih floskula koje se vežu uz nabavu je i da stranci uzimaju poslove. No, analiza i službeni podaci pokazuju da svega 6-7 posto ukupne vrijednosti postupaka dobiju stranci koji nemaju registriran oblik djelovanja u Hrvatskoj. Hrvatske su kompanije te koje su pritom najzastupljenije i bilo bi dobro da se javna nabava više popularizira te da, posljedično, pristigne što više ponuda i sudjeluje što više natjecatelja, istaknula je za PoslovniFM Ana Fresl, osnivačica i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR).
S ciljem popularizacije javne nabave i privlačenja tom postupku i onih koji dosad nisu sudjelovali, PJR je pokrenuo i javnosti predstavio posebnu aplikaciju ma.te.a, sve o javnim nabavama na jednome mjestu. Riječ je o jedinstvenoj inovaciji koja svim ponuditeljima u javnoj nabavi pruža pravodobne informacije o tome kakve prilike imaju za prodaju svojih usluga, roba, građevinskih radova javnim naručiteljima. Radi se o aplikaciji koja istodobno sakuplja javne podatke o tome koji javni naručitelj i što planira kupiti ili je kupio i što upravo kupuje i daje mu strukturirane informacije kako bi ponuditelji mogli svoju prodaju time pospješiti, pojasnila je Fresl u razgovoru s Borisom Živkovićem, u emisiji Pametna Hrvatska. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
– Korisnik putem aplikacije vidi, recimo to tako, jučer, danas i sutra. Pod jučer – vidi koji su sve ugovori potpisani u zadnjih par godina, što znači da vidi tko je što kupovao i po kojim cijenama su se stvari prodavale. Pod sutra – vidi sve planove nabava koje javni naručitelji trebaju kupiti i mogu se postaviti prema tome. Znači, mogu saznati što će se kupovati, mogu pronaći partnera i mogu biti proaktivni oko toga. Pod danas – kao najvažnije, svaki dan sve što se u javnoj nabavi objavi tako da klijent dobiva o tome informaciju i svaki dan može, u teoriji, nuditi svoje usluge i robe, kratko je pojasnila rad aplikacije Fresl. Istaknula je da je ukupno više od 27.000 kompanija zadnjih 3-4 godine aktivno realiziralo prodaju svojih usluga i roba kroz sustav javne nabave. Pritom je sektorski najveća građevina i povezano projektiranje, nadzor i sve povezano s izgradnjama, nakon čega slijede medicina i farmacija, pa IT sektor itd..
– Aplikacija je napravljena kako bi pospješila snagu natjecanja u Hrvatskoj jer u krajnjoj liniji, svima odgovara da je više ponuda i da je više ponuditelja, da više subjekata sudjeluje i kroz to se automatski obavlja kvalitetnija kupnja, smatra Fresl. Dodaje kako je u pitanju gotova, a ne beta verzija, dostupna na bilo kojem web browseru, kao i mobilna aplikacija prilagođena pametnim telefonima i tabletima.
– Postoji svojevrsni semafor koji uspoređuje kvalitetu elemenata javnih nabava u svim zemljama članicama EU i taj scorecard je za Hrvatsku dosta dobro, visoko i kvalitetno ocijenjen. Što znači da smo zakon dobro uskladili s određenim direktivama. Imajući na umu taj izvor koji je visoko kvalitetan i koji mjeri različite elemente, odgovorno tvrdim da je Hrvatska javna nabava dosta dobra i na nivou, naglasila je.
Upitana o korištenju EU sredstava i fondova , Fresl odgovara kako je PJR osnovala 2009. te da se upravo bave EU fondovima i apliciranjem na EU fondove.
– Mi smo za javne naručitelje proveli više od 700 postupaka javne nabave, ali smo i sami ponuditelji i vidimo probleme koji su prisutni u zadnje vrijeme – nema ponuda i ponude dolaze s cijenom iznad vrijednosti. U zadnje vrijeme odnos ponude i potražnje se distorzirao zbog objektivnih svjetskih okolnosti te krize, a potražnja za EU fondovima će biti dvostruko veća i procjenjujemo da će naručiteljima biti teško naći dobavljača.
– Fondovi koje mi koristimo su od 2014.-2020., no imamo vremena do kraja 2023. godine kako bi došli do 100 posto iskoristivosti. Mi smo trenutno na 60 posto, što nije loše, ali je sve ugovoreno oko 130 posto i sad treba biti sreće da su ti ljudi kapacitirani i dalje rade te da izvođači isporučuju što je ugovoreno. Možda smo sporiji od drugih članica EU, ali tek početkom 2024. možemo razgovarati o rezultatu. Meni djeluje da će skor biti dobar, očekujem i više od 90 posto iskorištenosti sredstava, sigurna je Ana Fresl. Dodaje da su poduzetnici brže i bolje iskoristili sredstva od javnog sektora.
– Tržište EU konzultanata u Hrvatskoj se dobro razvija, iako bih rekla da ima i dalje premalo EU konzultanata za sve što je potrebno napraviti, zaključila je razgovor za PoslovniFM Ana Fresl.
Autor: Boris Živković Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 3. lipnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM